Firmi bez iskustva osjetljiv posao: Ministarstvo odbrane ugovorilo isporuku i ugradnju novih sajli na brodu "Jadran"
Ministarstvo tvrdi da je odluka donijeta u skladu sa zakonom, uslovima tendera i potrebama Mornarice
Ministarstvo odbrane sklopilo je s građevinskim preduzećem “Incom” iz Podgorice ugovor za isporuku i ugradnju novih čeličnih sajli na školskom brodu “Jadran”.
Zahvat podrazumijeva skidanje svih postojećih metalnih sajli u tzv. nepomičnoj oputi na jarbolima i snasti broda, te isporuku i ugradnju 2.664 dužna metra novih pocinčanih čeličnih sajli različitog profila, kao i izradu i ugradnju na vrhovima jarbola “Jadrana” tri nove gromobranske antene, te 20 novih škopaca sa stezalicama sajli.
“Incom” je na tek okončanom tenderu Ministarstva odbrane ponudio da će ovaj posao na najvrednijem brodu Mornarice Vojske Crne Gore (VCG) izvršiti za ukupno 120.008 eura bez PDV-a. Firma je dala rok od 130 dana od potpisivanja ugovora da završi posao na “Jadranu”, vezanom u luci Bar.
Komisija Ministarstva za sprovođenje javne nabavke je vrlo osjetljiv posao povjerila firmi koja nema iskustva na obavljanju sličnih izazovnih i kompleksnih zahvata na nepomičnoj oputi klasičnog jedrenjaka kakav je “Jadran”, sagrađenog prije više od 90 godina. Nepomična oputa služi za pripinjanje jarbola, držanje križeva, sošnjaka, soha i drugih djelova brodske snasti i opreme.
Drugi ponuđač ima iskustva, ali je i skuplji
Drugi ponuđač na tenderu bila je kompanija “Wooden Boats Bokovac” iz Bara, koja je tražila 133.993 eura bez PDV-a i dala rok za završetak radova od maksimalno 120 dana, ali je komisija Ministarstva njenu ponudu isključlila iz postupka javne nabavke, navodno zbog toga što dio ponude koji se odnosi na “Izjavu privrednog subjekta... nije sačinjen na obrascu propisanom Pravilnikom o obrascu izjave privrednog subjekta”.
Ta kompanija je prije nekoliko mjeseci završila obiman i komplikovan posao izrade i ugradnje na “Jadran” 22 nova drvena elementa snasti. Kalafati iz te firme su po specijalnoj narudžbi Ministarstva odbrane napravili nove drvene elemente snasti - križeve, prikosnike, sošnjake, itd., što je bio tehnički vrlo izazovan posao koji je Ministarstvo koštao oko 300.000 eura.
Za izradu ovih elemenata jarbola koji su urađeni po najvišim strandardima, upotrijebljeno je 25 kubika kvalitetne građe od adekvatno osušenog smrekovog drveta, 300 kilograma posebnog epoksi ljepila, 155 litara raznih razrjeđivača, lakova i fungicida, te brojne metalne sajle, vijci i okovi. Time je “Jadran” nakon nekoliko godina ponovno dobio mogućnost da na svoja tri jarbola podigne i razapne jedra, a što je stari jedrenjak ljetos i učinio na radost svih ljubitelja mora i brodova, jedreći između Bara i Tivta.
Sada, međutim, na dio tih dugo čekanih i pažljivo izrađenih novougrađenih vrijednih drvenih elemenata snasti “Jadrana”, neko sasvim drugi - firma “Incom”, treba da obavi zamjenu starih i montažu novih sajli. Zbog toga će, kako “Vijesti” nezvanično saznaju, “Incom” za realizaciju ovog posla angažovati i dva podugovarača iz Bara koji imaju tek djelimična iskustva u sličnim zahvatima na jedrenjacima znatno manjim od “Jadrana”.
“Incom” je građevinska firma čija su osnovna djelatnost, kako piše na sajtu te firme, niskogradnja, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, konzervacija, restauracija, revitalizacija, dogradnja i izgradnja novih objekata.
