Šimun: Olovo u krvi lučkih radnika je u graničnim vrijednostima za profesionalnu izloženost, bezbjedni su i zdravi

Stepen olova u krvi lučkih radnika „Port of Adria“ je u granicama normale za vrijednosti koji se odnose na profesionalnu izloženost, bezbjedni su, zbrinuti i zdravi. Nemaju zdravstvena oštećenja koja su povezana sa olovom u krvi, poručio je ministar zdravlja, Vojislav Šimun, na današenjem kontrolnom saslušanju pred Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Istakao je da je zdravlje na radnom mjestu jedno od prioriteta tog resora te da znaju da je kod 58 radnika „Port of Aria“ pronađen povišen nivo olova u krvi.

Oni su, pored pregleda specijaliste medicine rada, stupili u kontakt sa nadležnom referentnom ustanovom u regionu, institiutom za medicinu rada u Beogradu i njegovim direktorom dr Petrom Bulatom.

Započelo se odmah sa analizom, kazao je, i utvrđeno je da su vrijednosti olova u krvi radnika u granicama normale za profesionalne radnike.

„Inicijalno je bilo zabune kada se posmatralo u odnosu na referentne vrijednosti za opštu populaciju koje su deset puta niže za profesionalno eksponirane“, istakao je on. U Beograd su uputili šest radnika sa najvišim vrijednostima i utvrđeno je da se radi o hroničnoj izloženosti i da nema dokaza o oštećenjima zdravlja koja bi se mogla direktno povezati sa tim.

Nakon početnih analiza razvio se dalji protokol za ostale radnike pa je u Kliničkom centru Crne Gore formiran multidisciplinarni tim koji se sastoji od doktora medicie rada, kliničkog toksikologa, doktora urgentne i interne medicine i oni su obradili stanje još pet radnika i ustanovljeno je da nema zdravstvenih oštećenja od izloženosti olova i dogovoreno je da se nastave periodični pregledi u Domu zdravlja Bar.

Kapaciteti barskog Doma zdravlja, kazao je Šimun, ojačani su sa još tri ljekara medicine rada koji su angažovani kao konsultanti.

Mi smo se ovjde bavili više jednom posledicom nego samim uzrokom kako je to toga došlo a što se tiče nadležnosti zdravstvenih ustanova, proces je zaokružen, i radnici su sada pod adekvatnim monitornigom. Bezbjedni su i adekvatnog zdravstvenog stanja, zaključio je.

Izvršni direktor AD Luka Bar, Ilija Pješčić, pokazao je mapu luke Bar i objasnio gdje se nalazi ta državna kompanija a gdje privatizovani dio te pojasnio kako funkcioniše transpor, ukraj i iskrcaj u Luci Bar i istakao probleme koje imaju zbog privatizacije.

Po njegovim riječima, od 2021. godine kada je počeo da rukovodi Lukom Bar stavljen je primat na zdravlje zaposlenih pa su uložili više novca i prilagoli sredstva zaštite za radnike.

„Što se tiče zaštite životne sredine, uložili smo 1.3 miliona da bismo prilagodili prekrcaj ovog tereta da bi se smanjio uticaj na životnu sredinu. Očekujemo i dalje investicije u narednoj godini a trenutno su rude prioritet pretovara. To su koncentrat bakra, ugalj, boksiti i oni čine 90 dsto prihoda Luke Bar“, kazao je Pješčić.

Sedat Kara, izvršni direktor „Port od Adria“ (PoA), kazao je da su analize krvi radnika uradili u skladu sa Aktom o procjeni rizika i nijesu očekivali da će doći do ove situacije a on misli da je to dobro jer su svi u toku sa dešavanjima.

„Jedna stvar je bitna. Taj radnik koji ima najviši nivo je zdrav, i ostali radnici su zdravi. Mi nismo radili ove testove zbog nekih simptoma ili nekih problema, samo kao sve ostalo sa dnevnog reda što radimo i radimo sa Ministarstvom zdravlja da sve dovedemo do kraja“, poručio je Kara.

nakon odvajanja kontenjerskog terminala od Luke Bar 2013. godine je investirana oprema, IT obezbeđenje te da sve to utiče na današnju temu zaštite na radu i životne sredine.

Njanoviji kran je tada bio preko 30 ili 40 godina star kao i trafostanica, istakao je Kari, te su oni u infrastrukturu uložili oko 15 miliona eura u poslednjih 10 godina za šta on smatra da je poboljšalo uslove na radu.

