Potkazivači u Rusiji "vrebaju" narodne neprijatelje

Posljednjeg dana januara, jedna žena je povela svog sina kod pedijatrice Nadežde Bujanove u Polikliniku br. 140 na sjeverozapadu Moskve. Sedmogodišnji dječak imao je problem sa okom.

Razgovor, za koji majka dječaka tvrdi da se navodno dogodio tokom 18-minutnog susreta u klinici, promijenio je živote obje žene, a 68-godišnja ljekarka je završila u zatvoru.

Slučaj se zasnivao na potkazivanju - rastućem trendu u kojem Rusi prijavljuju svoje sugrađane zbog njihovih stavova o ratu u Ukrajini i drugih navodnih političkih zločina. Kritičari tvrde da talas potkazivanja pomaže vladi predsjednika Vladimira Putina da suzbije neslaganje.

U video snimku koji je zabilježila dok je odlazila iz klinike, majka, Anastasija Akinšina, rekla je da je ljekarki ispričala da je dječak traumiran jer mu je otac poginuo boreći se za Rusiju u ratu u Ukrajini.

"Znate li šta mi je ona rekla? Pa, draga, šta očekuješ? Tvoj muž je bio legitimna meta Ukrajine", rekla je Akinšina, imititajući glas doktorice i intonaciju.

Sa suzama u očima, Akinšina je rekla da je incident prijavila administraciji bolnice i da smatra da planiraju da to zataškaju.

"Dakle, pitanje je: gdje sada mogu da se požalim na ovu kučku, da bi je otjerali iz ove je*ene zemlje ili poslali do đavola u zatvor?" rekla je ona na snimku, koji je postao viralan na društvenim mrežama i doveo je do visokoprofilnog krivičnog suđenja, u kojem je postala ključni svjedok optužbe.

Na suđenju, Bujanova je negirala da imala takav komentar. Međutim, uprkos nedostatku drugih odraslih svjedoka, potkazivanje je bilo dovoljno da uništi njenu 40-godišnju medicinsku karijeru i njen život.

Doktorka, koja je bila u pritvoru od aprila, pojavila se pred moskovskim sudom u utorak 12. novembra, kratko ošišane sijede kose. Proglašena je krivom prema zakonu o cenzuri u vrijeme rata za "javno namjerno širenje lažnih informacija" o oružanim snagama i osuđena na pet i po godina u kaznenoj koloniji.

Bujanova je rođena u Ukrajini, ali je državljanka Rusije, gdje živi i radi već tri decenije. Njen advokat, Oskar Čerdžijev, rekao je za Rojters da odbrana smatra da je Akinšina djelovala iz zle namjere zbog ukrajinskog porijekla doktorke.

Akišina nije odgovarala na Rojtersove upite za komentar.

Na suđenju, ona je izjavila: "Mi smo Rusi. Bujanova mrzi Ruse. Ona osjeća neprijateljstvo prema meni, to je moje mišljenje", navodi se u transkriptu koji je objavio nezavisni ruski medij Mediazona.

Dva člana bolničkog osoblja koji su vidjeli Akinšinu nakon konsultacija sa Bujanovom opisali su je kao uznemirenu.

Optužba se gotovo u potpunosti zasnivala na iskazu Akinšine, uz transkript pročitan na suđenju koji je uključivao intervju sa djetetom, sproveden od strane službenika FSB-a. U početku, Akinšina je tvrdila da dječak nije bio u prostoriji kada su izrečeni komentari, ali je kasnije promijenila svoj iskaz, rekavši sudu da je prvobitno govorila u stanju šoka.

Sudija je odbio zahtjev odbrane da ispita dječaka.

Ruska organizacija za ljudska prava OVD-Info zabilježila je 21 krivičnu tužbu u politički motivisanim slučajevima zasnovanim na potkazivanjima od početka opšte invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, rekla je za Rojters Eva Levenberg, pravna zastupnica ove organizacije.

Levenberg, koja živi u Njemačkoj, rekla je da OVD-Info zna za još 175 osoba koje su se suočile sa administrativnim optužbama nižeg ranga za "diskreditaciju" ruske vojske kao rezultat potkazivanja, a njih 79 je novčano kažnjeno.

Rojters nije mogao da iz nezavisnih izvora potvrdi brojeve koje je Levenberg navela.

Rusko Ministarstvo pravde nije odgovorilo na zahtjeve za komentar u vezi sa podacima ili upotrebom potkazivanja za podršku krivičnim tužbama, uključujući slučaj Bujanove. Kao odgovor na pitanje koje je postavio Rojters, Putinov portparol, Dmitrij Peskov, rekao je da Kremlj ne komentariše sudske odluke.

"Ološ i izdajnici"

Putin je rekao da je zemlja u posrednom ratu sa Zapadom i da građani moraju pomoći u otkrivanju unutrašnjih neprijatelja. U martu 2022, nekoliko nedjelja nakon početka invazije, izjavio je da će ruski narod "uvijek moći da razlikuje prave patriote od ološa i izdajnika, i da ih jednostavno pljune kao bubu koja je slučajno ušla u njihova usta."

