BLOG Pešić: Mijenjati Ustav, sudija da bude i neko ko nije državljanin Crne Gore

Završeni su intervjui sa kandidatima i glasa se tajno.

Vrhovni sud će po završteku glasanja izdati saopštenje o tome da li je neko od prijavljenih sa liste dobio podršku da dođe do Sudskog savjeta.

Sutkinja Milenka Seka Žižić je pitala za gorući problem - Specijalno odjeljenje Višeg suda ali i činjenicu da su ranije sudije iz tog suda napredovale i ostavljale predmete dovedene do samog kraja.

"Ukoliko bi po funkciji bio član Sudskog savjeta moram reći da je ovo pitanje vrlo nijansirano. Sudije imaju pravo da napreduju, a opet s druge strane je javni interes. Znam kako bi u tom slučaju odlučio.Uvijek postoje načini da se efikasnost suda unaprijedi i to sam pokazao u mom sudu", kazao je Pešić.

Sutkinja Katarina Đurđić je konstatovala da se nada da će angažovanje Pešića kroz angažman Udruženja sudija rezultirati donošenjem zakona, koji neće samo tretirati zarade sudija.

Pešić je kazao da je trenutak da sudije same izgrade sistem koji će biti otporan na političke ocjene i kritike.

"Ne, ne mislim da je sudska grana vlasti ravnopravna u odnosu na druge dvije. Mislim da oni treba da urgiraju da se dođe do nezavisnog sudskog sistema", kazao je Pešić.

Sutkinja Seka Piletić  pitala je kandidata Miodraga Pešića da li su mu poznati problemi u Specijalnom odjeljenju Višeg suda.

"Vrlo je aktuelno pitanje. Problem Specijalnog odjeljenja nije od juče, Vrhovni sud je donio smjernice, sudije krivičari su podnijeli inicijative za izmjenu ZKP-a. Smatram da je najodgovorniji za to predsjednik Višeg suda. Da sam ja predsjednik Višeg suda razmislio bih o prekompoziciji sudija unutar suda. Ovo je situacija gdje morate da gasite vatru, a onda sistemski da rješavate problem. Nas je malo, a kad nas je malo onda nema ni potencijala da se izvuku dobri kadrovi", kazao je Pešić.

On je iznio i radikalnu mjeru - a to je da se mijenja Ustav - da bude sudija neko ko nije državljanin Crne Gore.

"To rješenje nije nepoznato", pojasnio je Pešić.

On smatra i da treba mijenjati zakon kako bi se proširila baza odnosno da se dozvoli notarima, advokatima, izvršiteljima da uđu u sudski sistem.

Zamjenica predsjednice Vrhovnog suda Vesna Jočić pitala je kandidata Miodraga Pešića da li je za dvije godine obezbijedio efikasnost u Upravnom sudu.

"To je dobro pitanje, a sad ću vam reći da kada sam došao i evidentirao nedostatke krenuo sam da ih rješavam. To je podrazumijevalo da osmislim polje i period intervencije i šta će to da izazove. Analizirao sam akte i vidio da sudije nemaju zapisničare, a za to je trebalo godinu dana. Promijenio sam orjentaciona mjerila i obezbijedio da svako vijeće ima četiri savjetnika. Donijeli smo i neke preporuke koje se ogleda u mjerenju primljenih i završenih predmeta. Sad ću vam reći da će 2024. godina biti završena 100 odsto više u odnosu na 2022. godinu. Jedini smo sud u regionu koji je prisutan na društvenoj mreži. Moraju da se osmisle instrumenti koji zajedno mogu dovesti do poboljšanja", pojasnio je predsjednik Upravnog suda.

Posljednji kandidat, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, kazao je da je pet glasova na prošlom oglasu koji je dobio od sudija Vrhovnog suda na Opštoj sjednici u maju - podstrek da se ponovo prijavi za najvažniju funkciju sudske grane vlasti.

Pešić je naveo da ukoliko dobio podršku učinće sve da i sudski sistem bude ravnopravan u odnosu na druge dvije grane vlasti.

