Izložba i radionica "Igra ptica-kreativna reciklaža"

Interaktivna postavka biće otvorena sjutra u 13 časova u Podgorici, kod Avanturističkog parka na brdu Gorica

4161 pregleda0 komentar(a)
Foto: Promo

Interaktivna dječija izložba i radionica "Igra ptica-kreativna reciklaža" biće otvorena sjutra u 13 časova u Podgorici, kod Avanturističkog parka na brdu Gorica, najavljuje autorka projekta, istaknuta crnogorska vajarka Nada Kažić.

Ovo je treća izložba polaznika njene umjetničke radionice, ali prva na otvorenom. Projekat se realizuje uz QR kod sa različitim zvukovima iz prirode.

"Projekat pod nazivom 'Igra ptica - reciklaža' namijenjen je ambijentu brda Gorica, objedinjujući radionicu, izložbenu interaktivnu postavku i kulturni događaj koji će teći u periodu od samo nekoliko sati na granama drveća. Pored metoda stvaranja objekata iz selektovanog, uglavnom papirnog otpadnog materijala, Kažićeva uvodi inovativne elemente, čiji je cilj da podstaknu sudjelovanje u stvaralačkom procesu putem obilježavanja ptica QR-kodom, koji će posetioci moći da aktiviraju sa mobilnih uređaja. Pomoć IT stručnjaka je uvedena zbog stava autorke da se umjetničko djelo sve više postavlja kao alternativa rastućoj produkciji medijskih sadržaja prepunih zavodljive likovnosti koja djeluje toksično na um. Na suprotnom polu od manipulativnosti takvih produkata, stvaraju se djela djece koja podrazumijevaju slobodan razvoj komponenti, počevši od smjelog crtačkog zahvata, odabira boje i strukture papira, kolažiranih natpisa, tretmana forme slova kao grafičke senzacije po sebi", zapisala je o projektu i izložbi istoričarka umjetnosti Mirjana Bajić.

Na izložbi će biti prikazano oko 30 radova, a svaka od predstavljenih ptica sa sobom nosi i svoj zvuk koji zainteresovani posmatrači mogu aktivirati pomoću aplikacija na telefonu. Izložbu je podržao Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice u okviru konkursa za 2024 godinu.

Svoja djela predstaviće: Irina Babić, Dušan Bovan, Dunja Brnović, Nataša Čabarkapa, Jakša Čanović, Ines Čarapić, Isidora Damjanović, Lara Dlabač, Viktor Dlabač, Ira Glumac, Jovana Grbović, Marta Janjušević, Viktor Lagator, Irina Milačić, Maša Miranović, Mila Mugoša, Petra Natalić, Lena Nešić, Dunja Nikolić, Mihailo Pinter, Emilija Popović, Savo Radulović, Lena Raičević, Brajan Sekulić, Dunja Sekulić, Teodora Senić, Vidak Stojović, Andrea Šaban, Vukas Vukčević, Mina Vuksanović, Iskra Žarić i Srna Žarić.

Prema riječima Bajić multimedijalne kreacije koje stvaraju učenici starosti od osam do 19 godina, oplemenjene zvukom ovih eteričnih stvorenja, savremeni su vid vječne inspiracije umjetnika svih oblasti i epoha, mitologija, religija.

"Cvrkut, specifičan za svaku od ptica, pa i individuu, nije samo prijatan - raspjevan ili zastrašujući - prodoran, on sublimira komunikaciju ljubavi, prirodnog ciklusa, vezu sa onostranim i moćnim (E. A. Po "Gavran"), inteligenciju koja prevazilazi, laganom telesnom konstrukcijom, ogromne prostorne udaljenosti. Ptica ostaje simbol slobode, pokretljivosti tela i duha, posrednik između Neba i Zemlje", navela je Bajić.

Poznata u regionu kao umjetnica aktuelnih tematsko-metodoloških istraživačkih projekata, koji zadiru u pitanja rodnog i tradicionalnog identiteta, Nada Kažić je pedagoškinja koji djeluje sa brigom prema posebnim preokupacijama djece i mladih, istakla je Bajić.

"Suprotstavljajući se teorijama da će umjetnost nestati u svojim tradicionalnim formama, umjetnica im prilazi sa znanjem inovativnih metoda provjerenim u sopstvenoj umjetničkoj praksi u oblasti skulpturalno-ambijentalnog izražavanja koja, već decenijama uključuje korišćenje ready-made, reciklažu ambalažnog i metalnog otpada. Budeći u sebi podjednako kreativno-inovativni i socijalno-etički potencijal, grade, zajedničkim radom, vid odgovornosti prema prirodi, ljudima, urbanom ambijentu. Ovakva praksa, donela je kulturnoj sredini Crne Gore i Podgorice izložbene postavke koje prevazilaze okvire reprezentativnosti pedagoškog studija-radionice. One, pored uvida u svježinu imaginacije mladih, otvaraju njihov odnos prema tradiciji, mitologiji i njeno živo trajanje kroz 'kolektivno nesvjesno' (Igra - Zmajevi), a potom paradoksalnost sudbine životinja i ljudi u cirkusu, koji je savremeni svijet od ulične zabave postavio na pijedestal elitne umjetnosti (Cirkus - igra reciklaže). Slojevitost i ekspresija sadržaja dolaze iz interakcije pedagoga i učenika, ukazujući na smisao postojanja u dobu naglašene otuđenosti i materijalizma", navodi se u tekstu kataloga izložbe.