Da li su poruke zakonito „skinute”: Sadržaj s aplikacije Anom nije dokaz na sudu?
Viši sud u Podgorici izdvojio iz spisa predmeta nekada šifrovanu telefonsku komunikaciju u slučaju stvaranja kriminalne organizacije
Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, donijelo je rješenje kojim je kao pravno nevaljane iz spisa predmeta izdvojilo brojne dokaze komunikacije sa kriptovane komunikacije Anom, u postupku kontrole optužnice protiv Milana Jankovića i ostalih okrivljenih zbog stvaranja kriminalne organizacije,
Te transkripte sudu je, uz optužnicu, dostavilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
“Sud je našao da su dokazi konstatovani u dispozitivu ovog rješenja pravno nevaljani, pa je donio odluku da se prije donošenja odluke o opravdanosti predmetne optužnice isti izdvoje iz spisa predmeta, te da se po pravosnažnosti ovog rješenja zatvore u poseban omot i predaju sudiji za istragu radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa predmeta, a isti se ne mogu razgledati, niti koristiti u postupku. Tek nakon pravosnažnosti odluke o navedenom prethodnom pitanju o kojem je nužno odlučiti u ovoj fazi postupka, sud će biti u mogućnosti da ispita osnovanost optužnice”, navodi se u obrazloženju rješenja.
U dokumentu se objašnjava da Kancelarija za međunarodne odnose nije dostavila dokaze na osnovu kojih su prikupljeni podaci i informacije poslati Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore:
“Odnosno bez ikakvog navođenja prethodnog postupka u okviru koga su prikupljeni dostavljeni podaci i informacije, kao ni akti, prevashodno naredba nadležnog pravosudnog organa ‘treće zemlje’ koja je i dostavila poruke Federalnom istražnom birou (FBI), kako bi se na vjerodostojan način moglo provjeriti kako i po čijem nalogu su prikupljeni navedeni podaci u trećoj zemlji i kako je FBI došao do podataka koji su predstavljeni u predmetnoj optužnici... Dakle, iz sadržine odgovora zamolnica nadležnih pravosudnih organa SAD-a, proizilazi da će identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i dostavila nadležnim organima SAD-a ostati i u budućnosti nepoznat, pa je i dalje ostalo nejasno i to da li je postojao sudski nalog te treće zemlje da se podaci izuzmu sa servera, a nemoguće je ispitati i zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni, odnosno da li je pribavljanje izvršeno po naredbi suda u krivičnom postupku ili operativnim informacijama koje prikupljaju policijski organi ili obavještajne službe”, piše u rješenju.
Branilac okrivljenog Jankovića, advokat Nikola R. Ivanović izjavio je Vijestima da je u tom sudskom postupku drugi put održano ročište za kontrolu optužnice.
“Odbrana je ukazala na odluke sudova u Njemačkoj i zahtijevala izdvajanje takvih dokaza i obustavu postupka. Prilikom druge kontrole optužnice, sud je udovoljio zahtjevima branilaca i izdvojio iz spisa predmeta ‘Anom’ dopisivanje, tj. dostavljeni ‘Anom’ materijal”, izjavio je advokat.
U rješenju se objašnjava da se iz spisa predmeta izdvajaju pravno nevaljani dokazi - USB flash memorija na kojoj se nalaze komunikacije sa kriptovane aplikacije Anom, koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a od 28. juna 2022. godine.
“Koji su sa prilozima dostavljeni kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva od 20. 4. 2022. godine. Prevod izdvojene komunikacije na platformi Anom s albanskog na crnogorski jezik, koja je ostvarena između korisnika platforma Woulditp i Hislungs. Službene zabilješke Uprave policije o identifikaciji korisnika aplikacije Anom - Darka Vukčevića, Božidara Vukčevića, Spasoja Zlatičanina, Milana Milovića, Filipa Krstonijevića, Alena Doljevića, Tonija Junčaja. Izdvojeni dokazi će se po pravosnažnosti ovog rješenja zatvoriti u poseban omot i dati sudiji za istragu ovog suda na čuvanje, odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se gledati ni koristiti u postupku”, piše u rješenju.
Zastupnica optužbe, specijalna državna tužiteljka navela je da u cjelosti ostaje pri svim dokaznim predlozima opisanim u optužnici i predložila da se potvrdi.
Anom je bila telefonska aplikacija za komunikaciju koja je stvorena kao dio međunarodne policijske operacije za borbu protiv organizovanog kriminala.
U početku je predstavljena kao sigurnosna platforma za šifrovanu komunikaciju, slična aplikacijama poput EncroChat ili Sky ECC, koje su bile popularne među kriminalnim organizacijama zbog svoje enkripcije i navodne privatnosti.
Anom je, međutim, bila jedinstvena jer su je tajno razvili američki Federalni istražni biro (FBI) i australijska policija kao dio operacije Trojan Shield i bila je unaprijed instalirana na prilagođenim telefonima bez drugih funkcionalnosti (poput poziva ili običnih SMS poruka) i distribuirana kroz kriminalne mreže preko povjerljivih izvora.
Sud je našao da su dokazi pravno nevaljani, pa je donio odluku da se prije donošenja odluke o opravdanosti predmetne optužnice isti izdvoje iz spisa predmeta. Tek nakon pravosnažnosti odluke o navedenom prethodnom pitanju o kojem je nužno odlučiti u ovoj fazi postupka, sud će biti u mogućnosti da ispita osnovanost optužnice", navedeno je u obrazloženju rješenja
Na koji način su prikupljeni podaci
Kao i u postupku pred sudovima Njemačke, i u ovom postupku je ostalo nepoznato koja treća zemlja je prikupila podatke s aplikacije Anom, na koji način je to uradila, da li je to pratila naredba nadležnih pravosudnih organa te zemlje izdata u krivičnom postupku i da li je to učinjeno u skladu sa procesnim i materijalnim zakonodavstvom te zemlje, navodi se u rješenju Višeg suda.
Navodi se i da je nepoznato koje je dokazne radnje nadležni inostrani pravosudni organ preduzeo odlučujući o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju, što je, piše, bilo nužno kako bi moglo biti ispitano da li su ispunjeni minimalni standardi za prihvatanje navedenih dokaza kao pravno valjanih.
"Ovo iz razloga što je odredbom čl. 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Crne Gore decidno propisano da će procesna radnja koju je preduzeo strani pravosudni organ u skladu sa svojim zakonom biti u krivičnom postupku izjednačena sa odgovarajućom procesnom radnjom koju preduzima domaći pravosudni organ, osim ako to nije u suprotnosti sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava. U smislu tog člana neophodno je da ovaj sud raspolaže sa svom dokumentacijom koja se odnosi na pribavljanje navedenog dokaza izdatom od strane zamoljene države, kako bi se u smislu citirane zakonske odredbe stvorila jasnija slika o pravnoj valjanosti navedenog dokaza".
( Komnen Radević )