"Ovaj proces traje nedopustivo dugo ja sam u svojstvu predsjednika Udruženja sudija počeo dijalog kako bi se donio zakon iz rada i po osnovu rada za nosioce sudijske funkcije, juče sam dobio potvrdu da će radna grupa biti u najkraćem roku formirana. Želim da se tim zakonom propišu uslovi za odlazak sa sudijske funkcije i to je početak izgradnje temelja sudskog sistema. Banalizovano je u javnosti da je riječ samo o zaradama što nije tačno", kazao je Pešić na početku.

On je rekao da se mora stvoriti i očvsrnuti sistemska nezavisnost.

Pešić je kazao da vjeruje da Vrhovni sud treba da bude svjetionik pravde.

"Moramo da njegujemo kulturu saradnje i poštovanja u Vrhovnom sudu i da se širi ka nižim sudovima. Mjesto predsjednika Vrhovnog suda treba da bude kolektivno rukovođenje kako bi sistem bio efikasan. Ne treba zaboraviti na sudijsku nepristrasnost jer ako bi je izgubili onda bi izgubili i povjerenje građana", kazao je Pešić i poručio da je spreman da preuzme rukovodeću ulogu.

Pavličić je kazala da je crnogorsko pravosuđe velikim dijelom već "vetingovano".

Pojasnila je da je u programu dala svoje stav i za i protiv vetinga.

"Povjerenje ćemo vratiti kada završimo one predmete koji se od nas očekuju. Nisam pristalica širokog sistema vetinga jer će on samo zaustaviti sistem. Nemamo bazu iz kojeg ćemo crpiti kadar. Vrhovni sud je taj koji treba da da zašto da ili zašto ne veting. Nama se veting se shvata u smisli materijalnog ali hajde da ispitaju stručnost", odgovorila je ona na pitanje sutkinje Radojke Nikolić.

Sutkinja Katarina Đurđić je pitala za stav oko odnosa Ustavnog suda koji po ustavnoj žalbi mogu ukidati odluke redovnih sudova.

"Smatrate li da je to zakonsko rješenje dobro ili na taj način US preuzima ulogu četvrte grane vlasti", bilo je pitanje Đurđić.

Pavličić je kazala da se sudska vlast inferiorna u odnosu na druge dvije vlasti jer su oni izašli iz okvira svoje nadležnosti.

"Obaveza zakonodavne je da u razumnom roku donosi zakonska rješenja kako bi sudska grana mogla da sudi u razumnom roku. Nisam pristalica kad ne neko v.d. da ne može - granica je jasna. Sudije imaju razlog da traže da budu plaćeni dostojanstveno. Malo smo pobrkali lončiće da neko je sebi dao za pravo da ukida odluke Vrhovnog suda. US je sud kao zadnji branik pred Stazbur da zaustavi kršenje. Smatram da US mora da razloge ukidne mora da obrazloži jer se time podriva autoritet Vrhovnog suda. Moramo to dijalogom, nije srećno rješenje da US ukida odluke", navela je ona.

Pavličić je na pitanje sutkinje Tatjane Ljujić da li Sud u Strazburu ima praktično rješenje kako da se skrati administrativno praćenje predmeta.

"Ne da ima nego ima na pretek", kazala je ona.

Sutkinja Seka Piletić kazala je da je Vrhovni sud donio smjernice o radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda.

"Ako bi došli ovdje da znate da su te smjernice o kojim ste govorili već donijete", rekla je Piletić.

Ona je pitala šta joj govori šta joj govori veliki broj odluka Vrhovnom sudu donijetih da je došlo do povrede zakona u korist okrivljenih.

"Činjenica da ste donijeli 20 odluka po Zahtjevu za zaštitu zakonitosti da je došlo do povrede u korist okrivljenih, a te odluke moraju da budu javno dostupne. Nije problem da imamo različita mišljenja, ali da imamo dijalog. To mora da bude uslov i za napredovanje", kazala je Pavličić.

Poseban osvrt dala je na poglavlja 23 i 23 i agendu koja je data sa konstatacijom da na današnji dan imamo 169 nezavršenih predmeta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.

