Iskusni pčelar: Kako da prepozate pravi med u moru lažnih

Prepoznati pravi med od nekvalitetne „kopije“ koje se posljednjih godina pojavljuje na tržištu postaje sve teže, budući da moderne mašine homogenizuju i prave smjesu veoma sličnu originalu. Kako da ga razlikujemo, za Danas otkiva Branko Mijić, pčelar iz okoline Šapca.

"Kupujte med koji je kristalisan. U toku hladnijeg perioda med se stegne, odnosno kristališe. Ljudi to često izbegavaju, kažu da se ušećerio. Nije se ušećerio, već se kristalisao usled količine cvjetnog praha koji se u njemu nalazi", savjetuje Brako Mijić iz Ribara kod Šapca, koji potiče iz pčelarske porodice.

"Ako je med u tečnom stanju, ima nekoliko načina da otkrijete da li je pravi. Recimo, kada okrenete teglu tako da poklopac bude nadolje, u tegli će se stvoriti mjehur u obliku kruške, to je siguran znak da je med pravi. Ako mjehura nema, to znači da su pčele hranjene šećernim sirupom ili čak nije ni bilo dodira sa pčelama, nego se radi o bombon sirupu koji se pakuje u tegle", objašnjava sagovornik.

Može da se prepozna i po ukusu, jer pravi med ima svoju boju, miris, i aromu.

"Ima još jedan test. Kada otvorite teglu, i kašičicu umočite u njega, a onda je dignete oko 20 centimetara iznad tegle, stvoriće se nit koja pada u teglu i vraća se. Kada pukne, donji dio pašće u med, a gornji dio niti trebao bi da se, poput lastiša ili žvake, vrati skroz gore do kašičice, i to je još jedan pokazatelj da je taj med kvalitetan i ispravan, da nije falsifikovan", objašnjava Mijić.

Suprotno vjerovanju, med se, kaže, može konzumirati i drvenom i metalnom kašikom i ne treba se ograničavati na jednu do dvije.

"Mi pčelari u šali kažemo da je med najbolje uzimati „velikom kašikom“. Preporuka je da ga treba jesti kao hranu, da ga „kasnije ne bi biste koristili kao lijek“. Jedite ga u količinama od 20 do 30 grama dnevno, za doručak, slobodno ga mažite po hljebu", savetuje iskusni pčelar, inače član Izvršnog odbora Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Još jedna preporuka je da ga ne treba pregrijavati, budući da ne bi trebalo da pređe temperaturu od 40 stepeni.

"Ako ga stavljate u čaj, sačekajte da bude mlak, nikako vreo, jer će med izgubiti dio svojstava, s obzirom na to da vitamin C nije postojan na visoke temperature", objašnjava Mijić.

Preporučuje ga osobama koje imaju nizak krvni pritisak ili nivo šećera u krvi.

"Ako ga uzimate kašičicom, treba ga držati neko vreme u ustima, da se otopi, jer tada ide direktno u mozak, a ne u želudac. Dobar je za opšte stanje organizma, podiže otpornost, a od 20 aminokiselina, 19 se nalazi u medu", kaže sagovornik.

Ističe da postoji više vrsta meda koji se preporučuje za različite starosne grupe i razne bolesti.

"Djeca do godinu dana ne bi trebalo da jedu med, da se ne bi stvorila alergija na polen. Od godinu do dve, mogu jesti bagremov med, jer on ima nizak sadržaj polena. Posle dve godine, dozvoljene su sve vrste meda".

Napominje da je lipov med koristan za ljude koji imaju problema sa respiratronim sistemom, astmom, bronhitisom, budući da med oblaže sluzokožu i liječi te vrste bolesti.

"Livadski med je za podizanje opšte otpornosti, i za ljekove koji se spravljaju sa medom, jer sadrži koktel polenovih zrnaca, različitih vrsta biljaka", kaže pčelar.

Mijić navodi da su nedavno objavljeni rezultati analiza u kojima je slučajnim uzorcima, ustanovljeno je na rafovima, u Evropi, dvije trećine meda falsifikat.

"Taj med ima veći procenat šećera nego što je normalno, što znači da je razblažen, a to se onda ni ne može nazvati medom, jer je dodavan šećerni sirup u toku paše i tada se kao rezultat dobija med sa povećanim procentom šećera", objašnjava Mijić.

"Budući da je voće trenutno u fazi cvetanja, apelujemo na ratare da povedu računa i da ne prskaju voće u cvatu, što je u ovom periodu i zakonom zabranjeno. Ako već moraju, usled nekih bolesti i insekata, neka to rade uveče kada pčele ne izlaze ili kada je hladnije, ispod 10 stepeni", naglašava Mijić, podsjećajući da su pčele najveći oprašivači voća i da uvećavaju prinose. Primjera radi, samo za malinu je oko 80 odsto veći prinos ako ga opraše pčele, za jagodu je 55 odsto, a za šljivu oko 70 odsto.

( Vijesti online )