Godine zamajavanja i partijskih igranki: Od posljednje izborne reforme decenija, a Odbor tapka u mjestu

Pitanje izborne reforme ni ove, ni prethodnih godina nije bilo prioritet parlamenta i partijskih predstavnika u njemu, a iako bi novi rok za ispostavljanje rezultata na tom planu trebalo da bude krajem naredne godine, nije isključeno da će ponovo doći do blokade tog procesa.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući planirano produženje roka rada skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji godinama ne postiže gotovo nikakve rezultate zbog partijskih, odnosno političkih sukoba. Od posljednje promjene izbornih zakona prošlo je više od deset godina.

U mjestu se tapkalo i do 2020. godine, do kad je državom upravljala Demokratska partija socijalista (DPS), a tapka se i nakon toga, kad su na vlast došle nekad opozicione stranke, koje su decenijama obećavale izmjene izbornog zakonodavstva, “čišćenje” biračkih spiskova i sl.

Dok rad odbora biva blokiran zbog partijskih igranki i dok se rokovi za ispostavljanje rezultata konstantno pomjeraju, pojavljuju se novi i veći problemi, koji su prouzrokovali blokadu sistema i koje bi trebalo ekspresno rješavati. Jedan od njih je onaj iz Šavnika, opštine u kojoj izbori nisu okončani ni duže od dvije godine nakon što su počeli. Međutim, ni to nije bio “alarm” za trenutnu parlamentarnu garnituru da ubrza reformu.

U međuvremenu, s najviših međunarodnih adresa, prvenstveno iz Evropske unije (EU), uporno pozivaju Crnu Goru da promijeni izborne akte.

Imajući sve to u vidu, postavlja se pitanje - hoće li odbor nastaviti po starom i hoće li još jedno produženje roka u kom treba da obavi posao biti, kao i prethodna, uzaludno, to jest - zamajavanje javnosti.

Riječi ne fali, ali je u praksi sve važnije

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i pridruženi član odbora u ime nevladinog sektora Dragan Koprivica, rekao je “Vijestima” da je potpuno jasno da izborna reforma u ovoj godini nije bila prioritet Skupštine.

“Po enegriji, zalaganju i količini rada, ovaj sastav odbora je prilično ličio na one prethodne, čiji je rad završen neuspjehom. Narativ o važnosti izborne reforme u javnosti i dalje postoji, ali je u praksi sve važnije od ovog krucijalno značajnog koraka naprijed u demokratskim procesima”, ocijenio je.

Odbor, koji je oformljen krajem 2023, od januara do početka aprila održao je četiri sjednice, a potom nije zasjedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak učešća u radu uslovio povlačenjem tada uvedene prinudne uprave u Šavniku. Nakon što je ta odluka opozvana, odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka rada, i fokusiranje na izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Članovi odbora predložili su u srijedu Skupštini da produži rok za rad tog tijela do 31. decembra 2025.

Govoreći o pitanju izborne reforme, Koprivica kaže da se na radi samo o gubljenju vremena za nju, već i za sprovođenje zakona nakon što eventualno budu promijenjeni. Ukoliko, navodi, zaista dođe do depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili sprovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će, prema njegovim riječima, ujedno značiti da je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, a da nova rješenja zažive u praksi.

To što je završetak reforme planiran za kraj 2025, a redovni parlamentarni izbori početkom 2027, nije, dodaje, previše vremena za primjenu svih rješenja.

“Takođe, treba spomenuti opasnost i od fingiranja reforme, tj. površnog ‘pretrčavanja’ zakona, kao što je to bio slučaj i sa zakonima koji su bili uslov za dobijanje IBAR-a (Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila). Nadamo se da članovi odbora zaista vjeruju u demokratske promjene i da im ovaj način rada ipak neće pasti na pamet u ovom slučaju”, rekao je Koprivica, podsjećajući time na tzv. IBAR zakone - pravosudne, antikorupcijske, medijske... koji su promijenjeni na brzinu, bez ozbiljnih konsultacija, iza zatvorenih vrata.