"Mi smo 2015. smo promijenili zakon kako bi podigli efikasnost, ali problem se već javio 2017. gdje nemamo pravosnažnih predmeta već samo onih po priznanju krivice. Vi ste bili u prilici da radite kontrolu tog odjeljenja, a to je ključni problem vladavine prava u Crnoj Gori. Itekako mora da se promijeni odnos cijelog sistema prema kategoriji specijalnih predmeta. Treba imati plansku analizu. Na nama je da rješavamo te predmete, da se stvori dobar ambijent i da se ojačaju te sudije da u prvostepenom dijelu dobro presude", kazala je Pavličić.

Ona smatra da bi trebalo da se obezbijedi pravičnost postupka kao cjeline jer "pravda mora da se vidi i dijeli, a ne samo da se dijeli".

Pavličić je kazala da njena radna i profesionalna karijera joj daju za pravo da se prijavi za ovu funkciju.

Osvrnula se da je poziciju zastupnika države pred Sudom u Strazburu preuzela u ne baš sjajnom trenutku.

"Odlučnosti mi ne fali, a to me je sve motivisalo da se pred vama nađem. Ovo mi je profesionalni izazov", pojasnila je razloge i motiv za kandidaturu.

Na pitanje sutkinje Vesne Jočić šta bi uradila u rješavanju gorućeg problema - Valentina Pavličić je odgovorila je da se tim pitanjem itekako bavila.

"Ne treba da se osvećemo kako je i šta bilo. Ova se situacija se mogla preduprijediti radom i potezima tog odjeljenja ili Višeg suda. Sudije koje sude u prvim stepenima mora da se drže zauzetih stavova i načela. Gledala sam analizu da princip ekonomičnosti postupka je praktično preskočen. Dakle, ne postoji gradacija radnji u tom odjeljenju. Problem ljudskih resursa - sudije moraju da napreduju ali sudska politika bi morala da se pozabavi da neki referat ne trpi. Postoji mogućnost da se sudije obavežu da završe predmete, a ne da ih ostavljaju kolegama na gotovu štetu. Zato smo došli do ove situacije", kazala je ona, navodeći nekoliko primjera procesnih manjkavosti prilikom obrade predmeta u Specijalnom odjeljenju.

"Nema odlaganja jer je advokat zauzet u drugom postupku", kazala je ona.

Kandidatkinja za najvažniju funkciju u sudskoj grani vlasti, Valentina Pavličić je u uvodnom dijelu iznijela viđenje kakva osoba bi trebalo da bude na čelnoj poziciji Vrhovnog suda.

Ona je navela da nikada nije bio teži trenutak za crnogorske sudije.

"Treba odbraniti čast i ugled sudijske profesije i u tom smislu kada se posmatra pozicija sudske grane vlasti u odnosu na izvršnu i zakonodavnu koji se trenutno dovodi do tenzičnosti. Upravo zbog toga Vrhovni sud, rukovođen predsjednikom, bi trebalo da bude vrh ili svjetionik pravde", kazala je Pavličić.

Ona je navela da njena vizija da sve ono što se pokazalo dobrim da se sačuva, razvije i ojača.

"Moja vizija nisu ad-hoc promjene već one koje idu malim koracima ka zadatim ciljevima", kazala je.

Pavličić je pojasnila da predsjednik Vrhovnog suda treba da ima odgovornost kako bi upravljao procesima.

"U srcu svih odluka su i međukolegijalni odnosi jer srž svega su ljudi. Neću program, budući da je ozbiljan, a vaš kritički sud ćete dati prilikom opredjeljivanja", kazala je ona.

Pavličić se ipak osvrnula na ključne segmente iz njenog programa rada napisanog na preko 60 strana.

"Vaše odluke u Vrhovnom sudu preko vanrednih pravnih ljekova treba da budu smjernica, pravac za tumačenje zakona kao živog instrumenta", poručila je ona.

Ona je navela da podatak da je konstantovano da je za 57 odsto bilo odbijajućih presuda ali da je to dijametralno suprotno od stava Evropskog suda za ljudska prava.

"Ono što nikada u sudskom sistemu nije urađeno a to je funkcionalna analiza pravosuđa. To bi bila dobra alatka sa obračunavanjem sa uzrocima koji su doveli do tog stanja. A ne da gasimo požare", navela je ona.

