Bijela kuća: Nuklearnim oružjem treba da upravljaju ljudi, a ne vještačka inteligencija, složili se Bajden i Si
Prvi put da su SAD i Kina imale raspravu o nuklearnom oružju i vještačkoj inteligenciji
Odluku o upotrebi nuklearnog oružja treba da donose ljudi, a ne vještačka inteligencija, složili su se juče američki predsjednik Džo Bajden i kineski predsjednik Si Đinping, saopštila je Bijela kuća.
„Dvojica čelnika potvrdila su potrebu da zadrže ljudsku kontrolu nad odlukama o upotrebi nuklearnog oružja. Takođe su naglasili potrebu pažljivog razmatranja potencijalnog rizika i razvoja AI tehnologija u vojnom sektoru na razborit i odgovoran način”, piše u saopštenju.
Zvanični sažetak sastanka kineske vlade potvrdio je američko saopštenje. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Nije jasno hoće li taj sastanak dovesti do daljih razgovora ili djelovanja po tom pitanju. Ali, to je prvi put da su dvije zemlje imale raspravu o nuklearnom oružju i vještačkoj inteligenciji, prenosi Hina.
Zastoj u pregovorima
Vašington je mjesecima pokušavao podstaći Peking da prekine dugogodišnji otpor u vezi sa pregovorima o nuklearnom oružju.
Dvije su zemlje u novembru nakratko nastavile razgovore na zvaničnom nivou o nuklearnom oružju, ali ti su pregovori od tada u zastoju, a visoki američki zvaničnik javno je izrazio frustraciju u vezi s odgovorom Kine.
Ne očekuju se zvanični pregovori o kontroli nuklearnog naoružanja u skorije vrijeme, uprkos zabrinutosti SAD zbog brzog gomilanja nuklearnog oružja u Kini, iako je poluzvanična komunikacija nastavljena.
Po pitanju vještačke inteligencije, Kina i SAD pokrenule su svoje prve zvanične bilateralne razgovore o tom pitanju u maju u Ženevi, ali vjeruje se da se ti razgovori nisu dotakli pitanje donošenja odluka o nuklearnom oružju.
Kina ubrzano proizvodi nuklearno oružje
Američko ministarstvo odbrane procijenilo je prošle godine da Peking ima 500 operativnih nuklearnih bojevih glava i da će ih vjerovatno postaviti više od hiljadu do 2030. godine. SAD i Rusija su postavile 1.770 odnosno 1.710 operativnih bojevih glava.
Od 2020. Kina je takođe modernizovala svoj nuklearni program, počevši s proizvodnjom podmornice s balističkim projektilima nove generacije, testirajući hipersonične bojeve glave i održavajući redovne morske patrole s nuklearnim naoružanjem.
Oružje na kopnu, u vazduhu i na moru daje Kini "nuklearnu trijadu" - obilježje velike nuklearne sile.
Bajdenov kabinet obnovio je povjerljive nuklearne smjernice ove godine, a portparol Bijele kuće prethodno je rekao da to ažuriranje „nije odgovor ni na jedan entitet, zemlju niti prijetnju”, uprkos često izraženoj brizi zbog nuklearnih arsenala Kine, Sjeverne Koreje i Rusije.
( B.H. )