Savjetnici u Privrednom sudu pisali Ministarstvu finansija: Dugo trpimo sistemsku nepravdu
Savjetnci tvrde da Predlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru sadrži odredbe "koje nepravedno i diskriminatorno tretiraju savjetnike u određenim sudovima ali i tužilaštvima"
Savjetnici u Privrednom sudu uputili su Ministarstvu finansija primjedbe, prijedloge i sugestije u vezi sa nacrtom Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u kojima tvrde da predloženi tekst sadrži odredbe "koje nepravedno i diskriminatorno tretiraju savjetnike u određenim sudovima ali i tužilaštvima".
Oni su naglasili da ova kategorija zaposlenih već dugo trpi negativne posljedice sistemske nepravde i zanemarivanja.
Prema podacima "Vijesti", narednih dana će se istim povodom Ministarstvu finansija obratiti i savjetnici iz drugih sudova i tužilaštava.
Savjetnici u pravosuđu aktivno se pipremaju za sudijsku ili funkciju tužioca, izrađuju nacrte odluka u postupcima, zbog čega njihov rad značajno doprinosi efikasnosti postupaka.
"Trenutna razlika između zarada savjetnika i minimalne zarade za zaposlene sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja je neznatna, čime se šalje poražavajuća poruka o vrednovanju našeg rada i stručnosti. Takođe, predloženim izmjenama Zakona se dodatno produbljuje jaz između zarada savjetnika i sudija. Ovakav odnos rezultira sve većom nezainteresovanošću za obavljanje savjetničkih poslova, što za posljedicu ima direktan uticaj na kvalitet izbora budućih sudija i funkcionisanje pravosuđa u cjelini", navodi 12 savjetnika Privrednog suda u dopisu.
Oni su predložili da je neophodno da se hitno preispitaju predložene odredbe nacrta Zakona kako bi se osiguralo pravedno vrednovanje rada savjetnika i time se obezbijedili bolji uslovi koji će zadržati kvalitetne kadrove, naročito u kontekstu postojećeg deficita i interesovanja za obavljanje pravosudnih funkcija koje u kontinuitetu opada.
Savjetnici Privrednog suda predložili su da se član 11, u okviru zarada nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, izmjeni na način što će se u članu 24a, pored već navedenih nosilaca pravosudnih funkcija, sekretara i drugih lica, dodati savjetnici u Apelacionom sudu, Upravnom sudu, Privrednom sudu, višim i osnovnim sudovima, sudovima za prekršaje, Sudu za prekršaje ali i osnovnim i višim državnim tužilaštvima, sa utvrđenim koeficijentom od minimum 12.00.
Navode da je izmjenama i dopunama izvršena diskriminacija savjetnika u ovim institucijama u odnosu na druge savjetnike i sekretare čiji su opisi poslova, odnosno uslovi zasnivanja radnog odnosa - identični.
"Povrijeđen je i član 5 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim je, u stavu 1 tačka 1 propisano da se utvrđivanje zarada zaposlenih zasniva na principima ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija", piše u obraćanju savjetnika Ministarsvu finansija.
Dopisom su naveli i da najnovija, kako tvrde, diskriminacija nije novost, nego očigledno pravilo, što pokazuje i sadašnje zakonsko rješenja koja propisuju zarade diskriminisanih savjetnika u odnosu na one koji taj posao obavljaju u Vrhovnom sudu, VDT-u, SDT-u...
Oni tvrde i da povećanjem minimalne zarade pripravnici u sudovima i tužilaštvima imaju 60 eura manju zaradu od savjetnika, dok se povećanjem zarada sudijama i tužiocima produbljuje jaz u zaradama između njih i savjetnika.
"Trenutna neto zarada savjetnika sa tri godine radnog iskustva iznosi 863 eura, dok je najavljena prosječna zarada u Crnoj Gori 1.000 eura, što je porazna činjenica da ljudi sa završenim pravnim fakultetom, položenim pravosudnim ispitom i minimom 3 godine radnog iskustva, koji rade najsloženije poslove za sudije i tužioce, neće biti ni na nivou državnog prosjeka", piše u obraćanju savjetnika.
( Biljana Nikolić )