Od početka rata u Ukrajini, prema podacima OVD-Info, vlasti su privele više od 20.000 ljudi zbog različitih oblika antiratnih izjava ili protesta, i pokrenule krivične postupke protiv 1.094 osobe.

U novinskim izvještajima, sudskim slučajevima i na društvenim mrežama pojavili su se primjeri kada su komšije potkazivale komšije, vjernici prijavili sveštenike, a učenici prijavljivali učitelje.

Za neke, trenutna atmosfera podsjeća na vrijeme međusobnog nepovjerenja i sumnje koji su vladali tokom sovjetske komunističke vladavine.

Olga Podolskaja je bivša opštinska poslanica za Tulu, region jugoistočno od Moskve, koja je, prema sopstvenom priznanju, stekla "dosadnu" reputaciju kao nezavisna lokalna političarka koja je bila spremna da se suprotstavi vlastima. U prvim satima nakon invazije na Ukrajinu, dodala je svoj potpis na otvoreno pismo u kojem je opisala invaziju kao "neviđeni zločin" i pozvala građane da se glasno usprotive.

Četiri meseca kasnije, postala je predmet javnog potkazivanja u kojem je traženo da se istraže njeni finansijski izvori nakon što je prikupila javne donacije kako bi platila kaznu vezanu za protest iz 2020. godine. Prijava je zavedena pod imenom "Olga Minenkova", ali Podolskaja je izjavila da takva osoba nikada nije identifikovana i da vjeruje da je identitet bio lažan. Rojters je imao uvid u prijavu, ali nije mogao da utvrdi ko ju je podnio.

Uslijedila su dalja javna optuživanja, protiv nje i njenog muža. Na pitanje kako se tada osjećala, Podolskaja je rekla da ju je to podsjetilo na njenog prađeda, koji je pogubljen pod sovjetskim diktatorom Josifom Staljinom 1938. godine nakon što ga je neko prijavio.

"Vreme potkazivanja i 'narodnih neprijatelja' se vratilo. Shvatila sam da su aludirali da treba da napustim zemlju", rekla je Podolskaja.

Otišla je u aprilu 2023. godine. U septembru iste godine stavljena je na javnu listu "stranih agenata" Ministarstva pravde. Kako bi zaštitila svoju bezbjednost, zamolila je Rojters da ne otkriva gdje se trenutno nalazi.

"Osoba starog kova"

Doktor Andrej Prokofjev se 2023. godine našao na meti jedne od najproduktivnijih potkazivača, Ane Korobkove, koja je njegovom poslodavcu poslala pismo zahtijevajući da bude otpušten zbog antiratnih komentara koje je dao stranom mediju.

Korobkova nije odgovorila na Rojtersov zahtjev za komentar.

U pismu prošle godine sociološkinji Aleksandri Arhipovoj, koja je bila meta jednog od njenih potkazivanja, Korobkova je rekla da je potkazivanje "u njenoj krvi", jer je njen đed radio u Staljinovoj NKVD tajnoj policiji. Arhipova je pismo objavila na Telegramu.

Korobkova je izjavila da je tokom prve godine rata poslala 764 prijave vladinim agencijama, fokusirajući se na Ruse koji razgovaraju sa stranim medijima. Uporedila je svoj rad sa "upotrebom podmornica za uništavanje neprijateljskih brodova".

Rojters nije mogao da potvrdi obim ili uticaj njenog djelovanja.

Prokofjev je za Rojters kazao da nije pretrpio nikakve posljedice, jer živi u Njemačkoj. Međutim, plaši se povratka u Rusiju: "Ne mislim da bih prošao dalje od aerodroma. Odmah bi pokrenuli krivični postupak."

Jedna od najproduktivnijih potkazivača, Ana Korobkova, je izjavila da je tokom prve godine rata poslala 764 prijave vladinim agencijama, fokusirajući se na Ruse koji razgovaraju sa stranim medijima. Uporedila je svoj rad sa "upotrebom podmornica za uništavanje neprijateljskih brodova"

Prokofjev se posebno zainteresovao za slučaj Bujanove jer je, dok je živio u Rusiji, njegov sin bio jedan od njenih pacijenata. Opisuje je kao tiho, skromno lice - "osobu starog kova" koja je nespretno kucala na svom računaru samo sa jednim ili dva prsta.

Postoji određeni otpor zbog njenog suđenja. Prokofjev je bio među ukupno 1.035 doktora koji su u otvorenom pismu izrazili solidarnost sa Bujanovom, upozoravajući da bi ovaj slučaj mogao obeshrabriti mlade ljude da uđu u medicinu. Desetak medicinskih radnika pojavio se u video kompilaciji objavljenoj na sajtu Eho, nezavisne ruske radio stanice koja radi u egzilu, kako bi apelovali na Putina da oslobodi doktorku Bujanovu.

