CIN CG: Nefunkcionalni nadzor nad notarima - kontrola slaba, kazne simbolične

Samo četiri notara kažnjena su simboličnom novčanom kaznom, u posljednjih 12 godina, zbog prestupa u radu. Ostali postupci koji su vođeni završeni su odbačajem ili obustavom, jer su notari otišli u penziju ili prestali s radom.

Kontrola ove važne pravosudne karike gotovo izostaje, jer se samo simboličan broj notarskih zapisa kontroliše od strane Ministarstva pravde (MP), zbog nedostatka kapaciteta u inspekcijskim službama.

Pravosudni inspektori MP su od 2020. do 2024. utvrdili 12 nepravilnosti, ali je samo jedan notar za to odgovarao u disciplinskom postupku, koji je pokrenula Disciplinska komisija Notarske komore (NKCG).

U preko 200 izvršenih nadzora za ovih pet godina, pravosudni inspektori MP nijesu pronašli nijednu nepravilnost kod notara koji su disciplinski odgovarali pred svojom komorom, osim kod Šuća Lekića, kada je utvrđeno da je sačinio notarski zapis za koji nije nadležan. Isti notar izbjegao je eventualnu odgovornost za najtežu povredu notarske dužnosti, tako što je otišao u penziju.

Ni Notarska komora nije vršila redovne kontrole notara.

To su podaci do kojih je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) došao slobodnim pristupom informacijama.

U izvještajima Evropske komisije (EK) posljednjih godina se, između ostalog, napominje da nije bilo značajnijih rezultata u obezbjeđivanju odgovornosti nezavisnih pravnih profesija, u koju pored notara spadaju i vještaci, sudski tumači i advokati.

Iako je pravni okvir koji obezbjeđuje odgovornost pravosuđa uglavnom uspostavljen, dodaju iz EK u posljednjem izvještaju za 2024, potrebno je osigurati njegovu potpunu i efikasnu primjenu, kako bi se unaprijedila odgovornost pravosuđa u praksi.

Iz Ministarstva pravde za CIN-CG ocjenjuju da postoji prostor za jačanje sistema disciplinske odgovornosti notara, što je prepoznato i Strategijom.

“S obzirom na ključnu ulogu notara u osiguranju pravne sigurnosti, Ministarstvo pravde je stava da izrečene disciplinske mjere treba da budu adekvatne i proporcionalne težini disciplinske povrede”, navode iz resora Bojana Božovića.

Pravnik Boris Marić za CIN-CG ocjenjuje da je sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti, ali i nadzora nad radom notara - nefunkcionalan.

“Ne čudi da nema ozbiljnijih postupaka, jer izostaje potreban kvalitet kontrole zakonitosti rada notara, gdje primarna odgovornost pripada Ministarstvu pravde”, naglašava Marić.

Iz Ministarstva pravde se pravdaju time što od 10 sistematizovanih mjesta za pravosudne inspektore, samo njih troje trenutno radi taj posao.

Ministarstvo je, kažu, raspisalo javni oglas za popunjavanje jednog radnog mjesta pravosudnog inspektora, koji je u završnoj fazi, a takođe planirano je tvrde da u što kraćem roku popune preostala upražnjena radna mjesta.

Marić pojašnjava da je nadzor i pravosudne inspekcije MP i Komore dominantno formalne prirode.

“Vjerujem da će u narednom periodu zbog obaveza iz pregovora sa EU doći do povećanja kvaliteta nadzora sa fokusom na notarske zapise, pismena i depozite kao značajan vid prevencije pranja novca”, ističe on.

U Strategiji reforme pravosuđa od 2024. do 2027. se ističe da je tržište nepokretnosti prepoznato kao jedno od najrizičnijih oblasti u pogledu pranja novca i finansiranja terorizma, te da je podizanje stručnih kapaciteta notara, koji bi im omogućili prepoznavanje rizičnih transakcija, od ključnog značaja za suzbijanje pranja novca. Međutim, praksa pokazuje da je u 2023. samo 10 odsto notara završilo obuku u oblasti sprečavanja pranja novca. Strategijom je postavljen cilj da se do 2025. svi notari obuče.

Iz Notarske komore Crne Gore (NKCG) tvrde da je sada mnogo veći broj notara koji su obučeni, te da su svi notari dužni da redovno dostavljaju notarske zapise Upravi policije.

“Takođe svaki notar je dužan da prijavi sumnjive transakcije ovom organu”, ističu iz Komore.

U izvještajima o imovini notara, koji se nalaze na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), može se vidjeti da je nekoliko njih za kratak vremenski period uspjelo da značajno uveća svoju imovinu i novac kojim raspolaže.

Iz Ministarstva pravde nijesmo dobili odgovor da li će notari biti obuhvaćeni vetingom (provjerom imovine) i na koji način.