Na pitanje oko naplate sudskih taksi i da li ih treba povećati jer je posljednja izmjena bila još 2010. godine Vučković je kazala da se sudske takse slivaju u Budžet Crne Gore.

"A od tog novca sudstvo i Sekretarijat Sudskog savjeta ne dobijaju ništa. Što se tiče naplate vidjećete da je primorje na nivou platiša, ali na sjeveru je to drugačije", odgovorila je Vučković.

Sutkinja Pavićević pitala je v.d. predsjednicu Vrhovnog suda pitala da li ima viziju za neke nove mjere kako bi se povećala efikasnost.

"Smatram da svako od nas snosi svoj dio odgovornosti. Imali smo prećutni veting 2021. kada je otišlo preko 30 sudija. Imali smo veliki vakum prostor u kojem nijesmo uspjeli u potpunosti da odgovorimo. Bitno je da imamo podršku jedni drugih, imam određenu viziju kako, jer da je nemam ne bih ušla u program oko kontrole i mjera za Specijalno odjeljenje. Ako imamo problem u jednom referatu onda ne mogu da prihvatima da ne možemo prihvatiti rad i u drugom referatu. Pokušavala sam da određenje predmete napravim raspored ali sam naišla otpor. Završilo se kako se završilo ali sam makar pokušala", odgovorila je ona.

Na pitanje koje bi bile njene prve mjere u povjerenje građana u rad sudstva ako bi bila izabrana na pun mandat kazala da bi trebalo pojačati rad svih sudija.

Ona se osvrnula i na aferu "tunel" te ko bi nju i sudije Vrhovnog suda "oprao" da nisu tokom radova na zgradi tražili povećanje bezbjednosti.

Predsjedavajuća Opšte sjednice Vesna Jočić pitala je koja bi trebalo da bude uloga Vrhovnog suda.

"Mislim da sve sudije Vrhovnog suda ne samo presudama već i naučnim radovima kako bi radili na edukaciji", odgovorila je ona.

Na pitanje razlike u zaradama sudija parničara u odnosu na one koji rade u krivičnom predmetu.

"Ne znam ko je taj koji bi mogao da mjeri težinu rada u parnici u odnosu na krivično odjeljenje. Uvijek je problem kad se izvršna i zakonodavstva miješaju u sudsku granu vlasti. Postoje razlike i među nama u pravosuđu, a te razlike treba pod hitno sanirati", navela je Vučković.

Sutkinja Seka Piletić pitala je kakvo je iskustvo Vučković i da li je imala podršku Sudskog savjeta kada je u pitanju organizacija rada.

"Ja nisam protiv napredovanja nekog sudije ali jesam protiv nazadovanja države Crne Gore. Sudija kad napreduje treba, uslovno rečeno da odmara godinu, dok ostavlja šta ostavlja. Mislim nisam naišla u jednom slučaju na podršku i taj sudija ne napredovao", prisjetila se Vučković.

Ona je navela da nije ostavljala predmete kad je prelazila da radi drugi referat.

"Primjena smjernica i praćenje je u tome da su sudije Specijalnog odjeljenja u obavezi da svakomjesečno izvještavanje blokira zakazivanje ročišta, odlaganje...", navela je ona.

Ona je na pitanje sutkinje Katarine Đurđić kazala da je dobro što je Ustavni sud filter prema Evropskom sudu, ali da nije dobro da US ukida odluke redovnih sudova već samo da konstatuju povredu.

Kvalitet rada svih sudova, kako je kazala v.d. predsjednica Vrhovnog suda, mora da se unaprijedi ali i da se smanji broj zaostalih predmeta.

"Treba težiti u uvođenju elektronskih spisa. Sa ove pozicije sam to makar i pokušala. To ide sporo i to zahtijeva jer neko mora da na širem prostoru da reaguje", saopštila je ona.

Vučković je navela da je na kraju programa dala i nekoliko zaključaka ali da ne može napraviti gradaciju koji su najbitniji.

Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda i kandidatkinja za predsjednicu krovne sudske instance Vesna Vučković kazala je da se oduvijek zalagala da javnost bude uključena u rad Opšte sjednice što je jednoglasno prihvaćeno i prilikom izmjene Poslovnika o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda.

Ona je kazala da je u programu rada predstavila nekoliko segmenata naglašavajući da je njen motiv to što od septembra 2021. godine u v.d. stanju obavlja funkciju predsjednice Vrhovnog suda, ali i članice Sudskog savjeta.

Ona je kazala da je radila po 18 sati dnevno i da je njen rad opravdao da se prijavi za puni mandat.

Vučković se osvrnula na to da imamo loša zakonska rješenja prilikom izbora i napredovanja jer su se više cijenila prisustva seminarima, okruglim stolovima nego rezultatima rada.

"Moramo da učinimo sve da svima pristup sudu bude dozvoljen i efikasan", rekla je ona.

Vučković se osvrnula na rad Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici gdje je sa međunarodnim partnerima se došlo do plana kako da se problemi prevaziđu.

Na predlog Vučković, kako je navela, obavljena je kontrola rada tog odjeljenja i date su smjernice.

"Do napretka će doći ali ne preko noći", kazala je ona.

Vučković je navela da sud mora biti otvoren za javnost te da su u protekle tri godine postali transparentniji.

Ona se osvrnula i na dio povećanja bezbjednosti zgrada sudova u Crnoj Gori. "Nije bila baš sve kozmetika prilikom rekonstrukcije zgrade Višeg, Vrhovnog i Apelacionog suda. Mislim da sudije bi trebalo da rade u većim i boljim sudnicama", navela je ona.

Kvalitet rada svih sudova, kako je kazala v.d. predsjednica Vrhovnog suda, mora da se unaprijedi ali i da se smanji broj zaostalih predmeta.

"Treba težiti u uvođenju elektronskih spisa. Sa ove pozicije sam to makar i pokušala. To ide sporo i to zahtijeva jer neko mora da na širem prostoru da reaguje", saopštila je ona.

Na koji način planirate napredovanje sudija ukoliko bi kao predsjednica Vrhovnog suda bila i član Sudskog savjeta, bilo je pitanje sutkinje Milenke Seke Žižić kandidatkinji Ani Vuković.

"Naravno da nekoliko puta nisam ni napredovala jer predmete nisam bila okončala. Mislim da sada nemamo luksuz da dozvolimo da sudije Specijalnog odjeljenja, kako sam čula putem medija koji su se prijavili za napredovanje, da im to i omogućimo dok predmeti nisu završeni. Nemamo luksuz da ponovo odlažemo sudske postupke, čula sam neke komentare, da je većina sudija aplicirala iz inata kako bi dobili reakciju na težinu njihovog posla i stanja u kojem se nalaze. Mislim da većini to sada nije ni moguće jer nisu ni u Specijalnom odjeljenju više od dvije godine. Mislim da Sudski savjet u ovom trenutku to ne smije dozvoliti. Treba da se zapitamo što veliki broj kvalitetnih sudija godinama nijesu napredovali. Sada trpimo posljedice loše kadrovske politike", navela je Vuković.

Ona smatra da je van pameti u ovom trenutku dozvoliti da i ovako krnji sastav Specijalnog odjeljenja bude smanjen.

"Mislim da se podrazumijeva da nema napredovanja dok se ne završe aktuelni predmeti", kazala je Vuković, koja je navela da u ranijim predstavljanjima pred Opštom sjednicom nije imala ovoliko pitanja.

Sutkinja Nataša Božović pitala je oko donošenja načelnih pravnih stavova odnosno stav kandidatkinje Ane Vuković o tome šta misli o tome budući da je posljednjim zakonskim izmjenama uvedeno da oni više nijesu obavezujući.

"I kada su načelni pravni stavovi bili obavezujući nijesu se baš do kraja poštovali. Pravni stav treba da postoji, a svrha donošenja je da riješimo neke probleme, ujednačimo praksu", navela je Vuković.

Sutkinja Mirjana Pavićević pitala je kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda Anu Vuković šta bi konkretnije preduzela ukoliko bi bila izabrana na čelnu poziciju.

