Murić: Vlade se mijenjaju, ali targetiranje novinara opstaje
Zaključak istraživanja „Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija i aktivizam“
Pomjene vlada u posljednje četiri godine nisu donijele promjene u načinu na koji se predstavnici vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju.
To je generalni zaključak istraživanja „Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija i aktivizam“, čiji su autori redakcije Raskrinkavanja i hrvatskog Faktografa, a u kojem se analiziraju verbalni napadi i kampanje koje protiv medija i novinara vode predstavnici vlasti.
"Neophodno je istaći da su se u prošlosti novinari u Crnoj Gori ubijali, tukli, ranjavali i hapsili, te da ovo istraživanje ne tretira te, najteže slučajeve, već samo način na koji se nosioci javnih funkcija odnose prema medijima koji ih kritikuju", pojasnio je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me.
"Model za napade na kritički nastrojene medije, ako i nije uspostavljen, onda jeste učvršćen i nadograđen za vrijeme vladavine DPS-a. Tadašnji premijer/predsjednik Milo Đukanović medije koji su bili kritički nastrojeni prema njegovom režimu nazivao 'medijskom mafijom', 'monstrumom', njihove osnivače 'galopirajućom upalom mozga', a novinare 'pacovima'. Njegovi najbliži savjetnici za novinare su govorili da su 'bolesna bagra' i da su 'gluplji od goveda', a iz DPS-a su novinarku 'Vijesti' nazivali i 'glavnim perom Škaljarskog klana'“, podsjeća on.
Da promjena vlasti ne znači i promjenu odnosa prema kritički nastrojenim novinarima, kaže Murić, "uvjerili smo se nakon smjene DPS-a kada je tadašnji premijer Dritan Abazović samo nastavio da po istom napada novinare tvrdeći 'da nanose štetu Crnoj Gori', da 'šire govor mržnje', a čak je i prijetio gašenjem pojedinih medija, a nijesu mu bili strani ni napadi na nevladine organizacije".
Ni naredna Vlada se, kako je rekao, nije proslavila u odnosu prema medijima, novinarima i aktivistima. "Tako je potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić govorio da veliki pritisak na zdravstveni sistem prave 'taster i džepni novinari', da mediji 'spinuju javnost i zlonamjerno iznose neistinite informacije zarad neke svoje lične, male, jadne koristi'. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je 'Pobjedu' sa kriminalnim ili obavještajnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje", navodi Murić.
Podsjeća i da je još jedan potpredsjednik Vlade, Nik Đeljošaj, direktno napadao novinare, nazivajući novinara TV Vijesti “novinarom u pokušaju” i korumpiranim, nakon priloga o odluci poslanika vladajuće većine da Skupština Đeljošaju ne skine poslanički imunitet.
I predsjednik Jakov Milatović je, kaže Murić, pokazao nepoštovanje prema medijima omalovažavajući novinarku Javnog servisa, tvrdeći da joj je pitanja pisao neko drugi.
"Posljedice ovakvog odnosa prema medijima i novinarima su očigledni. Slučajevi, u kojima oni koji treba da budu primjer poštovanja medija, novinara i aktivista crtaju mete kritičarima, direktno su doveli do toga da i drugi targetiraju predstavnike medija o čemu nam govore slučajevi kampanje portala Aktuelno protiv dopisnice Vijesti iz Kolašina i fizički napad suvlasnika tog medija, Zorana Bećirovića, na novinarku Pobjede", dodaje Murić.
Ukazuje da na sličan način nosioci funkcija tretiraju i civilne aktiviste. "Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori, ali svakako da taj pritisak na NVO nije nova pojava u Crnoj Gori. Od poziva na 'deratizaciju' u doba vlasti DPS-a do post-DPS vlada čiji su članovi za su civilne aktiviste govorili su 'prepreka na evropskom putu Crne Gore', 'kočničari razvoja', 'da rade za tuđe interese'...", naveo je on.
Situacija, kaže, nije puno bolja ni u Hrvatskoj u kojem političari redovno verbalno ponižavaju novinare i novinarsku profesiju, određene društvene grupe novinare nazivaju “stranim agentima”, “plaćenicima”, “dnovinarima” ili “crvima”, a neki pozivaju na ukidanje javnog finansiranja medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti i desničarima.
"Kada je u pitanju civilni sektor, hrvatske vlasti od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju primarno provode strategiju administrativnog iscrpljivanja organizacija civilnog društva, odnosno mrtljavanja tijela kao što je Savjet za razvoj civilnog društva te administrativnog opterećivanja u sprovođenju projekata finansiranih iz Europskih fondova", piše u tekstu.
Zajedničko istraživanje Raskrinkavanja i Faktografa je dostupno ovdje.
( B.H. )