Novac uzet od građana kroz račune za struju i gorivo
ASK donijela odluke da su, pored predsjednika, i članovi Odbora direktora REGAGEN-a kršili zakon, podnosilac inicijative i zaposleni Momir Škopelja poručuje da su na nezakonit način inkasirali više od 58.000 eura
Članovi Odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) Dragutin Martinović i Miroslav Vukčević takođe su nezakonito primali dodatke na platu, stav je Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
Agencija je to prethodno utvrdila za predsjednika Odbora direktora Branislava Prelevića.
U odlukama koje su juče objavljene na sajtu ASK-a navodi se da Martnović i Vukčević nijesu pitali Agenciju za mišljenje da li su u sukobu interesa ako glasaju za više pravilnika koji su i njima obezbjeđivali nagrade na zaradu.
“Zadovoljan sam što su poslije sedam mjeseci donijete odluke u tom predmetu. Činjenica je da su oni počinili isto djelo zbog kojeg je bivša direktorica ASK Jelena Perović uhapšena, a i danas se nalazi u kućnom pritvoru”, kazao je “Vijestima” podnosilac inicijative protiv članova Odbora REGAGEN-a, nekadašnji zamjenik direktora REGAGEN-a, a sada zaposleni u toj Agenciji Momir Škopelja.
Prema njegovim riječima, pored zakonskog, postoji i praktični aspekt ovog slučaja.
“Podaci o primanjima članova Odbora REGAGEN-a sa veb stranice ASK-a nijesu baš najjasniji, jer je varijabila negdje prikazana u okviru plate, a negdje posebno, ali prema mojem obračunu, do kraja 2023. njih trojica su po ovom osnovu primili ukupno 58.654 eura i to Prelević 23.839, Vukčević 23.054 i Martinović 11.761, nešto manje jer je u međuvremenu otišao u penziju. Sa ovom godinom to će dostići iznos od oko 70.000 eura”, kazao je Škopelja.
Naglašava da REGAGEN nije institucija koja se finansira iz budžeta već od licenci koje izdaje.
“Pa je taj novac direktno uzet od građana, jer svaki put kad neko plati račun za električnu energiju ili za gorivo na benzinskoj pumpi, jedan dio ide za Agenciju, pored ostalog, i za njihove varijabile članova Odbora direktora”, pojasnio je.
Prema njegovim riječima, postoji još jedan, možda i najvažniji aspekt ovog slučaja, “a to je moralni”.
“Pravilnicima o kojima se radi oni nijesu samo sebi dodijelili pravo na varijabilu, nego su propisali i način obračuna. Kako se ne bi mučili svakog mjeseca sa donošenjem posebnih odluka, propisali su da im pripada prosječni iznos varijabile zaposlenih, ali samo onih koji su varijabilu dobili… Nemoralno je svoje prihode vezati uz doprinos drugih. Po primijenjenom modelu, članovi Odbora su primali varijabilu zavisno od rezultata rada službenika, a ne od njihovih rezultata…”, pojasnio je.
Tu je, poručuje, potencijalno i još jedan izvor sukoba interesa.
“Odbor određuje varijabilu direktoru, direktor šefovima službi, šefovi službi zaposlenima, a varijabila članova odbora zavisi od varijabile zaposlenih. Time se stvara redosljed gdje je Odbor na vrhu piramide i koji po liniji uticaja na podređene može da utiče na svoja primanja. Pored varijabila, jednako su postupili i sa svojim platama. Umjesto da im shodno članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru plate određuje Skupština, članovi Odbora su ih preko Pravilnika o zaradama odredili sami sebi. Čak im je i Državna revizorska institucija u svojem izvještaju o reviziji na strani 10 skrenula pažnju na to, ali su oni tri mjeseca nakon tog nalaza donijeli novi akt, u kojem su to isto ponovili”, zaključio je Škopelja.
( Tina Popović )