Maksimalan iznos koji notar može uzeti u predmetu je 5.000 eura, s tim da ovjeravanje dokumenata, što je i njihov najčešći posao, prema izvještajima o radu, košta po nekoliko eura.

Kazna za prestupe jedna prosječna plata sudije

Od 2013. godine vođeno je 11 disciplinskih postupaka, u kojima je četvoro notara za teže povrede notarske dužnosti, novčano kažnjeno sa po jednom prosječnom platom sudije, koja je iznosilaod 1.137 do 1.274 eura, što je minimalna kazna predviđena Zakonom o notarima.

Prema Zakonu, disciplinske mjere za teže povrede notarske dužnosti su: novčana kazna do 12 prosječnih mjesečnih zarada sudije osnovnog suda ili privremena zabrana vršenja djelatnosti u trajanju do jedne godine.

Sada penzionisani Šućo Lekić, notar iz Podgorice, kažnjen je 2021.godine sa 1.137 eura, zbog teže povrede notarske dužnosti. On je kažnjen zato što je, u avgustu 2019. godine,sačinio ugovor za koji nije bio nadležan.

“Evidentno je da je notar znao da obavlja radnju koja pripada službenom području drugog notara”, zaključuje Disciplinska komisija.

Protiv njega je i ove godine pokrenut disiplinski postupak, zato što je naplaćivao usluge suprotno predviđenoj tarifi, ali je disciplinski tužilac odustao od postupka, zato što je Lekić otišao u penziju.

Bivši notar Harun Adrović iz Berana kažnjen je 2021. takođe minimalnom novčanom kaznom od 1.137 eura, za težu povredu notarske dužnosti. Kažnjen je zato što je tokom 2019. sačinio dva notarska zapisa između beranske opštine i Agencije za investicije i razvoj iz tog grada, a da nije bio određen od Notarske komore da sačini te zapise.

Zakon o notarima iz 2016. godine propisuje da u svim predmetima, u kojima su jedna od strana u notarskom zapisu državni organi ili privredna društva u većinskom vlasništvu države, takvi predmeti se notarima po propisanom redosljedu ravnomjerno dodjeljuju od strane Notarske komore.

Još jedan bivši notar iz Berana Miladin Magdelinić kažnjen je zbog istog prekršaja, odnosno potpisivanja ugovora, za koji nije bio određen od Notarske komore. Magdelinić je kažnjen i zbog ovjere drugog spornog ugovora, u kome je jedna od ugovornih strana bilo maloljetno lice, koje nije imalo odobrenje nadležnog organa starateljstva. Za ova dva teža prestupa kažnjen je takođe sa minimalnom kaznom od po 1.137 eura.

Notarka Svetlana Pavlović iz Bara takođe je kažnjena minimalnim kaznama za dvije teže povrede notarske dužnosti, samo što je tada blago porasla prosječna zarada sudije, pa je 2022. minimalna kazna bila 1.274 eura. Ona je izvršila prodaju nepokretnosti, koja se nije nalazila u Baru, već u Budvi. Takođe, Notarskoj komori, nakon više zahtjeva da dostavi sporni zapis, notarka je dostavila drugi ugovor, čime je onemogućila i vršenje nadzora, piše u odluci Disciplinske komisije. Za oba prestupa platila je 2.549 eura.

Iz Notarske komore kažu da su disciplinske komisije, kao i sudovi, nezavisne u radu i odlučivanju, tako da Komora nema nadležnosti da utiče na njihove odluke.

“Ne možemo se složiti da su disciplinske kazne za notare simbolične, imajući u vidu da su u disciplinskim postupcima izricane visoke novčane kazne, a dvoje notara je bilo privremeno udaljeno sa vršenja poslova notara nekoliko mjeseci”, navode iz Komore, dodajući da se, u ovoj godini, kod disciplinskog tužioca nalazi deset prijava na rad notara, o kojima još nije odlučeno.

Prema istraživanju CIN-CG-a, odluke o udaljavanju notara na nekoliko mjeseci donijete su 2012. godine, kada je jedan notar udaljen na dva mjeseca, a drugi na devet mjeseci. Sve ostale kazne, od 2013. godine, su bile minimalne novčane za teže povrede notarske dužnosti, prema dostavljenim podacima po slobodnom pristupu informacijama.

Obučiti sve notare da prepoznaju pranje novca

U nadzorima koje je Komora vršila 2023. u koje je CIN-CG imao uvid, najviše “zamjerki” notarima se odnosi na to da treba da insistiraju na prisustvu tumača, prilikom ovjera u kojima učestvuju strani državljani. Komisija je ukazivala notarima i na zakonsku obavezu da sve ugovore o prodaji čiji iznos prelazi 15.000 eura dostavljaju Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, notari policiji moraju dostavljati sve ugovore o nepokretnostima od 15.000 eura ili više, ugovore o zajmu preko 10.000 eura, ali i promet motornih vozila od 10.000 eura i više, najkasnije u roku od tri dana od dana zaključenja ugovora.

