Spajić: Implementacija SEPA počinje od 15. aprila
SEPA predstavlja jedinstveno tržište za plaćanja u eurima, u kojem građani, pravna lica i javne institucije mogu izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima, primjenom jedinstvenih postupaka, koji se na isti način primjenjuju na cijelom SEPA području
To što je Crna Gora od danas članica SEPA-e i što njena implementacija počinje od 15. aprila je značajan korak za državu, znajući koje je poteškoće imala da se konektuje na jedinstveno tržište Evropske unije, ocijenio je premijer Milojko Spajić.
SEPA predstavlja jedinstveno tržište za plaćanja u eurima, u kojem građani, pravna lica i javne institucije mogu izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima, primjenom jedinstvenih postupaka, koji se na isti način primjenjuju na cijelom SEPA području.
SEPA područje obuhvata 36 država, od čega 27 država članica Evropske unije (EU) i Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švajcarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Monako, San Marino, Andoru i Vatikan.
Spajić je rekao da je ulazak Crne Gore u SEPA mali korak, ali značajan.
"Imajući u vidu koliko smo problema imali sa problemima da se uključimo u tržište EU. Implementacija će početi 15. aprila. Ne zavisi od nas, već od EU. Crna Gora je prva od zemalja kandidata koja je pretrčala zadnju milju. Druga je Albanija", rekao je premijer.
Crna Gora je, kako je dodao, predvodnik jer je prva država da nije dio Evropske ekonomske zone, a jeste SEPA.
"Ova godina je godina evrointegracija. Imamo jako dobru dinamiku, ali su ciljevi ambiciozniji. Krajnje je vrijeme da do 2026. zatvorimo proces pregovaranja. To je najambiciozniji projekat koji je država Crna Gora vidjela u svojoj istoriji. Taj cilj zahtijeva zalaganje vlasti i svih činilaca. Sada smo sjedjeli sa šefovima pregovaračkih pregovora. To su ljudi koji su direktno na liniji vatre. Treba da zatvorimo 30 poglavlja, a do sad smo zatvorili tri. Razumijem magnitudu ambicije koju ova inicijativa podrazumijeva. Zato su nam potrebni svi parlamentarci, religiozni lideri, manjinske organizacije, nevladin sektor...", kazao je Spajić.
Istakao je da je ulazak Crne Gore u EU do 2028. apsolutna realnost.
"Ovo je nadstranački, nadnacionalni cilj.Imamo jednu stvar oko koje je Crna Gora napravila konsenzus. Podaci koje dobijamo kroz ankete vidimo da su glasači svih parlamentarnih partija za ulazak u EU", rekao je.
Dodao je da je proces, Barometar 2026. "ono što nam govori da je EU ono što glasači hoće od nas".
"Treba da postoje mehanizmi gdje će građani moći da kažu svoje mišljenje. Pokazali smo zrelost prilikom izrade popisa. Ako smo pokazali zrelost danas hajde da imamo mehanizme da opterećujuća pitanja ne opterećuju našu magistralu ka EU. Nadam se da ćemo u budućim danima sjesti sa političkim liderima u parlamentu. Ovo je nešto što se dešava jednom", istakao je Spajić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević navela je da ulazak Crne Gore u EU nije ulazak partije ili pojedinca, već cijelog društva.
"Vidjećemo koliko su političke elite spremne da podrže ovaj put jer je ovo prilika koja se dešava sad i ko zna kad", rekla je.
Kako je saopšteno iz Vlade, platforma Barometar 26 afirmiše zajedničku obavezu ključnih parlamentarnih političkih aktera u Crnoj Gori da sarađuju u cilju uspješnog zaključivanja pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
"Ovo je javni izraz zrelosti crnogorskog društva, kao i odlučnosti političkih partija da daju prioritet državnom interesu u odnosu na partijski, pružajući podršku svim reformama potrebnim za završetak pregovora sa EU. Potpisnici prepoznaju jedinstvenu priliku za Crnu Goru koju pruža trenutni zamah politike proširenja EU. Osjetljiva, društveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice odnosno pitanja koja bi odvukla fokus sa procesa pristupanja EU - neće se aktuelizovati u parlamentarnom diskursu bez širokog društvenog konsenzusa koji se može artikulisati kroz mehanizam razrješenja", piše u platformi.
Prvi princip je obaveza ispunjavanja evropske reformske agende.
"Svi potpisnici, bez obzira na političke ili ideološke razlike, obavezuju se da podrže ispunjavanje obaveza iz evropske agende neophodnih za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, u skladu sa Mapom puta koju je izradila Vlada Crne Gore. Svi potpisnici se takođe obavezuju da podrže predložene reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u skladu sa procedurom konsultacija sa Evropskom komisijom, kako bi se pristupni pregovori sa EU završili na vrijeme".
Drugi princip platforme je transparentnost i javna odgovornost.
"Svi potpisnici su saglasni da promovišu političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa na način što će razmjenjivati relevantne informacije o tekućim reformama iz evropske agende između izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući i opoziciju. Političke partije se obavezuju na konstruktivne javne rasprave o reformama vezanim za EU, izbjegavajući retoriku koja bi mogla dovesti u zabludu ili izazvati podjele u vezi sa procesom pristupanja EU".
Treći princip je fokus na državno jedinstvo, poseban tretman polarizujućih pitanja.
"Potpisnici se obavezuju da će se fokusirati na državno jedinstvo i saradnju u oblasti EU integracija, ostavljajući polarizujuća pitanja koja bi mogla ugroziti proces pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja. Takva pitanja uključuju identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Posebni mehanizam uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice, kao i političku potporu svih parlamentarnih stranaka, pri čemu će se tražiti kompromisi koji bi zadovoljili sve reprezentativne identitetske grupacije u Crnoj Gori i samim tim doprinijeli dodatnoj stabilizaciji i koheziji našeg društva. Mehanizam bi se detaljno opisao pravilnikom koji bi bio jednoglasno usvojen na prvom sastanku predsjednika parlamentarnih partija. Kvartalno bi se ponavljao sastanak u istom formatu oko praćenja dinamike sprovođenja neophodnih reformi".
Posljednji, četvrti princip se odnosi na dobrosusjedske odnose i odnose sa državama članicama EU.
"Svi potpisnici se obavezuju da će promovisati regionalnu saradnju i pozitivne bilateralne odnose sa državama članicama EU. Takođe, potpisnici su saglasni da će se uzdržati od bilo kakvih postupaka koji bi mogli narušiti dobrosusjedske odnose ili odnose sa državama članicama EU. Potpunim poštovanjem osnovnih principa ovog dokumenta, potpisnici prepoznaju jedinstvenu priliku koju pruža trenutni zamah politike proširenja EU i potvrđuju svoju posvećenost održavanju snažnog političkog fokusa na reforme vezane za EU, u najboljem interesu svih građana Crne Gore".
( D.C., Aljoša Turović )