"Prvo bih odmah napravila sastanak i tražila podatke o starim predmetima i to u roku od sedam dana. Nakon toga je potrebno praćenje jer bez takvih jasnih procedura i rokova nema poboljšanja. Kad sam pisala program rada bilo je i bolje stanje nego sada. Sudstvo je već do sada imalo razne mehanizme za rješavanje ovih problema, a mislim da bi bilo bitno uvesti i 'putujuće sudije' koji će po potrebi moći da dolaze u sudove kada je to potrebno. Te sve mjere moraju dati rezultate", kazala je ona.

Vuković je navela da sudstvu fali sudnica, savjetnika...

"Pa u Vrhovnom sudu imamo po jednog savjetnika na nas 3-4 sudije, a zamislite tek potrebu u prvostepenim predmetima", navela je ona.

Na pitanje šta misli o vetingu kazala je da je pitanje kako je u ovom trenutku uopšte sprovesti taj proces.

"Niko ne može reći da veting nije potreban, društvo ga je prepoznalo, ima među nama kolega koje su okrivljene za djela zloupotrebe", odgovorila je Vuković.

Sutkinja Vesna Jočić je pitala kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda Anu Vuković šta želi da uradi za jačanje pravosuđa ukoliko bude izabrana na ključnu funkciju u sudskoj grani vlasti.

"Krajnje je vrijeme da se uspostavi kultura integriteta i nezavisnosti sudija. A to je na nama", odgovorila je Vuković.

Na pitanje koji su uzroci malog odziva mladih pravnika za rad u pravosuđu, Vuković je rekla da se godinama nije vodila dobra kadrovska politika.

"Nije tačno da Crna Gora nema dobar kadrovski potencijal samo ga treba adekvatno motivisati", odgovorila je ona.

Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, sutkinja Ana Vuković, na početku je saopštila da je ovo veliki dan za pravosuđe jer Opštoj sjednici prvi put prisustvuje i javnost.

Vuković se obratila i kolegama/sudijama Vrhovnog suda i rekla da se ne osjeća uopšte ugodno budući da se deveti put održava Opšta sjednica.

"Vjerujem i dalje u crnogorsko sudstvo i kao sudija imam obavezu da očuvam dostojanstvo sudijske funkcije", kazala je Vuković.

Ona je naglasila da od 17 sudija Vrhovnog suda očekuje da poštuju i prepoznaju njen trud i spremnost da preuzme ovu funkciju.

"Izaberite najboljeg", poručila je Vuković.

Ona je rekla da nakon zakonskih izmjena danas sudije Opšte sjednice imaju mogućnost da izaberu kao predlog troje kandidata.

"Vjerujem da ćete i svo troje izabrati kandidate, vaše kolege", kazala je sutkinja Vuković.

Nakon toga, Vuković je pročitala ključne navode iz programa rada, koji je dostavila uz prijavu.

Ona je pomenula preduga suđenja naglašavajući da postojeće stanje zahtijeva praćenje na nedjeljnom nivou odnosno monitoring primjene donijetih mjera kako bi se ubrzalo završavanje predmeta.

Vuković se posebno pozabavila problemom u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.

Kazala je da je to goruća tema i da je krajnje vrijeme i da država ne smije dozvoliti rad tog odjeljenja u postojećim uslovima.

"Kod postojeće kadrovske politike koja je svedena na 7-8 sudija ovog odjeljenja je iluzorno očekivati rezultate. Smatram da je odgovornost na državi, moraju da se obezbijediti sudnice i dovoljan broj sudnica i motivisati te sudije da rade i isporučuju rezultate koji se od njih očekuju. Tokom kontrole ovog odjeljenja tačno je da smo identifikovali neke slabosti, koje se mogu prevazići. Dali smo kolegama smjerice kako da prevaziđu probleme. Mislim da se moraju organizovati dva fiksna vijeća i dopuniti to odjeljenje sudijama iz drugih referata. Zabrinjavajuće je da je u protekle dvije godine usvojen veliki broj zahtjeva za kontrolnu zaštitu što pokazuje i nekompetentnost", naglasila je Vuković.