Govoreći naizmjenično, opisali su presudu kao "očigledno bezakonje i okrutnost" i rekli da je nesrazmjerna čak i u odnosu na "nategnute optužbe" protiv Bujanove. "Kakvu opasnost za društvo predstavlja osoba koja je svoj život posvetila spašavanju života naše djece?" rekao je jedan od njih.

"Zahtijevamo hitan prekid ovog sramotnog slučaja i oslobađanje Nadežde Fjodorovne Bujanove," rekao je drugi doktor.

Aleksander Polupan, ljekar koji je pokrenuo inicijativu podrške Bujanovoj, kao i pisma podrške disidentima uključujući nedavno preminulog Alekseja Navalnog, rekao je da je najmanje sedam medicinskih radnika ispitano od strane policije nakon što su potpisali ta pisma. Rojters nije mogao da potvrdi ta ispitivanja, a rusko ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Sam Polupan napustio je Rusiju prošle godine, "kada je postalo jasno da bih svakog dana mogao biti uhapšen", rekao je za Rojters.

Rejčel Denber, zamjenica direktora odsjeka za Evropu i Centralnu Aziju u Njujorku u organizaciji Hjuman rajts voč, izjavila je da procesuiranje starijeg optuženog iz ugledne profesije šalje signal da niko ne može prkositi zvaničnom narativu o Ukrajini.

Čak i ako bi Bujanova izjavila da su ruski vojnici na bojištima legitimne mete za Ukrajinu, ta tvrdnja bi bila tačna prema međunarodnom pravu, rekla je Denber.

"To je Ženevska konvencija", dodala je.

Međunarodno ratno pravo omogućava upotrebu smrtonosne sile protiv jasno identifikovanih neprijateljskih boraca u određenim situacijama.

Tokom suđenja, tužioci su iznijeli detalje poruka i slika sa mobilnog telefona Bujanove, koji nijesu imali veze sa sporom sa Akinšinom, ali su korišteni da prikažu sliku osobe sa proukrajinskim i antiruskim stavovima.

Odbrana je tvrdila da je neko drugi koristio uređaj i da poruke nijesu bile njene.

U svom završnom govoru, doktorka je bila emotivna i zamolila sud da uzme u obzir njene godine, krhko zdravlje i decenije službe.

Pristalice, okupljena u majicama sa slikom Bujanove uzvikivali su "sramota" prilikom izricanja presude.

Prije nego što je presuda pročitana, Bujanova je izrazila šok zbog svega što se dogodilo.

"Ne mogu da shvatim šta se događa", rekla je novinarima. "Možda ću moći kasnije".

Osam godina zatvora zbog poziva na ubistvo Putina

Vojni sud u Moskvi osudio je 43-godišnju ženu na osam godina u kaznenoj koloniji u četvrtak, 14. novembra, zbog objavljivanja antiratnih komentara na internetu, uključujući nekoliko poziva na ubistvo predsjednika Vladimira Putina, prenijele su ruske novinske agencije.

Anastasija Berežinskaja, pozorišna rediteljka iz Moskve i majka dvoje male djece, proglašena je krivom prema dva zakona o ratnoj cenzuri - za klevetanje ruske vojske i širenje lažnih informacija o njoj, kao i za opravdavanje terorizma.

U prvim mjesecima nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Berežinskaja je objavila na desetine postova protiv sukoba. Ruska vojska, Ministarstvo unutrašnjih poslova i sam Putin, kako je rekla, sprovodili su "genocid" nad ukrajinskim narodom.

Ona je 14. maja 2022. godine objavila više od trideset postova na VKontakte-u, društvenoj mreži, vrijeđajući Putina i tvrdeći da on lično snosi odgovornost za smrt muškaraca, žena i djece čija su tijela izvlačena iz ruševina ukrajinskih stambenih blokova.

Moskva negira namjerno napadanje civila u okviru onoga što naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom", mada su hiljade ljudi poginule u ruskim napadima.

Kako je Berežinskaja nastavila da objavljuje postove tog dana u maju, počela je da poziva na smrt Putina, koji je sa 72 godine na putu da postane najdugovječniji lider Rusije od vladavine carice Katarine Velike u 18. vijeku. "Pucajte u tog glupog idiota Putina, koliko još ubistava civila moramo da trpimo", napisala je. "Izbrišite ga sa lica Zemlje."

Berežinskaja je priznala krivicu po optužbama za širenje "laži" i klevetanje vojske, objavio je nezavisni medij Mediazona, ali je samo djelimično priznala krivicu po optužbi za opravdavanje terorizma.

Berežinskaja pati od poremećaja ličnosti, navodi Mediazona pozivajući se na materijal iz slučaja. Ima dvoje djece, uzrasta osam i deset godina, i supruga koji boluje od epilepsije, objavio je medij.

U svojoj posljednjoj izjavi sudu, koju je prenio Mediazona, Berežinskaja je rekla: "Vaša Ekselencijo, nemam šta da kažem, ništa da dodam. Prihvatiću svaku odluku koju donesete".

( N.B. )