„Mi u PoA radimo teret koji je pakovan, nemamo rasuti teret, na otvorenom prostoru. Sva roba koja dođe u PoA zove se kontejnerska i generalni tereti ili u džambo vrećama, plaetama i sve su pakovane. Jedina rasuta roba koju radimo je olovni koncentrat i cink i to se radi u zatvorenim skladištima“, ispričao je on i dodao da nemaju veliku ulogu u bilo kakvoj promjeni vazduha za razliku od Luke Bar.

Kada je u pitanju zaštita na radu, nisu se samo pobrinuli za opremu već usvojili sve pravilnike i organizovali dodatnu obuku za opasne terete…

Slavena Vuković, ekološka inspektorka, kazala je da je da ta inspekcija aktivno prati dešavanja u Luci Bar i „Port of Adria“ pa je u tu svrhu prethodnih godina izvršeno više mjerenja ambijentalnog vazduha preko Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI).

Usled određenih povećanja nivoa sadržaja teških metala u PM10 česticama na mjetnim mjestima u krugu Luke Bar, preduzeli su aktivnosti da bi se njihova koncentracija smanjila.

Luka Bar AD je skratila transport rude kroz tu teritoriju i uvela je sistem da se ruda više ne istovara na otvoreni prostor već u zatvorenim skaldištima. Na osnovu podataka CETI-ja, kazala je Vuković, podnijeta je krivična prijava na koju čekaju odgovor.

„U narednom periodu, kao što smo do sada radili, pratićemo aktivnosti i mjerenja, zahtijevaćemo da se određena mjerna mjesta pomjere sa trenutnih mjesta tako da očekujem da te aktivnosti u narednom periodu daju rezultat“, poručila je.

Vršiteljka dužnosti Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), dr Snežana Barjaktarović Labović, kazala je u uvodnom obraćanju kazala je da je njihov plan da uspostave metode koje će im omogućiti da analiziraju teške metale iz bioloških uzoraka pa neće biti potrebe da se analize šalju van granica Crne Gore.

U slučajevima trovanja, kako je ispričala direktorica IJZ, mediicnsko zbrinjavanje pacijenata pružaju službe hitne medicinke pomoći i klinički centri ali na osnovu obavještenja koje dobiju, IJZ vodi evidenciju o svim slučajevima pa i o dijagnozama trovanja pa godišnje objavljuju rezultate.

Milan Gazdić, izvršni direktor Agencije za zaštitu životne sredine, kazao je da u ovom konkretnom slučaju Agencija ima nadležnost da organizuje planiranje i učestvuje u monitorinu živote sredine te da obezbijedi uslove za precizna mjerena.

„Jedna od stanica za mjerenje kvaliteta vazduha se nalazi u Baru, Sportski centar Topolica, i moram zbog građana Bara da kažem da se mjerenja rade 365 dana dana u godini i da je Bar jedan od gradova sa najboljim kvalitetom vazduha u Crnoj Gori“, poručio je Gazdić.

Vrlo je mali broj dana sa prekoračenjima, dodao je, dva ili tri dana tokom cijele godine.

Dobričanin: Plasirane netačne informacije, Eraković: Očekivali smo ili da se Agencija izvini ili da neko snosi odgovornost

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Jevto Eraković, kazao je da ta partija inicirala ovo saslušanje na osnovu informacije koje su dobili od Gazdića a to je da je na osnovu mjerenja CETI-ja tokom prvog ciklusa 2023. godine u okruženju Luke Bar utvrđeno da su koncentracije olova i arsena čak deset puta veće u odnsu na propisanu vrijednost.

Citirao je Gazdićevu preporuku da građani izbjegavaju područje oko Luke Bar dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložile inspekcije.

„Onima koji se nalaze direktno tu, žive i stanuju, očigledno je preporuka da se evakuišu. Sama informacija od jedne ozbiljne i relevantne državne institucije izazvala je veliku paniku među građanima Bara i kao rezultat ove informacije očekivali smo da se dese dvije stvari – ili da se Agencija izvini građanima Bara ili da neko snosi odgovornost“, poručio je Eraković.

Do danas nijesu dobili zaključak da li je ovo bila lažna uzbuna ili je Agencija postupila odgovorno i upozorila građane na ono što su trebale i druge institucije da urade, poručio je on.

Pomenuo je radnike Luke Bar za koje imaju nezvanične informacije da su im je povišen nivo arsena i olova u krvi te da žele da saznaju da li su radnici koji rade na tim mjestima ugroženi.

Njemu je nejasno zbog čega u multidisciplinarnom timu koji je oformio Klinički centar nema neurologa zbog toga što su najčešće komplikacije koje se javljaju kod ovih pacijenata upravo neurološke.

