Pariz i Berlin: Dvije vlade kubure sa novcem
U Francuskoj je budžetski plan za 2025. propao u parlamentu, a Njemačka takođe započinje novu godinu bez budžeta. Državna sredstva su sve oskudnija, a posljedice teško pogađaju ne samo te dvije zemlje
Njemački kancelar Olaf Šolc i francuski premijer Mišel Barnije trenutno se suočavaju sa sličnim problemima: hoće da politički djeluju, ali za to (više) ne dobijaju novac od parlamenta.
Nacionalna skupština u Parizu u utorak uveče je velikom većinom glasova odbacila prvi dio budžetskog plana za 2025, koji se odnosi na prihode. Vladin blok i poslanici desničarskog populističkog Nacionalnog okupljanja oborili su zakon s 392 glasa protiv 192. Bio je to rezultat dvonedjeljne debate u kojoj je ljevičarski savez, koji predstavlja najveći politički blok u parlamentu, prilagodio vladin predlog izmjenama u skladu sa svojim interesima.
U nacrt su uvrstili porez na bogatstvo milijardera, porez na superdividende velikih korporacija, porez za multinacionalne kompanije i veći porez za digitalne kompanije, kao i novi porez za posebno bučne motocikle. S druge strane, poslanici su bez zamene izbacili viši porez na električne i gasne grijalice – koji je planirala vlada.
Državni budžet predstavlja vladin program izražen u brojkama. Upravo u turbulentnim vremenima, Berlinu i Parizu taj budžet nedostaje. Dok Mišel Barnije, uprkos svom porazu, još uvijek može da se nada redovnom budžetu za 2025, trenutna manjinska vlada u Berlinu više nema tu opciju. Najviše što bi uz podršku opozicije moglo biti usvojeno prije raspuštanja Bundestaga, jeste rebalans budžeta za 2024.
Taj rebalans postao je nužan jer vladi nedostaju sredstva za ovu godinu: za dodatne troškove od 3,7 milijardi eura za socijalnu pomoć građanima i više od deset milijardi eura za dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije. Do kraja godine vlada mora da pronađe novac ili da uvede blokadu budžetskih rashoda.
Berlin i Pariz: Oslabljeni u Briselu i Vašingtonu
Kada Donald Tramp 20. januara po drugi put uđe u Bijelu kuću, Bundestag će, po svemu sudeći, već biti raspušten. Nepunih pet nedjelja kasnije, 23. februara, Njemci će izaći na birališta kako bi izabrali novi parlament. Formiranje vlade bi, u zavisnosti od rezultata izbora, moglo da potraje do proljeća.
Njemačka bi i nakon raspuštanja parlamenta, zahvaljujući odluci saveznog predsjednika, imala kancelara i ministre, ali oni bi bili samo u tehničkom mandatu. U toj prelaznoj fazi ne bi smjeli donositi osnovne ili dalekosežne odluke.
Tek nova vlada moći će da pregovara s novom Trampovom administracijom ili da donosi odluke na nivou Evropske unije. Do tada ostaje samo čekanje. Možda i olakšanje, jer je neuspješna „semaforska koalicija“ u proteklim godinama u Briselu smatrana teškim partnerom. U nekoliko prilika, poput glasanja o zakonu EU o lancima snabdijevanja i pravilima o emisiji gasova za kamione, „semafor“ je izbjegao teške odluke glasajući kroz takozvani „german vote“, odnosno uzdržano.
Dramatično zaduženje u Francuskoj
Na samitima EU u Briselu ili u Bijeloj kući, Francusku predstavlja predsjednik Emanuel Makron, ali u svakodnevnom političkom radu u ministarskim savjetima EU ključnu ulogu ima vlada premijera Mišela Barnijea iz konzervativne stranke Republikanci (LR). Predsjednik Makron imenovao je tog 73-godišnjeg političara nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih tokom ljeta, budući da je njegova sopstvena politička alijansa doživjela veliki pad podrške. Ipak, čak ni udruženi, predsjednička alijansa i LR nemaju većinu u Nacionalnoj skupštini.
Štaviše, nakon nešto više od dva mjeseca na funkciji, partneri još uvijek nemaju obavezujući program vlade – i redovno dolazi do nesuglasica.
Ipak, neuspjeh budžeta za 2025. u Nacionalnoj skupštini mogao bi ići u prilog premijeru. Sada će u drugu parlamentarnu komoru stići izvorni predlog vlade, a ne promijenjeni nacrt.
Planirane uštede na socijalnim davanjima, u javnoj upravi – ukupno oko 60 milijardi eura za budžetsku 2025. godinu – mogle bi lakše proći u konzervativnom Senatu nego u Nacionalnoj skupštini.
Evropska komisija je u junu pokrenula postupak zbog visokog duga Francuske. Rejting agencije takođe prate situaciju. Sa deficitom od šest procenata BDP-a ove godine i dugom od 113 procenata BDP-a, stanje budžeta je dramatično.
Poslije glasanja o povjerenju slijedi glasanje o nepovjerenju
Nedugo nakon što njemački kancelar Olaf Šolc 16. decembra u Bundestagu postavi pitanje povjerenja, mogla bi se odlučiti i sudbina njegovog francuskog kolege. Prema trenutnom planu, francuski budžet za 2025. treba da napusti posrednički odbor s paritetnom zastupljenošću obje parlamentarne komore u posljednjoj nedjelji pred Božić. Nakon toga, Nacionalna skupština mora donijeti konačnu odluku.
Moguće je da će se francuska vlada, suočena s prijetećim porazom, osloniti na poseban član Ustava kako bi usvojila budžet bez završnog glasanja. Ako vlada upotrijebi član 49.3, opozicija ima rok od 24 sata da podnese zahtjev za izglasavanje nepovjerenja. Ukoliko taj zahtjev dobije većinu, vlada bi morala da podnese ostavku, a predlog budžeta bio bi oboren.
Ako dođe do tog scenarija, dvije najveće privrede EU suočile bi se s privremenim budžetskim upravljanjem, politički paralizovane na pragu ključne godine. To privremeno upravljanje u oba slučaja ograničeno je na zakonski propisane i postojeće obaveze i služi samo obezbjeđivanju osnovnih funkcija države. Plate, penzije i socijalna davanja biće finansirani, ali će politički projekti biti na čekanju.
Kancelar Olaf Šolc i njegov francuski kolega Mišel Barnije sastaju se naredne sedmice u Berlinu. Barnije će dolazi u okviru svoje prve zvanične posjete kao francuski premijer. Da li će to biti sastanak upoznavanja i oproštaja, više ne zavisi od njih.
( Deutsche Welle )