Svjetlost i iskra prosvijećenosti

Izložbom "Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka", koja je organizovana u holu Nikšićkog pozorišta, Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve knjige/inkunabule "Oktoiha prvoglasnika" (1494) u državnoj štampariji Crnojevića, kao prve štampane knjige kod Južnih Slovena.

Kroz 24 panoa i prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku predstavljen je rad štamparija Crnojevića i Božidara Vukovića Podgoričanina. Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.

"Koliko je Crna Gora bila bliska evropskom duhu najbolje svjedoči istina da među prvima u svijetu počinje sa štampanjem knjiga i to u državnoj Crnojevića štampariji, koju je posljednji srednjovjekovni gospodar Zete, Đurad Crnojević, prenio sa Oboda u Cetinjski manastir. Takvim buđenjem svijesti o sebi i svojoj zemlji, snaženjem otpora i prkosa osvajačima, a posebno pokazivanjem da smo dorasli razvijenom i većem evropskom svijetu, prva državna štamparija Crnojevića predstavlja najznačajniji korak Crne Gore u povjesnici svjetske kulture", kazala je na izložbi predsjednica nikšićkog ogranka Matice crnogorske, doc. dr Jasmina Nikčević.

Kako je istakla, početak crnogorskog ćiriličnog štamparstva predstavlja "prelomni momenat ili zauvijek uklesan datum kao najdragocjeniji kamen međaš od kojeg se može računati neko novo vrijeme u složenom protoku istorije Crnogoraca i Južnih Slovena".

Osnivanjem Obodske štamparije, kazala je Nikčević, Crnojevići su Crnu Goru uveli u red renesansnih zemalja Evrope, pa je izložba o crnogorskom ćiriličnom štamparstvu i "priča o prosvijećenoj duši crnogorskoj koju je renesansa dotakla i ornamentikom inicijala - ukrašavanjem prvih štampanih knjiga".

"Štamparija Crnojevića i njena djela (odmah poslije Oktoiha prvoglasnika, ređaju se Oktoih petoglasnik, Psaltir s posljedovanjem, Molitvenik i Četvorojevanđelje) jeste svjetlost i iskra i prosvijećenost i sjaj koji nijesu mogli ugasiti svi oni brojniji i jači u vječitim pohodima na Crnu Goru. Osim herojstva i patriotizma i visokog etičkog principa, crnogorski agon je prožet svjetlosnim tragom Oktoiha kojim je postajao dio evropskog kulturnog univerzuma", zaključila je Nikčević.

Otvarajući izložbu, direktor Matice crnogorske, Ivan Jovović, kazao je da postavka, koja je obišla ne samo gradove u Crnoj Gori, nego i u inostranstvu, svjedoči da se crnogorski narod još u 15. vijeku susreo sa izumom štamparstva, što je jasan pokazatelj o evropeizaciji ovog prostora.

Kako je istakao, postoji objektivni razlog da izložba inicira dublja promišljanja i istraživanja, tj. da nauka pruži adekvatan odgovor u pogledu pismenosti ondašnjeg društva na razmeđi 15. i 16. stoljeća.

Prema Jovovićevim riječima, štamparska djelatost na prostoru Crne Gore predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije.

"Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima. To je uzrokovalo da se djela srednjovjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, između ostalih, Božidara Vukovića Podgoričanina i njegovog sina Vićenca, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja 16. vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, kao i na tlu nekadašnje Austrougarske i Ruskog carstva. Kako je nasljeđe crnogorskog srednjovjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van zemlje porijekla, odlučili smo, i uspjeli u namjeri, da fragmente ovih knjiga saberemo u cjelinu, simbolički otvarajući proces vraćanja ove baštine u našu kolektivnu memoriju", zaključio je Jovović.

( Svetlana Mandić )