Mladi u Mojkovcu i Pljevljima žele da se više pitaju, ali ne bi u politiku

Mladi u Pljevljima svoje slobodno vrijeme najčešće provode na društvenim mrežama, kafićima i diskotekama, a samo mali broj čitajući knjige.

To je pokazalo ispitivanje o potrebama mladih u Pljevljima koje je uradila lokalna uprava.

Slično istraživanje sprovela je i Opština Mojkovac. Mladi su u anketi, rađenoj za potebe nacrta Lokalnog akcionog plana (LAP) za mlade, kvalitet obrazovnih institucija u tom gradu kao i kvalitet svog života, na skali od jedan do pet, ocijenili prosječnom ocjenom. Dostupnost prilika za zapošljavanje najveći broj je ocijenio “dvojkom”. S druge strane, kako je pokazala anketa velika većina ispitanika se osjeća potpuno sigurno u Mojkovcu.

Pod pojmom “mladi” podrazumijevaju se osobe uzrasta od 15 do 30 godina života. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2023. u opštini Pljevlja ima ukupno 24.124 stanovnika od kojih mladih ima 3.601 što čini 15 odsto od ukupnog broja stanovnika Pljevalja. Mladi u Mojkovcu čine 18,1 odsto stanovništva.

Istraživanje u Pljevljima je rađeno u oktobru, a u njemu je učestvovalo 185 mladih osoba uzrasta od 15 do 30 godina.

“Visok procenat negativnih ocjena ukazuje da mladi najmanje vremena provode u Omladinskom klubu ili udruženjima, što može ukazivati na nedovoljnu informisanost mladih o programima koje lokalna zajednica pruža ili o potrebi da se aktivnosti bolje prilagode potrebama mladih. Osim toga, mladi su iskazali da jako malo vremena provode čitajući knjige ili stripove ili pretražujući mogućnosti za jeftina putovanja.

Ovi rezultati su dobrim dijelom usklađeni sa trendovima koji postoje među mladima (aktivnost na društvenim mrežama, druženje, itd.), ali ukazuju i na to da mladima nedostaje kulturnog sadržaja i da potencijalno percipiraju izazove kada je putovanje iz Pljevalja ka drugim gradovima po Evropi i svijetu u pitanju”, navodi se u komentaru istraživanja.

Ispitanici smatraju da od sadržaja namijenjenog provođenju slobodnog vremena mladima u Pljevljima nedostaju, prije svega, društveni i zabavni sadržaji, potom edukativni, kreativni i kulturni sadržaji. Visok procenat prepoznao je i potrebu za kreativnim sadržajima.

Šezdeset odsto mladih u Pljevljima najviše se informiše o sportskim dešavanjima, kulturnim (53 odsto) i popustima za kupovinu (45,4) odsto.

“Dobijeni odgovori ukazuju na to da postoji potreba da se ponudi dodatni sadržaj u koji bi se mladi uključili u slobodno vrijeme koji je usklađen sa njihovim interesovanjima, kao i da je potrebno dodatno unaprijediti aktivnosti koje se za mlade organizuju u omladinskim prostorima i udruženjima”, navodi se u Izvještaju.

Na osnovu odgovora u vezi sa glavnim izvorima informisanja koje mladi koriste u Pljevljima, na prvom mjestu je društvena mreža Instagram, nakon čega slijede lokalni portali (PV Porta, RTPV) i portal Vijesti.

Skoro osamdeset odsto mladih kazalo je da nema uticaja na donošenje odluka koje ih se tiču, a 37,3 odsto uopšte ne učestvuju u aktivnostima u svojoj zajednici. Skoro deset odsto je uključeno u rad neke NVO, a 8,1 odsto u omladinske klubove i organizacije.

Učešće u političkim partijama istaklo je 6,5 odsto ispitanika.

