Kafa nije bila ovako skupa od 1977.
Cijena kafe na svjetskom tržištu dosegla je najviši nivo u gotovo pet decenija. To je posljedica loših vremenskih uslova, klimatskih promjena i – carina koje najavljuje Donald Tramp
Sorta arabika, koja je najčešće uzgajana vrsta kafe, na njujorškoj berzi sirovina trenutno se prodaje za rekordnih 320,10 američkih centi po funti. To je najviša cijena još od 1977. godine.
Jedan od ključnih razloga za drastično poskupljenje kafe su nepovoljni vremenski uslovi u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kafe. Ta zemlja, koja dominira globalnim tržištem arabika zrna, suočila se ove godine s ekstremnom sušom. Takvi uslovi ne samo da smanjuju trenutne prinose, već i stvaraju nesigurnost oko budućih sezona berbe, što dodatno podiže cijene na berzama.
Klimatske promjene imaju sve veći uticaj na uzgoj kafe. Arabica, koja je osjetljivija na temperaturne promene i sušu u odnosu na robustu, posebno je pogođena. Kako potražnja za kafom ne opada, a ponuda je ograničena, tržište bilježi značajne poremećaje.
Geopolitičke napetosti i carine
Uz klimatske izazove, dodatni pritisak na cijene dolazi od promjena u globalnoj trgovinskoj politici. Najava Donalda Trampa o uvođenju visokih carina na uvoz iz Meksika, Kanade i Kine izazvala je zabrinutost među proizvođačima i prerađivačima kafe. Meksiko, jedan od glavnih izvoznika arabike u Sjedinjene Američke Države, mogao bi da se suoči s dodatnim troškovima, što bi dodatno poskupilo kafu na američkom tržištu.
Geopolitičke napetosti takođe utiču na logistiku. Poremećaji u transportnim lancima i rastući troškovi distribucije dodatno povećavaju cijenu kafe na globalnom nivou.
Rast potrošnje i ograničena ponuda
Uprkos rastu cijena, potrošnja kafe nastavlja da raste i doseže rekordne nivoe. Robusta, koja se često koriste za instant-kafu i espreso-mešavine, bilježe slične probleme. Cijena robustinih zrna na londonskoj berzi takođe je u porastu i iznosi trenutno 5.200 dolara po toni, nakon što je u septembru zabilježila istorijski rekord od 5.829 dolara.
Proizvođači se, uprkos visokim cijenama, nerado odlučuju na prodaju svojih zaliha. Kako ističe analitičar Džek Skovil iz Price Futures Group, mnogi zadržavaju zalihe zbog nesigurnosti oko budućih prinosa i mogućih novih poremećaja na tržištu.
Šta to znači za potrošače?
Poskupljenje na globalnom nivou već ima efekat na cijene kafe u prodavnicama i kafićima. Iako su neka tržišta djelimično zaštićena dugoročnim ugovorima i zalihama, očekuje se da će krajnji potrošači u bliskoj budućnosti osjetiti posljedice.
Rast cijena mogao bi dodatno da popularizuje inicijative kao što je sertifikat „Fairtrade“, koji podržava održivi uzgoj i pošteno plaćanje proizvođača. Međutim, dugačak lanac snabdijevanja, koji uključuje brojne posrednike, otežava predviđanje konačne cijene za krajnje kupce.
( Deutsche Welle )