Poručuje da ostaje da se vidi kako će se političke elite ponašati po ovom pitanju.

“U svakom slučaju, 2025. će nam dati odgovor da li je izborna reforma ozbiljna demokratska akcija ili još jedno ‘Velje brdo’ koje su nam podmetnuli političari”, kazao je Koprivica, aludirajući na nedavno predstavljeni projekat novog stambeno-poslovnog naselja u Podgorici.

Sumnje u pokušaj blokade

Kopredsjedavajući odbora Nikola Rakočević (DPS), rekao je “Vijestima” da je Skupština morala da isporuči bolje rezultate u oblasti izborne reforme.

Prema njegovim riječima, brojni su razlozi što nije napravljen dovoljan pomak, a zastoj u radu, uzrokovan, kako kaže, “neodgovornim i nelegalnim političkim potezima vladajuće većine”, dominantno je usporio efikasan rad.

Rakočević navodi da je optimista da će Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja biti pripremljen u skladu s preporukama međunarodnih institucija i poslat Briselu na mišljenje tokom decembra. To bi, dodaje, značilo da je napravljen prvi korak u reformi i dobra osnova za nastavak rada.

Međutim, upozorava da postoji opasnost da rad odbora bude zaustavljen.

“Imajući u vidu dinamiku političkih opstrukcija kojima svjedočimo od parlamentarne većine - od najave izmjene Ustava, do uvođenja u pravni promet spornih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, koji je, uzgred treba napomenuti, u nadležnosti odbora, možemo sumnjati na pokušaj daljeg blokiranja reformskih procesa od jednog značajnog dijela parlamentarne većine”, tvrdi Rakočević.

Drugi kopredsjedavajući odbora, poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić, nije odgovorio na pitanja “Vijesti”.

Svađe, bojkoti, uslovljavanja...

Promjene izbornih zakona nema od 2014. U odboru formiranom četiri godine kasnije, prvobitno nije bilo tada opozicionih Demokrata i Građanskog pokreta (GP) URA. Krajem avgusta 2019, Demokrate su ušle u to tijelo, ali manje od dva mjeseca kasnije napustio ga je bivši i tada takođe opozicioni Demokratski front (DF), poručivši da to čini zbog DPS-a koji ne želi dijalog i suštinsku promjenu izbornih zakona.

Odbor je nastavio da funkcioniše još dva mjeseca, kad su Demokrate saopštile da neće učestvovati u njegovom radu dok se iz skupštinske procedure ne povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je kasnije usvojen. Na posljednjem sastanku, održanom krajem 2019, konstatovano je da nema kvoruma za odlučivanje, čime je ozvaničen kraj rada.

Odbor je potom opet formiran krajem 2020, nekoliko mjeseci nakon smjene vlasti DPS-a, ali je počeo s radom tek u aprilu 2021. Održao je samo šest sjednica, da bi početkom 2022. godine, zbog prekompozicije u vlasti, prestao da funkcioniše.

Njegov rad, kao i prethodnog tijela, obilježili su sukobi vlasti i opozicije, opoziciono bojkotovanje, ali i nesuglasice o imenovanju predstavnika nevladinog sektora.

Novi, odnosno aktuelni odbor, napravljen je, kako je rečeno, krajem prošle godine.

Nijedan zakon nije predložen

Dragan Koprivica kaže da u CDT-u smatraju da su se predložene promjene roka za rad odbora morale desiti značajno prije kraja godine, što su, podsjeća, i više puta tražili u javnim nastupima.

“Prije svega, odbor nije ostvario konkretne rezultate u prvih jedanaest mjeseci svog postojanja, i u ovom vremenskom periodu nije predložio Skupštini niti jedan zakonski tekst iz svog djelokruga”.