Poslanik Demokrata, Albin Ćeman, pohvalio je aktivnosti Ministarstva zdravlja kada je u pitanju situacija radnika PoA kao i aktuelno rukovodstvo Luke Bar.

Vladimir Dobričanin iz Pokreta Evropa sad kazao je da su plasirane informacije koje nijesu bile tačne i koje su dovele u zabludu građane Crne Gore te da je to mjere isforsirano da se stekao utisak da se Barani ne trebaju šetati čuvenim barskim šetališem što je po njegovom mišljenju suludo.

Ocijenio je da nije čuo ništa zabrinjavajuće što bi ga kao ljekara i građanina zabrinulo, te da nema akutnih trovanja i bolesnih radnika koji su hospitalizovani. Problematizaovao je to što su parameti nalaza mikrogrami po litru a ne po decilitru jer, po njegovim riječima, kada se to prenese u decilitre situacija nije uopšte alarmantna.

Nezavisna poslanica Radnika Ćinćur pitala je ministra Šimuna kako je moguće da u Crnoj Gori ne postoji laboratorija koje može da ispita stanje radnika i njihove nalaze te kako nema više randika medicine rada koji mogu da pročitaju te nalaze i daju uputstva.

Pitala je rukovoditelje Luke Bar i PoA da li će se nešto preduzeti da se smanji zagađenost o kojoj se govorilo. Pješćića i Šuma je pitala vezano za bolovanje radnika Luke Bar koji su nedavno „Vijestima“ kazali da neki mogu da ostvare pravo na bolovanje na osnu povišenog stepena olova i arsena u krvi dok su drugi odbijeni. Pitala je zbog čega je takva situacija, šta je promijenjeno i kako se vrednuje to bolovanje.

Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije pitao je direktora PoA da li su poslali Akt o procjeni rizika u Dom zdravlja Bar sa jasnim instrukcijama i opisom posla radnika, da li su testirali radnike u kontinuitetu i da li su prilikom izrade tog akta anagažovali doktore medicine rada.

Pitao je gdje su do sada rađeni sistematski pregledi zaposlenih PoA, privatno ili u domovima zdravlja, ko je obavljalo te preglede i da li su sigurni da su se ti pregledi zaista obavili ili su eventualno „samo udarani pečati“.

Pitao je i Karu i Pješčića gdje radnici peru uniforme i imaju li adekvatnu opremu i da li je koriste. Šimuna je pitao kako je sanzao za ovaj problem, preko rukovostva kompanija ili iz medija. Gazdića je pitao kada su u Crnoj Gori počela adekvatna mjerenja vazduha.

Poslanik Socijalndemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da su im se obraćali brojni zabrinuti građani te da su u javnosti plasirane neke opasne informacije. Pomenuo je podatke koje su „Vijesti“ objavile prošle nedelje i kazao da ne zna da li je tačno da radnici Luke Bar imaju povećanu koncentraciju teških metala u krvi te da je dio njih na bolovanju jer nijesu zadovoljni uslovima zaštitie na radu.

Od Pješčića je zatražio da potvrdi te informacije i pitao koji broj radnika je na bolovanju.

Nekoliko poslanika je pitalo o krivičnoj prijavi koju je inspekcija podnijela protiv AD Luka Bar, u kojoj ja fazi i protiv koga je konkretno podnijeta.

Poslanik DPS-a, Elvir Zvrko, kazao je da ova tema otvara nekoliko pitanja i problema. Pitao je da li je preporuka o zaobilaženju dijela oko Luke Bar povučena. Pitao je da li su radnci testirani na arsen te da li je rađeno testiranje u Luci Bar.

Šimun: Radi se na jačanju medicine rada u sklopu domova zdravlja

Odgovarajući na pitanja poslanika, minstar Šimun je kazao da tim koji je oformio Klinički centar ima doktora medicine rada što je dovoljno da se pacijenti upute kod nerologa.

„Planira se jedan koncept centa za medicinu rada koji će biti osnovan najverovatnije pri IJZ i on kao takav će imati mobilan sastav i zadovoljavati potrebe medicine rada za naše područje. Sam zavod za medicinu rada brojao bi veći broj osoblja“, poručio je i dodao da misli da je to rješenje koje je trenutno najpodobnije.

Između ostalog, baviće se registrom profesionalnih oboljenja ali i svim drugim nadležnostima kao što su revidiranje zakona, registri povreda na radu…

Kada je u pitanju centar za kontrolu trovanja, kazao je Šimun, on je u sklopu Poglavlja 27 za koje je zaduženo Ministarstvo ekologije, pa su tim povodom imali par sastanka kako bi utvrdili model po kojim bi se taj centar uspostavio. Kako je najavio, biće u sklopu KCCG-a.

