Evropska komisija: Evropa Sad 2 donijeće rast inflacije

U Crnoj Gori se očekuje ubrzanje ekonomskog rasta u 2025. godini, budući da će nove mjere vjerovatno podstaći privatnu potrošnju i investicije. Taj efekat će se postepeno smanjivati tokom 2026. godine, a rast izvoza u periodu 2025–2026. biće podržan daljim rastom turizma, dok će rast uvoza pratiti jačanje domaće potražnje.

Ovo navodi Evropksa komsija u novim ekonomskim prognozama za Crnu Goru.

"Inflacija je tokom 2024. bila u padu, sa mjesečnim padom na 2% na godišnjem nivou u avgustu. U 2025. godini, cijene potrošača će rasti zbog značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će rast inflacije usporiti u 2026. godini, pod pretpostavkom da neće biti promjena u politikama. Glavni rizik je viša inflacija od predviđene, koja bi mogla umanjiti pozitivan uticaj novih politika na raspoloživi dohodak i potrošnju domaćinstava. Takođe, uska baza izvoza Crne Gore čini je ranjivom na oscilacije međunarodne tražnje, dok bi veće plate mogle umanjiti konkurentnost turističkog sektora. S druge strane, brža implementacija investicionih projekata i učešće Crne Gore u EU programu za reforme i rast mogli bi dodatno podržati investicije i proizvodnju", piše u izvještaju.

Kako se dodaje, rast zaposlenosti u svim sektorima nastavio se i 2024. godine. Stopa nezaposlenosti pala je na rekordnih 11,5% u drugom kvartalu 2024. godine.

"Očekuje se ubrzanje rasta zaposlenosti u 2025. godini zbog smanjenja penzijskih doprinosa. Međutim, taj efekat će oslabiti u 2026. godini jer bi povećanje plata moglo smanjiti otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga", navodi briselska administracija.

U izvještaju je konstatovano da se ekonomski rast Crne Gore nastavlja, ali je usporen u prvoj polovini 2024. godine

"Rast privrede u Crnoj Gori nastavio je da se bilježi u prvoj polovini 2024. godine, ali po usporenijem tempu, vođen privatnom potrošnjom i oporavkom investicija. Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne zarade i smanjenjem doprinosa za penzije. Ove mjere će podržati rast BDP-a u 2025. godini, ali će takođe doprinijeti povećanju inflacije. Dobri fiskalni rezultati iz 2024. godine bili su podržani snažnim rastom prihoda, ali nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju rashode, dovešće do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025–2026. godine. U budućnosti, rast javnog duga i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike",piše u izvještaju.

Dalje se navodi da je realni rast BDP-a za 2023. godinu revidiran na 6,3% na godišnjem nivou, sa prethodnih procjenjenih 6%.

"Ekonomski rast usporen je na 3,6% u prvoj polovini 2024. godine, vođen oporavkom investicija (9,6% na godišnjem nivou) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2% na godišnjem nivou), koju su podržali povećanje minimalnih penzija, plata i zaposlenosti. Loš učinak izvoza električne energije i slab prvi kvartal u turizmu doveli su do pada realnog izvoza za 10,7%, dok je rast uvoza ostao skroman (2,1%). To je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Potrošnja države umjereno je porasla", navodi EK.

U izvještaju piše da je u septembru Skupština Crne Gore usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2 i da je od oktobra, sprovođenje ovog programa donijelo dvije ključne promjene - Značajno povećanje minimalne zarade na prosječno 700 eura sa trenutnih 450 eura i promjene u doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje - smanjenje doprinosa zaposlenih sa 15% na 10%, dok su doprinosi poslodavaca (5,5%) ukinuti.

"Program takođe ima za cilj ubrzanje ulaganja u infrastrukturne projekte", navodi se u izvještaju

Od januara do avgusta 2024. godine, budžet je ostvario, kako se navodi, bolje rezultate od očekivanih, zabilježivši suficit procijenjen na 1,3% BDP-a, zahvaljujući snažnom rastu javnih prihoda.

"Ovaj rast prihoda podržan je dobrim rezultatima prihoda od PDV-a i akciza, kao i povećanim prihodima od poreza na dobit preduzeća i dohodak građana. Međutim, očekuje se da će se deficit opšteg budžeta povećati u narednom periodu, prvenstveno zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i smanjenih prihoda usljed prepolovljenih doprinosa za penziono osiguranje.

U nedostatku snažnih kompenzacionih mjera, javni dug se procjenjuje da će porasti tokom 2024. godine, jer će biti potrebno novo zaduživanje kako bi se akumulisale rezerve i pripremilo za veliku otplatu euroobveznica koja dospijeva u 2025. godini.

Sveukupno, rizici po fiskalnu perspektivu naginju negativnoj strani, zbog strukturnih promjena u budžetu koje slabe osnovu prihoda i povećavaju obavezne rashode, kao i zbog rizika refinansiranja javnog duga", piše u izvještaju

( Marija Mirjačić )