Marić ističe da su obuke notara o pranju novca neophodne i da ne idu potrebnom dinamikom.

“Notari su prepoznati kao rizična tačka, ali i dio rješenja u uspostavljanju prevencije da se spriječi moguće pranje novca kroz određene ugovorne transakcije”, navodi on.

Predlaže sveobuhvatnu analizu niza organa koji se bave pranjem novca u kojoj bi pod koordinacijom Ministarstva pravde, bilo uključeno Državno tužilaštvo, predstavnici sudstva, notara i NVO-a.

Iz Komore dodaju da je organizovano više obuka i savjetovanja na ovu temu, kojima prisustvuje većina notara.

“Notarska komora će organizovati i obuke shodno obavezama iz Strategije u narednom periodu”, navode iz Komore.

Prema nadzorima MP, od 2020. do 2024.godine, u koje je CIN-CG imao uvid, pored Lekića, nepravilnosti su utvrđene i kod notara Gzima Kalabrezija iz Ulcinja, Jadranke Adžić iz Podgorice, Lele Kostić i Ljubiše Markovića iz Nikšića, Lidije Pantović iz Tuzi, Marine Milošević i Senada Redžepagića iz Bara, Miladina Beloice iz Berana i Majde Kardović Musić iz Rožaja.

Kod Kalabrezija je, tokom kontrole 2022, utvrđeno da u jednom notarskom zapisu nije pravilno obračunat PDV. Adžić nije uredno vodila imenik, koji je tek 2024, nakon više kontrola, bio ažuriran. Kod Kostić nijesu bili pravilno spojeni papiri jednog predmeta. Kod Pantović je bila ista greška, s tim da je kod nje utvrđeno i da je u jednom ugovoru o poklonu nedostajao potpis, te da dvije godine zaredom imenik lica čiji se testament nalazi kod nje nije vođen ažurno. Marković nije dostavljao predugovore policiji koji prelaze vrijednost od 15.000 eura. Milošević takođe nije pravilno povezala papire u jednom predmetu, a imenik testamenata nije vođen uredno. Beloica nije dostavio ugovor preko 15.000 eura policiji, a Redžepagić nije ažurno vodio imenik više godina zaredom. I on je imao papira koji nijesu pravilno povezani. Kardović Musić su takođe nedostajali podaci iz imenika lica čiji su testamenti bili kod nje.

Notarskoj komori je prilikom kontrole 2020. godine Ministarstvo pravde ukazalo da sve odluke, zaključke i stavove sa sjednica Upravnog odbora mora dostavljati bez odlaganja svim članovima NK.

Osim Lekića, niko od njih nije odgovarao zbog ovih propusta. Prema Strategiji, problem je i to što se prilikom ovih nadzora pregleda veoma mali broj notarskih zapisa i što kontrola u mnogim slučajevima potpuno izostaje.

Pravosudni inspektori Ministarstva pravde su tokom 2022. izvršili nadzor svega ko jedan odsto ukupnog broja notarskih zapisa, “pa je potreban sveobuhvatniji uvid u rad notarske službe”, ističe se u Strategiji.

Tim dokumentom je predviđeno da pravosudni inspektori do 2027. kontrolišu 100 odsto notara.

Iz MP ističu da Pravosudna inspekcija nastoji da i sa postojećim brojem pravosudnih inspektora izvrši nadzor kod većine notara.

“U prošloj godini je izvršen nadzor kod 75 odsto notara, tako da smatramo da je realno očekivati da sa povećanjem broja pravosudnih inspektora se može izvršiti kontrola kod svih notara”, navode iz Ministarstva.

Nelojalna konkurencija i dalje prisutna

Već godinama se govori i o nelojalnoj konkurenciji među notarima i sprezi pojedinih notara s bankama i većim investitorima, ali i o praktičnom nasljeđivanju notarskih kancelarija.

Iz Komore navode da je kod notara primijećeno i uslovljavanje stranaka da svoje potrebe za notarskim uslugama ostvare kod određenih notara, te da je takva situacija na samom početku notarijata bila veoma loša.

“Iako su u međuvremenu preduzete neke mjere na eliminisanju takvog ponašanja, i danas, uz podršku nekih investitora, ima nelojalne konkurencije među notarima”, priznaju u Komori.

Pojašnjavaju da se nelojalna konkurencija u nekim slučajevima ogleda i u nedozvoljenom prikrivenom, a ponegdje i otvorenom reklamiranju, što je zakonom izričito zabranjeno.