Podsjetio je da je u julu, u okviru tog tijela, pokrenuta radna grupa koja treba da pripremi novi tekst Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Ovih dana se, kaže, privodi kraju “pisanje” prvog teksta, a o njegovom kvalitetu će se, dodaje, izjasniti nakon što vidi finalnu verziju.

Sagovornik poručuje da izborna reforma nije proces koji se sprovodi preko noći, napominjući da je CDT-u još u aprilu bilo jasno da se rok za rad mora produžiti.

“Ono što zabrinjava je to da odbor još nije usvojio plan rada, pa niko sa sigurnošću ne može znati kakva će biti dinamika. Donesena je, po nama, pogrešna odluka, da se zakoni rade jedan po jedan, i kao prvi je odabran Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jer je on uslov naše EU integracije, kao da ostali zakoni nijesu...”, konstatuje.

Koprivica upozorava i da sastav odbora od ljetošnje rekonstrukcije Vlade nije u skladu s odlukom o njegovom obrazovanju, prema kojoj je predviđeno funkcionisanje na paritetnoj osnovi, i to - po sedam članova iz vladajuće većine i opozicije.

“Promjenom političke strane Bošnjačke stranke, ovaj paritet je narušen, pa sastav odbora nije u skladu s odlukom i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. Iako smo više puta javno tražili da se ovaj problem riješi, Skupština je, iz njoj poznatog razloga, ignorisala naše pozive, ali i potrebu da odblokira rad odbora, i toga se sjetila nakon četiri mjeseca”, dodaje on.

U srijedu predloženom izmjenom odluke o formiranju odbora, predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. On bi, umjesto dosadašnjih 14, imao 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije.

Koprivica: U novoj odluci fali makar deset za reformu važnih akata

Koprivica je rekao da su u važećoj odluci o osnivanju odbora “zaboravljeni” neki važni zakoni koji se, tvrdi, i te kako tiču izborne reforme.

“I o ovome smo imali nekoliko javnih reakcija, u kojima smo skrenuli pažnju da reforma neće biti sveobuhvatna nego površna ukoliko se važni zakoni izostave”.

Kaže da je u predlogu nove odluke naveden Zakon o izboru predsjednika Crne Gore, ali ne, napominje, i još makar deset zakonskih tekstova koji su veoma važni.

“Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Zakon o sprečavanju korupcije, Zakon o biračkom spisku, Zakon o registrima prebivališta i boravišta, Zakon o crnogorskom državljanstvu, Zakon o ličnoj karti, Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima, Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, Zakon o političkim partijama, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o Ustavnom sudu, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i drugi su ključni da bi reforma imala smisao”.

Dodaje da se u predloženoj odluci ne navodi ni polovina njih.

Evropska komisija: Riješite nedostatke u izbornim zakonima

Evropska komisija konstatovala je u nedavno objavljenom izvještaju za Crnu Goru da je, “iako pravni okvir pruža osnovu za demokratsko sprovođenje izbora”, potrebno njegovo sveobuhvatno revidiranje kako bi se riješili brojni nedostaci i nedosljednosti.

Podsjeća se da je parlament osnovao odbor 31. decembra 2023. godine, ali da nije ostvaren napredak u praćenju preostalih preporuka OEBS/ODIHR-a i ključnih pitanja u vezi s reformom izbornog zakonodavstva.

Komisija navodi da Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja još nije izmijenjen kako bi bio u potpunosti usklađen s evropskim standardima, posebno kroz poštovanje preporuka GRECO-a i ODIHR-a, kojima se zahtijeva značajno povećanje transparentnosti, kontrola troškova partija i sprečavanje zloupotrebe državnih resursa, uključujući sankcije.

“Crna Gora mora obezbijediti da se taj zakon tretira odvojeno od sveobuhvatnog paketa izborne reforme, kako bi se ubrzao rad na njegovoj izmjeni do kraja 2024”, poručeno je.

( Željka Vučinić )