Odbor za ekonomiju naknadno o fiskalnoj strategiji, nije prisustvovalo dovoljno poslanika

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet će se naknadno izjasniti o fiskalnoj strategiji za period od 2024. do 2027. godine, jer sjednici danas nije prisustvovao dovoljan broj poslanika kako bi postojao kvorum.

Nakon usvajanja na ovom matičnom Odboru, o tom dokumentu će se izjasniti poslanici u parlamentu.

Na sjednici su se mogle čuti sve kritike ovog dokumenta koje su se čule i proteklih mjeseci, odnosno da za predložene mjere ne postoji analiza rizika, da se ugrožavaju javne finansije, da su zakoni za ovaj ključni dokument već usvojeni dok je on tek sada pred poslanicima...

Fiskalnom strategijom su prezentovani ciljevi fiskalne politike, mjere i aktivnosti za postizanje tih ciljeva i makroekonomske i fiskalne projekcije u periodu 2024 - 2027. godine. Nacrt dokumenta je objavljen u julu, a predviđa uvođenje minimalnih zarada od 600 i 800 eura, smanjenje stope doprinosa sa 20,5 na 10 odsto bruto zarade čime se deficit Fonda PIO povećava na 386 miliona eura u narednoj godini, kao i predlaganje povećanja PDV-a, akciza i drugih dažbina i mjera kako bi se pokrio taj deficit.

Zakoni koji to omogućavaju usvojeni su tokom septembra, ali Skupština i dalje nije usvojila samu Fiskalnu strategiju. Najznačajniji indirektni porezi su PDV i akcize.

Ministar finansija Novica Vuković je naveo da je fiskalna stategija ključni razvojni dokument, a ponovio je da ovog dokumenta nije bilo od 2021. godine, te da je ovo prvi put da je strategija sveobuhvatna.

Naglasio je da u ovom dokumentu stoje sve poreske mjere planirane za sprovođenje programa Evropa sad 2. Istakao je i da se po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), projektuje da će državni budžet biti uskraćen za iznos od 180 do 200 miliona, što će se kompenzovati kroz poreske reforme, smanjenje sive ekonomije i druge mjere.

"Dokument omogućava predvidivost politika i vizija Vlade do 2027. godine, a osnovni cilj je stvaranje preduslova za reformu poreskog sistema. Ministarstvo finansija će izraditi i aletrnativni scenario, takozvani "stres-test" scenario. Program podrazumjeva rast zarada za sve zaposlene i penzija. Nakon ove reforme, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, a program je fiskalno neutralan i nema povećanja opšte stope PDV-a. Za ovu reformu nema zaduženja", dodao je Vuković.

Zakon o zaradama osnov za pad Vlade

Direktorka Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović je Vukovića pitala da li ostaju pri usvajanju izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, kojim je planirano povećanje plate 30 odsto svim javnim funkcionerima.

Ona je naglasila da bi usvajanje ovog zakona bio pravi osnov za pad Vlade.

Vuković je istakao da je zakon na javnoj raspravi, te da sve kritike na propis može da dostavi tim putem.

Pitala je hoće li socijalna davanja i penzije rasti u narednim godinama samo po osnovu usklađivanja, kako će Vlada zaštititi građane od vještačke inflacije, odnosno ogromnih profita marketa, apoteka, banaka, skupe namirnice...

Dodatno je tražila i odgovore o tome šta se radi na optimizaciji državne uprave i smanjenju broja zaposlenih, a pokazala je i više dokumenata, na kojima se kako tvrdi, nalaze ugovori o konsultantskim uslugama u Ministarstvu zdravlja u kojima se ne navode reference uposlenih ni pravni osnovi...

Vuković je pojasnio da su u procesu strogog skeniranja javne uprave te da su pokrenuta i potpisivanja ugovora sa svim opštinama, kako bi se utvrdili poreski dugovi jer ih više neće praštati.

"Pokrenuli smo vraćanje, i odustati od toga neću dok se ne naplati svaki cent koji je sa centralnog nivoa otišao. Uopšte nemam senzibilitet na taj način da blokiram preduzeća u državnom vlasništvu, niti da blokiram preduzeće na nivou opštine i opštinu. Ali jesam za mjeru mogućeg, da se ne ugrozi njihova likvidnost i da vidimo šta može da ponudi njihov keš „flow“ i napravimo situaciju u kojoj će to biti redovan sistem. Ministarstvo finansija više nema sluha da sačekamo da se oporavite, ne nikako. Za „Regionalni vodovod“ sam lično odbio aktiviranje garancije još kad sam bio u državnom Trezoru, sada je izdavanje mnogo komplikovanije i moraće preduzeće samo da se snađe u slučaju obezbjeđivanju likvidnosti. Uopšte se država više ne pojavljuje kao spartanac koji će da štiti bez obzira na odgovornost u poslovanju. Ako je pod stečaj, doviđenja, pod stečaj“, istakao je Vuković.