„Mnogo veće države nemaju laboratoriju nego šalju analize u Njemaču. Ono što mi imamo u sklopu IJZ-a jeste da postoji jedna odgovarajuća aparatura koja radi uzorkovanje palete teških metala iz hrane i vode a takođe bi mogla i iz biološkog materijala. Ušli smo u proces pokretanja akreditacije laboratorije za biološki materijal kao i obuke kadra tako da očekujem da ćemo i to imati u pogonu“, poručio je Šimun.

Na taj način, ocijenio je, ne samo da ne bi morali slati uzorke za Njemačku a potencijalno će otvoriti i tržište ka Crnoj Gori.

U Crnoj Gori postoje 34 doktora medicine rada, kazao je. Radi se na jačanju medicine rada u sklopu domova zdravlja, riječi su Šimuna, pa će se povećati broj pregleda u javnim zdravstvenim ustanovama.

„Znamo da su vrijednosti u Evropskoj Uniji sa 700 mikrograma po decilitru sada spušteni na 400 mikrograma a da pacijenti sa 700 mikrograma zahtijevaju terapiju helatinom“, kazao je on govoreći o problemima sa parametrima koje je potencirala struka.

U crngorskoj legistlativi taj aspekt ne postoji, a oni su ga pokrenuli, pa se nadaju da će biti u sladu sa EU standardima.

Kada su u pitanju radnici Luke Bar, Šimun je kazao da nema zvanične informacije o tome da će se početi od medicine rada Doma zdravlja Bar, preko tima KCCG-a, pa do instituta u Beogradu ako se pokaže potreba.

Kada je u pitanju arsen, budući da je nemetal, time se ne bave na beogradskom institutu, ali će oni u skladu sa procjenom uraditi nalaze u adekvatnoj laboratoriji.

Na pitanje poslanice Ćinćur o bolovanjima u Luci Bar odgovorila je državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja doc.dr Milena Cojić i kazala da su imali sastanak sa menadžmentom Doma zdravlja Bar, te da su upoznati sa tim da postoji izvjestan broj radnika na bolovanju.

Utvrđivanje bolovanja je isključivo autonomija izabranog ljekara, istakla je, te Ministarstvo zdravlja ne daje nikave informacije menadžmentu.

„Jedino o čemu treba voditi računa jeste da ukoliko su radnici zdravstveno sposobni i ukoliko nema trenutno narušene radne sposobnosti, a imamo informaciju da su svi radnici radno sposobni u ovom trenutku, treba voditi računa da ne postoji dalji osnov za bolovanje i da će takva bolovanja svakako biti prekinuta“, poručila je ona.

Kada je u pitanju plaćanje bolovanja, naglasila je, po zakonu se 100 odsto plaća povreda na radu i profesionalna bolest, a za sada nije utvrđeno nijedno oštećenje zdravlja koje bi se moglo dovesti u vezu sa olovom i reći da je taj radnik imao oštećenje zdravlja zbog toga.

Ukoliko se tako nešto desi, taj radnik će imati 100 odsto nadoknadu i na mnoge druge beneficije u sistemu.

Vuković: Fokus inspekcijskog nadzora bio na Luci jer rade sa velikim količinama rasutog tereta

Ekološka inspketorka Vuković odgovorila je da 5. februara ove godine podnijela krivičnu prijavu protiv Luke Bar AD zbog povišenih koncenrtracija arsena na mjernim mjestima u krugu Luke.

„Ne mogu striktno da kažem šta je izvor zagađenja u Luci Bar jer je proces pretovara kompleksan sistem koji se sastoji od utovara, istovara i dalje utovara na brod. Izvor zagađenja su sve te tri aktivnsoti. Može biti izvor zagađenja i kada se na točkovima kamiona u koji se utovara ruda u skladištu pa on vozi 4,4 kilometra duž Luke Bar do doka broda na Volujici“, kazala je ona.

Najveći fokus inspekcijskog nadzora je bio na AD Luka Bar iz razloga što rade sa rasutim teretima a količine sa kojima rade su mnogo veće u odnosu na PoA i iz razloga što se teret jedno vrijeme pretovarao na otvorenom.

Mjerenja se vrše četiri puta godišnje, tokom sva četiri godišnja doba, pa se radi godišnji izvještaj o kvalitetu ambijentalnog vazduha. Luka Bar je stopirala istovar na otvorenom i ruta kretanja kamiona do doka na Volujici je skraćena, poručila je Vuković.

