Despotović: Crna Gora mora da osvijetli i pitanje žena iz ruralnih područja koje ostaju nevidljive
Na događaju „Pakt za budućnost“ je ocijenjeno da su žene i dalje drastično pogođene nasiljem, nedovoljno zastupljene na pozicijama odlučivanja, suočene sa nižim zaradama i ograničenim mogućnostima za napredovanje i profesionalno i ekonomski i društveno
Rodno zasnovana diskriminacija predstavlja kontinuirani izazov u Crnoj Gori u svim sferama društva, iako su žene izborile politička, ekonomska i druga prava prije gotovo jednog vijeka.
To je ocijenjeno na događaju „Pakt za budućnost“, koji su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Ženska liderska mreža.
Kako je saopšteno iz UNDP-a, događaj je organizovan sa ciljem predstavljanja nove agende za rodnu ravnopravnost i unapređenja položaja žena u Crnoj Gori pod sloganom „Pola neba, pola zemlje, pola moći“.
Na događaju je ocijenjeno da su žene i dalje drastično pogođene nasiljem, nedovoljno zastupljene na pozicijama odlučivanja, suočene sa nižim zaradama i ograničenim mogućnostima za napredovanje i profesionalno i ekonomski i društveno.
„Brojne prepreke i nepisana pravila čine da je društvo jednakih šansi još daleko, zbog čega je neophodno strateški djelovati na konkretan način kako bi se Crna Gora transformisala u što kraćem roku“, poručeno je sa događaja.
Iz UNDP-a su naveli da su svjetski lideri u septembru, nakon višegodišnjeg inkluzivnog procesa, usvojili Pakt za budućnost, postigavši time najširu međunarodnu saglasnost u posljednjih nekoliko decenija u odgovoru na izazove savremenog doba.
„Centralno mjesto zauzima rodna ravnopravnost, prepoznajući ključnu ulogu žena u izgradnji održive i pravedne budućnosti“, kaže se u saopštenju.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova naglasila je da stanje u domenu rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori obavezuje na zajednički rad za stvaranje društva jednakih šansi i mogućnosti.
„Važno je da radimo na kreiranju politika koje osnažuju žene kroz konkretne ekonomske mjere, podsticanje ravnopravnosti na svim nivoima političke participacije, nultu toleranciju na nasilje i promjenu društvenih normi koje ograničavaju društveni potencijal“, navela je Paniklova.
Neophodno je, kako je poručila, da se na rodnoj ravnopravnosti radi udruženo, uz uvezivanje predanosti, snage i entuzijazma različitih akterki i aktera, na čemu UNDP predano radi duže od deceniju.
„Stoga mi je danas posebno zadovoljstvo da su žene Crne Gore – iz Vlade, Skupštine i civilnog društva – udruženo krenule u realizaciju Pakta za budućnost u Crnoj Gori. Ponosna sam na njihovo vizionarstvo i liderstvo“, rekla je Paniklova.
Na događaju je poručeno da Ženska liderska mreža djeluje ka razvijanju konkretnih politika u Crnoj Gori koje treba da dovedu do dugoročnih promjena i boljitka u životima žena.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović kazala je da je za smanjenje rodnog jaza u Crnoj Gori, koji je nastao kao viševjekovna nepravda, neophodan udruženi i konkretan rad, kako bi se postigli rezultati poput osnaživanje žena na tržištu rada, na svim mjestima političkog odlučivanja, kao i za suzbijanje rodno zasnovanog nasilja.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da rodna ravnopravnost temeljna vrijednost Evropske unije (EU), i da Crna Gora kao prva naredna članica treba da sveukupne reformske procese stavi u funkciju stvaranja pravednijeg društva za sve građane i građanke.
„Ženska liderska mreža snaga je u procesu EU integracije, u kojoj pitanje ljudskog kapitala neće biti zanemareno“, kazala je Gorčević.
Kako je rekla, znanje, vještine i kompetencije i žena i muškaraca u javnoj upravi i u cjelokupnom društvu biće usmjereno ka zajedničkom cilju – emancipatorskoj transformaciji i članstvu u EU.
„Crna Gora treba da postane primjer i da svoj doprinos u kreiranju nove generacije evropskih politika“, navela je Gorčević.
Poslanica Aleksandra Despotović naglasila je da odgovor na dugotrajnu diskriminaciju i neravnopravnost sa kojom se žene suočavaju u Crnoj Gori mora biti organizovan i odlučan.
Ona je istakla da nasilje nad ženama zahtijeva akciju bez odlaganja.
Prema riječima Despotović, napadi na novinarke i političarke ukazuju koliko je to alarmantno pitanje.
„Dalje, Crna Gora mora da osvijetli i pitanje žena iz ruralnih područja koje ostaju nevidljive“, kazala je Depostović.
Jasno je, kako je poručila, da rodna ravnopravnost nije samo cilj, već društvena nužnost i moralna obaveza.
„Samo kroz udruženo djelovanje možemo dati odgovor na ta kompleksna pitanja“, rekla je Despotović.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević naglasila je da je kroz ujedinjeno djelovanje i do sada dosta postignuto.
„Kad god smo se udruživale, uspješno smo mijenjale zakone. Primjer je Izborni zakon u koji je uvedena kvota kao rezultat zajedničkih napora“, kazala je Vukićević.
Ona je dodala da je UNDP i tada bio snažna podrška, kao i danas.
„Da bi se osigurao napredak u položaja žena u Crnoj Gori, moramo u kontinuitetu zajedno podizati razvojnu ljestvicu, a to znači da moramo istovremeno sa mjerama za veću zastupljenost žena uvoditi i standarde i uslove za kreiranje rodno odgovornih politika u svim sferama“, poručila je Vukićević.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Olivera Komar, istakla je ključnu važnost rodne ravnopravnosti kao temelja za razvoj savremenog društva.
Ona je naglasila da su jednakost u odlučivanju i implementacija rodno odgovornih politika nužan preduslov za ostvarenje ljudskih prava u punom kapacitetu.
( MINA )