On je naveo da imaju Direktorat koji se bavi pitanjem opština, pri čemu su odbili značajan dio zahtjeva, dok su se opštine i kompanije u međuvremenu snašle. Vuković je naveo da planira da se bavi i pitanjem ljekova u Crnoj Gori, ali i da će im Svjetska zdravstvena organizacija obezbijediti konsultanta koji će sa njima godinu pratiti taj sektor, i pronaći prostor za optimizaciju, jer troškovi za zdravstvo rastu svake godine dok građani nisu zadovoljni uslugom.

"Radimo na izmjeni Zakona o budžeta i fiskalnoj odgovornosti, kako bi Ministarstvo bilo obavezno za izdavanje saglasnosti ugovora o djelu. Podigli smo i budžetsku inspekciju na značajan nivo i cilj mi je da je pojačam do tih granica da zaista štiti javni interes. Tako šaljemo signal da je budžetska potrošnja snažan fokus", kazao je Vuković i dodao da želi jasna pravila kako se odnose, kada je u pitanju javni interes.

On je naglasio i da dio uprava po deset godina drži radnike na ugovorima o djelu, bez da im da stalno zaposlenje.

Rasprava obesmišljena, nema analize

Predsjednik Odbora Boris Mugoša je kazao da je riječ o važnom razvojnom dokumentu, te da su svi projekti trebali biti uvršteni u fiskalnu strategiju bez obzira na njihov status. Istakao je da izostaje analiza rizika, da je dokument dostavljen u septembru dok su zakoni već usvajani.

„Na taj način se obesmišljava rasprava kao i javnu rasprava, a poslanici su to sve usvojili prije nego je Vlada dostavila konačan dokument. Rijetko se ko bavi prihodnom stranom budžeta i u tom dijelu imam dilema. Nisam pristalica putem kojim idem Crna Gora, odnosno da se oslanja na poreze, jer je to limitirani potrošački model. Naveli ste da se projekcije baziraju na snažnom rastu turističke potrošnje od osam odsto, ali vidite za devet mjeseci da imamo pad u prihodima i broju noćenja. Crna Gora ima turističku konkurentnost slabiju nego 2019. godine, a slabiju nego Turska, Albanija i Bugarska. Konkurentnost je manja nego prije, cjenovno smo manje konkurentni od Turske, Albanije i Bugarske, a povećavamo stopu PDV-a za smještaj sa sedam odsto na 15 odsto. Ostali elementi su sve gori i gori, vidite nam avio-dostupnost, gradilišta, komunalnu čistoću..." naglasio je Mugoša.

Kazao je da PDV ne može nenormalno da raste sada kada se inflacija stabilizovala, kao i da porezi najviše pogađaju najsiromašnije. Osvrnuo se i na trgovinski deficit, odnosno da će uvoz pasti a izvoz porasti a posebno jer će Crna Gora naredne godine uvoziti struju, zbog rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.

On je naveo i da nije prvi put da Crna Gora ima suficit tekuće potrošnje, te da je zabilježen i prije sedam, osam godina. Istakao je i da je Centralna banka istakla brigu o pitanju većih poreza za turizam i deficitu od Fonda PIO, i dodao da je puno znakova pitanja zbog ovog ekonomskog programa.

Kao minus fiskalne strategije, poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je naveo da ne postoji analiza rizika za mjere iz ovog dokumenta. Istakao je da ju je žao što u dokumentu nije planirano da će Crna Gora do 2027. godine, biti unutar kriterijuma iz sporazuma iz Mastrihta dok javni dug raste.

"Mi sada raspravljamo o fiskalnoj strategiji a dio zakona za nju je već usvojen, i pitanje je da li ima smisla sve ovo što radimo. Rečeno je da će sve plate biti uvećane za 25 odsto, to je bilo na čuvenom kalkulatoru i stranici Pokreta Evropa sad. Ovom fiskalnom strategijom to nije predviđeno, prvi žuti karton za premijera. Drugi, predviđeno je bilo da će minimalna zarada biti 700 eura, a najmanja je 600 eura. Moja sugestija je da se izbriše termin prosječna minimalna zarada. Treći, da će radno vrijeme biti sedam sati. Trebalo je da se nađe u strategiji, a nije", naglasio je Konatar.

