Kazna od 200 eura nikog neće odvratiti od funkcionerske kampanje

Funkcionerska kampanja predstavlja ozbiljan problem, a kazne od 200 eura za kršenje nikoga neće motivisati da ne ponovi prekršaj, poručeno je sa trećeg panela CDT-ove konferencije „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ukazao je da su važeći zakoni dominantno usvojeni tako da ne ograničavaju vlast da učestvuje u predizbornoj kampanji te da zbog funkcionerske kampanje više niko ne može da se sjeti šta su bile ključne poruke prije izbora u Podgorici. „Ja se sjećam jedino da je Bulevar Vojislavljevića baš tada morao biti najavljen“, rekao je Milovac i dodao da partije ne smiju da stavljaju svoj logo na stvari koje se plaćaju javnim novcem. „Nema partije koja nije radila upravo to. Taj put nije asfaltiran parama DPS-a, URE ili bilo koga, to je naš novac“, rekao je Milovac i dodao da su partije koje čine vlast nakon 2020. već potrošile kredite čineći isto što i njihovi prethodnici.

„Imali smo korisnu rupu u zakonu da se zabrana zapošljavanja prije izbora ne odnosi na firme u državnom vlasništvu, vidjeli smo sada u jednom dokumentarcu da partije nove vlasti ne samo masovno koriste tu rupu već formiraju nove kompanije koje služe tome. DPS i njihovi sateliti su imali 30 i više godina da grade svoju biračku bazu na taj način, dajući ugovore na 6 mjeseci, ugovore za stalno, partije nove većine nisu imale taj luksuz, zbog toga je to kršenje bilo tako brutalno“, rekao je Milovac, kako je saopštio CDT.

On je ukazao da Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) mora ubrzati svoje djelovanje. „Stvari moraju ići brže, sada se niko ne sjeća koliko je novca uplatila Olivera Injac za one nesretne autobuse“.

„Ne šalje se poruka da se korupcija ne isplati, treba nam mnogo jači ASK, koji se neće bojati da kaže partiji da takva vrsta ponašanja nije prihvatljiva. Teško je očekivati da će građani na izborima kazniti partije upravo zbog toga“, rekao je Milovac.

Načelnica odjeljenja za finansiranje u ASK-u Nevena Stevanović kazala je da je u Agenciji 600 postupaka u toku te da su neki slučajevi i iz 2018. godine. „Već riješeno oko 100 slučajeva iz svih oblasti, do kraja ove sedmice, ili sljedeće, biće na sajtu ASK-a".

Ona je kazala da funkcionerska kampanja predstavlja ozbiljan problem i da je ASK ukazivala na to. „U Zakonu treba definisati i propisati norme kako bi se ograničili funkcioneri, trebalo bi pojačati saradnju sa drugim nadležnim institucijama, minimum standarda bi bilo da svako korišćenje resursa moramo da dobijemo konkretan odgovor, kako bi znali šta je dopušteno šta nije, sadašnji zakonski okvir ne definiše jasno ovu oblast“.

Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović ocijenila je da su izbori u Podgorici i Budvi pokazali da funkcionerska kampanja neće pomoći da se osvoji vlast već da će odmoći. „Bulevar treba da predstavi Glavni grad a ne premijer na pres konferenciji iako Vlada nije imala ništa s tim“.

Milovac je odgovorio i da se kandidat URE Luka Rakčević "slikao u svakom parku koji postoji u Podgorici". „Javna funkcija nije prćija. Shvata se da je sekretarica i plaćen telefon prilika da se nešto uradi za partiju, a ne za građane“.

On se osvrnuo na spot koji je tokom kampanje objavio predsjednik države Jakov Milatović i naveo da je snimanje takve vrste spotova iz kabineta predsjednika apsolutno neprihvatljivo.

Kazne, kako je kazao, treba da budu oštrije. „Problem je što je u pitanju 200 eura, ta kazna ne motiviše nikoga da ne uradi opet isto“.

Svi predsjednički kandidati imali neplaćene troškove

Milovac je kazao da se u izvještajima o troškovima u kampanji koje partije dostavljaju ASK-u ne može vidjeti trošak aktivista koje vidimo na ulicama.

„Kako je NVO to istraživao tako su partije mijenjale način rada, sad imamo komplikovanije sofisticiranije načine da se pokriju troškovi kampanju, četiri od četiri predsjednička su kandidata imali neplaćene troškove od oko milion eura, nemamo informaciju ko je platio te račune. Dvije su opcije – mediji su postali skriveni sponzori što nije neuobičajeno, ili da je neko drugo umjesto partije pokrio fakturu kod nekog medija, onda govorimo o donatorima iz sjenke, ne znamo ko je podržao tu partiju i da li će ona predstavljati birače ili one koji su ih doveli na vlast“, rekao je Milovac.

Kazne za duplo negativno mišljenje DRI-a da budu stroge, ali srazmjerne

Govoreći o mišljenjima koje na finansijske izvještaje daje Državna revizorska institucija (DRI), poslanica Ana Novaković Đurović je kazala da politički subjekti treba da trpe kaznu nakon duplog negativnog mišljenja, ali jednako kao i drugi subjekti. „Treba li da ponavljamo koliko javnih preduzeća je imalo duplo negativno mišljenje bez ove vrste sankcija“.

Činjenica je, navela je ona, da u praksi imamo situaciju da neki organ javne uprave ili ministarstvo ima prekoračenje u izvještaju DRI-a od nekoliko stotina eura, a sa druge strane imamo zloupotrebe u, recimo, duplom negativnom mišljenju u nekom javnom preduzeću gdje govorimo o nekoliko stotina hiljada eura ili milionima.

„U praksi, kazne ne postoje ili budu iste i onda se ovi propusti i zloupotrebe nivelišu kroz ove manje slučajeve, koji takođe jesu kršenje, ali nisu u toj mjeri. Zalažem se za strožu kaznenu politiku, ali i za proporcionalnost kada su u pitanju kazne baš kako bi u situacijama neograničenih zloupotreba javnih resursa bili predmet krivične odgovornosti, dok bi ovi manji predmeti bili prekršajne ili neke druge politike sankcija“, rekla je ona.

Milovac je dodao da bi svaki izvještaj DRI-a trebalo da bude „sveto pismo“ za tužilaštvo i da nakon svakog krenu da istražuju.

Govoreći o uticaju trećih strana, Novaković Đurović je kazala da je postignut konsenzus o važnosti tog pitanja, da postoji mogućnost rigidnijeg rješenja kada je u pitanju uticaj trećih strana. „Pristalica sam čvršćeg rješenja koje onemogućava bilo kakav uticaj“.

Milovac je kazao da se prepoznaje sve što jeste uticaj, a nije gotov novac koji je glavna institucionalna prednost.

On je u kazao da je prepoznat uticaj Sprske pravoslavne crkve i pravoslavna zajednice u mobilizaciji svih događaja koji su se dogodili 2020. godine, ali generalno i drugih vjerskih zajednica, te uticaj Rusije preko Srbije na dešavanja u Crnoj Gori, kao i finansiranje kroz kriptovalute.

( B.H. )