“Nema nikakvog opravdanja da kod različitih notara građani dobiju različitu uslugu bilo po kvalitetu ili po cijeni. Stranke su potpuno slobodne u izboru notara kod kojeg će zaključiti ugovor i nikako ne treba da popuštaju pod nečijim pritiskom, jer notara bira onaj koji plaća notarsku uslugu”, pojašnjavaju iz Komore.

Tvrde da se odlučno bore protiv ovakvih negativnih pojava i putem preventivnih i represivnih mjera.

“Dokazivanje ovakvih radnji veoma je otežano, jer stranke u postupcima uglavnom nisu voljne da svjedoče o negativnim radnjama”, navode u Komori.

Marić ukazuje da postoje značajne razlike u godišnjim izvještajima koji se tiču broja izvršenih notarskih radnji vezanih za poslovanje banaka i investitora.

“Tu se mogu uočiti velike razlike u broju odrađenih predmeta, što upućuje na sumnju da imamo jedan vid nelojalne konkurencije, te da se sve to mora istražiti kroz nadležnosti Ministarstva pravde i Komore”, ističe on.

Ova nelojalnost se može javiti, pojašnjava Marić, i zbog prednosti mjesta u kome notar radi, jer su centralna i južna regija mnogo bolje za poslovanje.

“Drugi bi mogao biti da banke i investitori imaju notare od ‘povjerenja’, što samo po sebi ne možemo apriori tumačiti kao nepravilnost”, ocjenjuje Marić.

On ističe i da se način izbora notara mora mijenjati u pravcu veće kontrole, transparentnosti i izvjesnosti procedure.

“Mislim da je Ministarstvo pravde najavilo da će ići u smjeru izmjena načina izbora notara. Očekujem da će se to raditi na transparentan način uz javnu raspravu”, navodi Marić.

Iz MP za CIN-CG ističu da iako je Zakon o notarima ministru pravde dao pravo da imenuje notara koji ispunjava zakonske uslove bez jasno propisanih kriterijuma za izbor, “svjesni navedenih zakonskih nedostataka, trudili smo se da ovaj postupak u praksi bude sproveden na transparentan način, uz sprovođenje intervjua sa svim prijavljenim kandidatima i uvažavanje mišljenja Notarske komore”. Navode da će se sa tom praksom nastaviti i prilikom sprovođenja narednih konkursa.

Iz Komore napominju da su uvođenjem notarijata sudovi rasterećeni velikog broja predmeta, da je drastično opao broj parničnih predmeta pred sudovima, te da su rezultati ispitivanja javnog mnjenja pokazali da građani od svih pravosudnih profesija najviše povjerenja imaju u notarsku službu.

Marić ocjenjuje da pojavom notara jeste postignut veći stepen pravne sigurnosti, ali nije postignut nivo potrebne pravne izvjesnosti.

A da bi imali potrebnu pravnu izvjesnost neophodno je prije svega poboljšati sistem odgovornosti za počinjene greške.

Fali još baza podataka, kasni digitalizacija

Iz Komore tvrde da je svaki notar elektronski umrežen sa Upravom za nekretnine, što znači da notari imaju direktan pristup podacima u katastru pogledu stanja nepokretnosti i stvarnih prava na njima.

“Notari direktno elektronski preuzimaju važeće listove nepokretnosti, a u planu je da se u dogledno vrijeme ostvari mogućnost da notari elektronski podnose i zahtjeve za promjene stvarnih prava na nepokretnostima”, navode u Komori.

Za potrebe ostavinskih postupaka, pojašnjavaju, notari imaju mogućnost elektronske provjere podataka iz javnih registara stanovništva, kao i iz registra Centralne banke Crne Gore.

“Naravno digitalizacija nameće i nove zahtjeve za elektronskom komunikacijom i preuzimanjem podataka iz raznih registara, što je sljedeći korak u ostvarivanju digitalizacije u radu notara”, zaključuju u Komori.

Iz Ministarstva, međutim, kažu da rade na Strategiji digitalizacije pravosuđa 2024-2027, koja će omogućiti međusobno povezivanje notara i Uprave za nekretnine.

Marić napominje i da je potrebno obezbijediti efikasan pravosudni informacioni sistem (PRIS), ali i da se značajno kasni sa digitalizacijom na nivou državne uprave.

Nema napretka u primjeni etičkih pravila

Nije bilo napretka u primjeni etičkih kodeksa za notare, naglašava se u izvještaju Evropske komisije (EK) za 2024.

U Strategiji pravosuđa od 2024. do 2027. se ističe da je neophodno značajno intenzivirati mehanizme nadzora nad radom notarskih i kancelarija javnih izvršitelja, ali i paralelno raditi na kontinuiranoj edukaciji notara i javnih izvršitelja o standardima etike.

Iz Komore za CIN-CG navode da je Komisija za etička pitanja osnovana 2021. i da je do sada razmatrala samo jedan predmet, koji je i dalje u radu.

( Maja Boričić )