Konatar je naveo da ni budžetski deficit nakon 2027. godine neće biti ispod tri odsto, te da se u strategiji nalaze i predlozi kao što su izmjene poreske stope, konkretno za porez na internet pošiljke do 75 eura, da je zabrinjavajuće povećanje poreske stope sa sedam na 15 odsto u turizmu, ali da se ne zna kakav će biti efekat ove mjere.

On tvrdi i da građani moraju biti svjesni da će svi plaćati veće cijene u turizmu, da će se povećati akcize na mirna vina, što će uticati na budućnost malih vinarija te da je problematično i što su planirani i prihodi od oduzimanja imovine, nelegalno stečene kriminalnim djelatnostima.

"Međutim mi nemamo efikasan zakon, i Vlada i parlamentarna većina odbijaju da usvoje zakon koji će to omogućiti. Nas čeka inteziviranje ulaganja u infrastrukturne i kapitalne projekte, ali se u budžetu za 2025. godinu stoji da rastu više svi ostali troškovi, nego oni iz kapitalnog budžeta. Nama su plate administraciji duplo veće nego izdvajanja za kapitalni budžet", istakao je Konatar i dodao da želi da to bude obrnuto.

Uputio je kritike i što je uvršteno 10 miliona eura u kapitalnom budžetu za projekat Velje brdo, za koji ne postoji nijedan planski dokument. Vjeruje da je minus fiskalne strategije i što ne postoji analiza rizika za mjere iz ovog dokumenta. Tvrdi i da se prosječna plata povećala za šest odsto od primjene programa Evropa sad 2, a ne za 200 eura, kao što je obećano.

Dodao je i da procjena da će se smanjenjem doprinosa, stvoriti manjak u Fondu PIO stvara zabrinutost, jer je u pitanju novac svih građana. Dodao je i da opreznost mora da bude veća i jer postoji budžetski deficit, dok plate u javnom sektoru u narednih godinu dana koštaju kao dionica auto-puta.

Planovi su konzervativni

Vuković je naglasio da se mora pohvaliti i suficitom tekuće potrošnje, i padom inflacije, kao i boljim kreditnim rejtingom. Naveo je da je defitic budžeta od 2011. godine do 2020. prosječno je iznosio pet odsto, javni dug je rastao od 1,5 milijardi do 4,4 milijardi...

"Kada smo kroz fiskalnu strategiju pomenuli da će nominalni iznos duga rasti, mi smo konzervativni bili jer smo računali izvršenje kapitalnog budžeta svake godine. Kada govorimo o inflaciji, budžet i programi Evropa sad 1 i 2 su uticali na smanjenje sive ekonomije jer su se plate nekada davale na ruke. Mislim da se životni standard građana i te kako popravio. U izvještaju Centralne banke imamo bojazan, mi nemamo demant fiskalne strategije", istakao je i da će do kraja godine pred Odborom biti i strategija upravljanja javnim dugom.

Vuković je istakao da Svjetska banka planira nastavak ekonomskog rasta ove godine, a istekla je i pohvale za fiskalni sektor dok su prihodi porasli od naplate poreza. Ona je kako kaže, predvidjela i rast u narednom periodu. Evropska komisija je konstatovala da je rast ove godine nastavljen, da je veća zaposlenost i očekuje da rast bude ubrzan i naredne godine.

Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović je naveo da su se sve Vlade do sada zaduživale za tekuću potrošnju, te da se sada taj dug mora vratiti ali da je građanima sada bolje.

Njegov kolega Dražen Petrić je naglasio je program Evropa sad 2 održiv i odgovorno sproveden, te da je sedmo-časovno radno vrijeme tema koja se može uvrstiti u fiskalnu strategiju tek kada se dođe do nekog oblika rješenja. Isto je kazao i za oduzimanje imovine stečene kriminalnim radnjama.

"Postoji mogućnost i da će se završiti davanje Aerodroma pod koncesiju, ali ni ti prihodi nisu u fiskalnoj strategiji. Dokument je odraz odgovornog planiranja. Niko iz Evrope sad nije kazao da će plate biti uvećane za 25 odsto", dodao je on.

( Mirko Kotlaš )