Pješčić: Svi zaposleni se uklapaju u profesionalne parametre mjerenja metala u krvi

Direktor Luke Bar, Ilija Pješčić, potvrdio je da je ta kompanija radila mjerenja koncentracije olova i arsena u krvi 44 zaposlena i svega dva zaposlena su prikazala neznatno prekoračenje arsena što je „vjerovatno uzorkovano njihovom prehranom a jedan od njih je čak ribar“ a ta dva radnika ne rade dirtektno na pretovaru koncentrata bakra.

Većina ostalih je imala koncentracije olova veće od normalnih vrijednosti koje su prikazane po paramtrima iz klinike „Standard“. Pješćić je pokazao nalazi jednog radnika iz poliklinike „Moj lab“ za koji je kazao da su tačno navedeno vrijednosti za opšto stanovištvo odnsono 48 mikrograma po litru a za radnike koji rade u toj sredini vrijednosti su 158 mikrograma po litru.

„Svi zaposleni se ukalupljuju u 158 mikrograma po litru“, zaključio je Pješčić.

On je naveo nekoliko namirnica, uključujući kuhinjsku so, koja ima dzovoljene količine arsena po pravilima Evropske komisije. Niko u Crnoj Gori ne kontroliše šta se unosi na organizam, a akcenat je stavio na ribu i morske plodove. Dva zapolsena su imala povišen nivo arsena, od dozvoljenih 2,2 jedan je imao 3,2 a drugi osam u serumu krvi što on pretpostavlja da je došlo iz digestivnog trakta.

„Ne treba nam jedan euro da bi nečija majka ili dijete plakalo“, zaključio je on.

Kada je u pitanju zaštita životne sredine, on je kazao da je problem što su sva mjerenja u Luci Bar izvršena sa referentnim vrijednostima za životnu sredinu a oni rade u industrijskoj zoni. Ocijenio je da tu ne mogu važiti isti parametri ali oni ipak pokušavaju da ih dostinu.

U Luci Bar je 2022. podijeljena adekvatna zaštita oprema radnicima a prije toga su koristili maske za lice i nos sa filterima čije gustoća je onemogućavala da unesu adekvatan nivo kiseonika u pluća, poručio je. Oni su zamijenili filtere sa bajonetima aktivnog uglja jer, kako je kazao, u skladištu nije problem samo prašina već izduvni gasovi mašina koji na većem nivpu mogu da poremete zdravlje zaposlenih.

„Imali smo problem, oni su istakli da prašina može da im uđe kroz oči. Kupili smo par stotina maski od po 300 eura gdje je kompletno lice, zajedno sa očima, zaštićeno i papirne bijele zaštitne kombinizone koji oni treba da nose prilikom rada, naročito sa olovom koje je dosta invazivno i ulazi preko kože, noktiju i digestivnog trakta“, kazao je on.

Za 25 hiljada eura su im obezbijedili posebne sanitarne kontejnere sa tuš kabinama i jedino gdje on vidi problem jeste to što oni nose kombinezone kući na pranje i kazao da će to „koliko je sjutra da se izmijeni“ jer će on to preuzeti na sebe.

Pješčić je istakao važnost Luke Bar za crnogorsku privredu i ekonomiju i ocijenio da već godinama svjedoče „maćehinskom odnosu“ prema toj kompaniji koja je „hranila Crnu Goru“ devedestih godina.

„Luka Bar postoji 119 godina. Malo ko na Jadranu ima luku sa 119 godina. To je ponos“, zaključio je.

"Da nastavimo posao dok ga ne izgubimo potpuno"

Direktor firme "Port of Adria", Sedat Kara, kazao je da njihovi radnici ne nose kombinezone kući na pranje jer oni koriste jednokratnu opremu koju bacaju. Pisali su Domu zdravlja Bar Akt o procjeni rizika 2021. godine, a pregled radnika rađen je i u Domu zdravlja i u privatnim klinikama.

"Svaka roba koja dolazi u luku ima recept kako se tretira i kakva oprema treba da se koristi i na osnovu tog dokumenta kupujemo opremu i tretiramo robu", poručio je.

Kara je naglasio da im se niko od nadležnih nije direktno obratio po ovom pitanju niti ih direktno pozvao. Niko od pristunih na odboru kao ni lokalna uprava. Već su izgubili dio posla, naglasio je, od 600 hiljada eura te se oni svakog dana bore da ga zadrže.

„Još uvijek nam je zatvoreno skladište za radnike koji su imali visok nivo. Sad znamo da to nije visoko i što prije bih volio da mi to dovedemo u red, da nastavimo posao dok ga ne izgubimo potpuno“, poručio je.

( Marija Pešić )