Na pitanje da navedu promjene koje žele da vide u svom gradu u narednih pet godina većina mladih je kao prioritet navela mogućnosti za zapošljavanje. Veći broj ispitanika ukazuje na potrebu za podrškom pri zapošljavanju mladih, uključujući mjere kao što su povoljni stambeni krediti i olakšice za mlade bračne parove. Mladi ističu da Pljevljima nedostaje adekvatan kulturni sadržaj, a postoji i izražena potreba za sportskim sadržajem, posebno bazenom, sportskim terenima i dodatnim prostorima za slobodne aktivnosti.

Ekološka pitanja, naročito smanjenje zagađenja vazduha, takođe su visoko rangirana u odgovorima. Mladi smatraju da bi čistiji i vazduh i zelene površine učinili grad privlačnijim za život, dok bi dodatne inicijative za očuvanje životne sredine omogućile zdraviji način života. Mnogi su izrazili zabrinutost zbog odlaska mladih i smanjenja prirodnog priraštaja, ističući da su kvalitetniji životni uslovi i ekološka sigurnost ključni za demografsku stabilnost.

Osim navedenih prioriteta, među mladima je prepoznata i potreba za unapređenjem obrazovanja kroz otvaranje fakulteta i razvoj stručne obuke. Jedan broj ispitanika smatra da bi otvaranjem fakulteta i visoko-kvalitetnih stručnih programa mladi mogli ostvariti svoje profesionalne ambicije unutar grada, čime bi se smanjila emigracija i povećao uticaj lokalnog obrazovanog kadra na razvoj zajednice.

Internet svakodnevno koristi 75,7 odsto ispitanika za obrazovanje i informisanje, a tek 19,5 odsto ispitanika koristi internet u te svrhe na nedjeljnom nivou, dok manji procenti koriste mjesečno ili rjeđe.

U Mojkovcu samo petina zadovoljna dostupnošću informacijama

“Pristup digitalnim resursima najveći broj mladih ocjenjuje ocjenom 5,a pristup zabavnim aktivnostima ocjenom 4 i 5. Kada je riječ o podršci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) i Opštine Mojkovac u pogledu pokretanja biznisa, najveći broj mladih ocjenjuju ocjenom 3,a to je ocjena i za stepen ekološka osviještenost i brigu o životnoj sredini”, piše u nacrtu LAP-a.

Prema rezultatima ankete, za mlade Mojkovačane najvažnije oblasti za njihov razvoj su obrazovanje, zapošljavanje, kultura i umjetnost, sport i rekreacija, zaštita životne sredine, digitalizacija i modernizacija. U najvećoj mjeri kada je riječ o promjenama u omladinskim politikama, mladi su isticali da bi željeli da više budu uključeni u donošenje odluka, kao i da se obrazovanje i pristupi rada sa mladima promijene.

“Takođe, mladi su sve više zainteresovani za primjenu omladinskih politika kroz neformalan sistem obrazovanja. Na pitanje “Koje inicijative ili aktivnosti za mlade bi vas motivisale da više učestvujete u loklanoj zajednici” najviše ispitanika je kazalo da bi to bila sportski i rekreativni događaji, zatim edukativni program i obuke, kulturne manifestacije, volonterizam…”, neki su od rezltata ankete.

Anketa je pokazala i da je tek petina mladih u Mojkovcu zadovoljna dostupnošću informacija o programima i projektima namijenjenih njima. Skoro polovina ispitanika, međutim, izrazila je spremnost da učestvujeje u programima, koji promovišu aktivnosti učešća mladoh u donošenju odluka.

Kao predloge za poboljšanje kvaliteta života naveli su stvaranje boljih uslova za zaposlenje mladih poslije završetka školovanja, poboljšanje infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta,uključivanje mladih u donošenje odluka, afirmacija i pokretanje mladih da daju doprinos lokalnoj zajednici….

Nepostojanje Kancelarije za mlade prepoznato je kao jedan od osnovnih problema u sistemskom planiranju iprimjeni omladinske politike. Kako se navodi u nacrtu LAP, još jedan izazov je što i dalje nije angažovan službenik zadužen isključivo za pitanja mladih, već te poslove obavljaju službenici uz već postojeća zaduženja.

( Goran Malidžan, Dragana Šćepanović )