Opet utvrđuju je li Brajović „petljao”
Po nalogu šefa tužilaštva, specijalni tužioci revidiraju raniju odluku o odbacivanju krivične prijave u slučaju zaboravljenih radova na auto-putu Princeza Ksenija. Iz SDT-a je Vijestima odgovoreno da je predmet dodijeljen specijalnom tužiocu koji ga je i ranije obrađivao, kako bi postupio po uputstvima VDT-a i donio pravilnu i zakonitu odluku
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ponovo utvrđuje da li se nekadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović ogriješio o propise u slučaju ugovaranja i izgradnje zaboravljene petlje na auto-putu. To rade po smjernicama Vrhovnog državnog tužilaštva.
Iz institucije kojom rukovodi Vladimir Novović podsjetili su da ih je šef tužilaštva Milorad Marković još u aprilu obavijestio da treba revidirati odluku kojom su odbacili krivičnu prijavu protiv Brajovića i više nepoznatih osoba, osumnjičenih za zloupotrebu službenog položaja.
Marković je, odgovoreno je “Vijestima” juče iz SDT, ukazao na to šta bi sve dodatno trebalo preduzeti.
“Vrhovni državni tužilac je, u aprilu ove godine, pisano obavijesto Specijalno državno tužilaštvo da treba revidirati donijetu odluku u krivičnom predmetu formiranom protiv I.B., bivšeg ministra saobraćaja i nepoznatih lica, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, povodom ugovaranja i izgradnje auto- puta, i ukazao koje bi dokazne i druge radnje trebalo preduzeti radi donošenja pravilne i zakonite odluke”, kazao je redakciji specijalni tužilac i portparol SDT Vukas Radonjić.
Krivični predmet je, ističe on, nakon toga dodijeljen u rad specijalnom tužiocu koji je bio i njegov raniji obrađivač.
“U toku je izviđaj u kojem se postupa u skladu sa aktom Vrhovnog državnog tužioca”, kazao je Radonjić.
Specijalno tužilaštvo je krajem 2022. odbacilo prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i ocijenilo da nema krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja. MANS je prijavu podnio 2019. protiv bivšeg visokog državnog zvaničnika Ivana Brajovića i NN lica, koji su učestvovali u pripremi i ugovaranju izgradnje dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i štetu budžetu za oko 134 miliona.
Na takvu odluku SDT-a pritužbu je podnijela i država - institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, tvrdeći da je ukupna šteta po državnu kasu bila oko 300 miliona eura, ali im je početkom prošle godine tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović odgovorio da je “Specijalno tužilaštvo postupalo u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i donijelo pravilnu odluku o odbacivanju krivične prijave”.
U pritužbi na rad specijalnih tužilaca, institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ukazala je na to da se radi o šteti od čak 300 miliona eura.
“Brajović i drugi funkcioneri izvršne vlasti nisu predvidjeli niz dodatnih radova, pa je dionica auto-puta koštala 300 miliona eura više nego što je najavljeno, a radi se o iznosu koji predstavlja obračun osnovne cijene radova, dodatnih i ‘zaboravljenih’, kamate i kursne razlike”, navodi se u pritužbi.
Brajović je ranije u više navrata negirao optužbe tvrdeći da se petlja nalazi u projektnom zadatku i ponudi za gradnju prioritetne dionice.
“…Radi se o iznosu koji predstavlja obračun osnovne cijene radova, dodatih i ‘zaboravljenih’ radova, kamate i kursne razlike. Navedeno je dalje da ugovorom o izgradnji nijesu navedeni svi radovi, poput petlje Smokovac, elektro i vodovodne mreže i svih prilaznih puteva na ostalim petljama, kao i da je sporno jer je kredit ugovoren u dolarima što je učinjeno, a da nije obezbijeđena zaštita od kursnih razlika”, stoji u pritužbi, koju je ranije uputila zaštitnica Bojana Ćirović.
Prema njenoj ocjeni, teško je prihvatljivo da se na, do sada najvećem i najbitnijem projektu države, dese takvi “propusti”, već “i te kako stvara sumnju da su radovi s namjerom izostavljeni, kako bi se moguće realizacijom novih radova eventualno ostvarila materijalna korist za NN pojedinca/ce, a na štetu države Crne Gore”.
“…Iz razloga što je bilo neophodno provesti vještačenje po vještaku građevinske struke koji će dati odgovor na pitanje šta čini idejni projekat (član 77 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata), da li je idejni projekat ove vrste morao biti revidovan, šta su to naknadni radovi, da li je po struci da idejni projekat auto-puta ne sadrži ni petlju, niti elektro niti vodovodnu infrastrukturu, te kao glavno zašto nije petlja Smokovac obuhvaćena idejnim projektom. S obzirom na to da se tužilac bavio samo elektroinstalacijom, na kraju nije jasno kako je, sa kim i na koji način ugovorena izgradnja petlje i ostalih izostavljenih radova”, stoji u pritužbi.
Ćirović je VDT upozorila na to da je “fokus tužilaštva, prilikom ocjene da li je eventualno izvršeno krivično djelo, morao biti postupak pripreme tendera i pripreme idejnog projekta”.
Naglasila je da je ponuda kineske firme “China road and bridge corporation” (CRBC) data na osnovu idejnog projekta, što, kako navodi, nije sporno.
“Međutim, i te kako je sporno zašto taj idejni projekat ne sadrži petlju Smokovac, niti sadrži elektro i vodovodnu infrastrukturu, s obzirom na to da nije riječ o magistralnom putu. To je upravo pitanje za Ivana Brajovića, a naročito zašto revidira projekat nakon dostavljanja ponude od kineske firme, u kojem momentu je i trebalo da bude jasno tužiocu da je postojala namjera da idejni projekat ne sadrži petlju Smokovac, niti elektro i vodovodnu infrastrukturu”, upozorila je ona.
Iz MANS-a su ranije pozdravili zalaganje vrhovnog državnog tužioca, ističući da je prijava sadržala dovoljno dokaza da se još 2019. godine otpočne utvrđivanje odgovornosti za višemilionski iznos dodatnih radova za koji smo se zadužili kako bi bio okončan projekat prioritetne dionice auto-puta.
“Smatramo da postoji više nego dovoljno osnova da se otvore i predmeti koji se tiču same izgradnje auto-puta, ali i devastacije rijeke Tare zbog koje još uvijek niko nije odgovarao”, poručili su iz te nevladine organizacije, naglašavajući da “tužilaštvo mora, bez odlaganja, ispitati odgovornost i unutar svoje organizacije za donošenje odluka koje sada doživljavaju reviziju”.
( Tina Popović )