"Kupovinom domaćih proizvoda razvija se nacionalna ekonomija i unapređuje kvalitet života"

Kupovinom domaćih proizvoda razvija se nacionalna ekonomija, unapređuje se kvalitet života u Crnoj Gori i podstiče valorizcija domaćih razvojnih potencijala, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je danas održan u Podgorici.

Okrugli sto čija je tema bila pozicioniranje domaćih proizvoda i plasman na tržištu, kao i pokretanje akcije „Kupujmo domaće“, organizovala je Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Potpredsjednica PKCG, Ljiljana Filipović, kazala je da bi pokretanje akcije „Kupujmo domaće” obuhvatilo sve dosadašnje projekte, koji su u funkciji prepoznatljivosti i uspješnijeg plasmana domaćih proizvoda.

Ona je ocijenila da se kupovinom domaćih proizvoda djeluje na razvoj nacionalne ekonomije i unapređenje kvaliteta života u Crnoj Gori.

„Ovakvim aktivnostima podstiče se bolja valorizacija domaćih razvojnih potencijala, vrijednosti crnogorske privrede, istinskih korporativnih i robnih brendova i kvalitet koji već posjedujemo, kao i tradicionalne proizvodnje koja doprinosi prepoznatljivosti zemlje“, kazala je Filipović.

Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, navela da postoji realan prostor da se promocijom i informisanjem razvije svijest potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda i usluga, i doprinese napuštanju predrasuda o navodnoj inferiornosti svega što je domaće u odnosu na uvezeno.

„U marketinškom smislu, djelovanje bi bilo usmjereno ka poboljšanju percepcije potrošača prema domaćem kvalitetu“, ocijenila je Filipović.

Govoreći o projektu PKCG „Dobro iz Crne Gore“, ona je kazala da se realizuje već osam godina, čime se promoviše domaći kvalitet kojeg potrošači doživljavaju kao najbolje za njih i nastoji da se domaće firme osposobe da budu uspješne na otvorenom i konkurentnom tržištu.

Prema njenim riječima, do sada je pravo korišćenja kolektivnog žiga Dobro iz Crne Gore steklo 18 crnogorskih proizvođača za 83 proizvoda i za sada ga uživaju samo proizvođači hrane.

„Razlog je što u ovoj oblasti imamo bogato nasljeđe i prepoznatljiv, osoben kvalitet – što kroz djelovanje svih institucija i pojedinaca treba dodatno podržati“, pojasnila je Filipović.

Ona je podsjetila da je u realizaciji tog projekta više puta ukazivano na nužnost tješnje saradnje sa nadležnim resorima državne vlasti, a posebno sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstvom ekonomije.

„Najvažniji doprinosi projekta su rast domaće proizvodnje, jačanje povjerenja u crnogorske proizvode, kreiranje novih radnih mjesta, rast profita domaćih proizvođača", kazala je Filipović, dodajući da će znak “Dobro iz Crne Gore” uskoro dobiti proizvođači iz drugih djelatnosti, poput IT sektora.

Direktorica Direktorata za poljoprivredu, Danijela Stolica, govorila je o značaju uspješnijeg plasmana domaćih proizvoda, šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i spremnosti Ministarstva da podrži proizvođače.

„Zakonom su definisane šeme kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to geografska i oznake porijekla, garantovano tradicionalnih specijaliteta, višeg kvaliteta, planinskog proizvoda, kao i oznaka sa moje farme“, rekla je Stolica.

Saopštila je da je potrebno da poljoprivredni proizvođači aktivno rade na udruživanju.

Stolica je poručila da je za efikasno korišćenje raspoloživih pretpristupnih sredstava, postizanje veće konkuretnosti, a kasnije i funkcionisanje na tržištu Evropske unije (EU) važno djelovanje poljoprivrednih proizvođača u okviru kooperativa i proizvođačkih organizacija.

„Agrobudžet za 2017. godinu iznosi 34,5 miliona eura, a značajan dio je iz sredstava EU. Cilj je da iskoristimo pretpristupna sredstva kako bi naša proizvodnja mogla da se takmiči sa inostranom konkurencijom. Crna Gora je uvrštena na listu zemalja koje mogu da izvoze u EU proizvode životinjskog porijekla i pojedine kompanije su dobile izvozni broj. To predstavlja podsticaj i za ostale da podignu kvalitet proizvoda i nađu se u ovom društvu“, rekla je Stolica.

Prema njenim riječima, najveći izazov za crnogorski agrar je korišćenje 39 miliona eura iz IPARD projekta opredijeljen za primarnu i prerađivačku proizvodnju.

Kako je saopšteno, Hrvatska već dvije decenije sprovodi akciju „Kupujmo hrvatsko“.

Predstavnice Hrvatske gospodarske komore Božica Marković i Žaklina Jurišić kazale su da u Hrvatskoj postoji veliki broj oznaka kvaliteta koji doprinose profilisanju proizvođača i brendiranju proizvoda i zemlje.

One, kako je pojašnjeno, pomažu potrošačima u izboru kvalitetnijih domaćih proizvoda.

"Hrvatska gospodarska komora ima dvije oznake kvaliteta „Izvorno hrvatsko“ (67 nosilaca) i „Hrvatska kvaliteta“ (148 nosilaca). Ovakve oznake daju prednost proizvodima na tržištu, upućuju na njihov određeni kvalitet, imaju promotivnu i reklamnu funkciju, dokazuju da je proizvod zadovoljio zadate kriterijume", kaže se u saopštenju.

Predstavnica kompanije IDEA, Jelena Doderović, govorila je o njihovom projektu „Ukusi kraja moga“ u kojem učestvuje 11 crnogorskih proizvođača sa 24 visoko kvalitetna domaća proizvoda zasnovana na tradicionalnoj proizvodnji.

"Cilj nam je bio da se IDEA pozicionira kao kompanija kojoj potrošači vjeruju i podstaknemo razvoj domaće proizvodnje. Želimo da proširimo asortiman ovih proizvoda i pozivam ostale poljoprivredne proizvođače da se pridruže ovoj akciji", rekla je Doderović.

Zamjenik predsjednika Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, Ivan Mijušković je konstatovao da je za Crnu Goru izuzetno važna akcija „Kupujmo domaće“ koja će podstaći plasman domaćih proizvoda.

"Tim prije što svakim danom imamo sve više kvalitetnih i cjenovno konkurentnih proizvoda, a takve proizvode i dalje u velikim količinama uvozimo, ocijenili su učesnici okruglog stola. Na tom projektu je potrebno da zajedno rade proizvođači, poslovna udruženja, potrošači i država", ocijenio je Mijušković.

( Mina business )