S druge strane, kompanija “Wooden Boats Bokovac” bavi se usko specijalizovanom djelatnošću remonta postojećih i izgradnje novih drvenih brodova, od kojih su mnogi i opremljeni jedriljem, a ima višedecenijsko iskustvo u radu na brodovima, među kojima i na “Jadranu”.
Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović, u ovom slučaju nije postupilo u skladu s onim što je uobičajena tehnička praksa, primjenjivana nekad i u tivatskom “Arsenalu” gdje je “Jadran” nekoliko puta tokom svoje istorije dobijao nove drvene elemente snasti i metalne sajle u oputi. Ta praksa nalaže da se novoizrađeni drveni elementi snasti na koje, pored ostaloga, treba da se montira dio novih sajli, nakon probne montaže na jarbole, ponovno skinu s broda i u radionici pregledaju i propisno obrade, obruse i zaštite, što podrazumijeva i nanošenje na njih najmanje pet slojeva posebnog namjenskog laka. Tek nakon toga, drveni djelovi snasti se vraćaju na brod i na njih se onda montiraju nove čelične sajle.
Ministarstvo odbrane je, međutim, iz nepoznatih razloga taj dio postupka, koji građevinska fima poput “Incoma” svakako nije mogla da obavi, eleminisalo iz trendera na kom je pobijedila ta kompanija.
Ipak, budući da su novi drveni elementi snasti na “Jadranu” koje je izradila firma “Wooden Boats Bokovac” još pod njenom garancijom, oni će tražiti da se tokom predstojećeg posla koji će raditi “Incom” angažuje poseban tehnički nadzornik koji će pratiti radove i nadzirati tok rada, trimovanje sajli, kao i da sva lica koja budu uključena u postavljanje posjeduju licencu za rad na pletenju sajli i iskustvo u tim poslovima.
“Ne treba biti previše mudar da bi se shvatilo šta znači prevelika zategnutosti sajli ili njihova prevelika opuštenost, i razumjeti da zbog toga može doći do velike štete po sam brod i, još gore, po posadu broda kao i ostala lica koji se nalaze na palubi jedrenjaka”, kazao je sagovornik “Vijesti” upućen u ovu problematiku, dodajući da način na koji je Ministarstvo sprovelo tender, može direktno da devastira sve što je u protekle dvije godine mukotrpno postignuto na vraćanju tom brodu tehničke sposobnosti da jedri.
Ministarstvo: Ravnopravan tretman
Ministarstvo odbrane saopštilo je “Vijestima” da Zakonom o javnim nabavkama “nije propisana obaveza ponuđača da su radi učešća u postupku javne nabavke dužni da se bave djelatnošću koja je predmet nabavke”.
Objašnjavajuči zašto su na tenderu izabrali “Incom”, iz tog resora su kazali da je zakonom “propisana dužnost naručioca da obezbijedi da svi privredni subjekti u postupku javne nabavke imaju ravnopravan tretman, kao i zabrana naručiocu da određuje uslove kojima se vrši nacionalna ili teritorijalna diskriminacija po predmetu nabavke ili druga diskriminacija privrednih subjekata, kao i diskriminacija koja proizilazi iz klasifikacije djelatnosti koju obavlja privredni subjekt”.
“U predmetnom postupku... kriterijum za izbor najpovoljnije ponude nije bio samo cijena, jer je u otvorenim postupcima javne nabavke zabranjeno korišćenje samo ovog kriterijuma. Tenderskom dokumentacijom bilo je predviđeno da će naručilac izabrati ekonomski najpovoljniju ponudu po osnovu kriterijuma odnos cijene i kvaliteta. Osim parametra cijene koji je obavezan kod ovog kriterijuma, parametar kvaliteta je bio rok isporuke i ugradnje”, tvrde oni.
Ministarstvo: Postoje zaštitne mjere u slučaju neizvršavanja obaveza
Iz Ministarstva kažu da ono “ne može snositi odgovornost za eventualno neizvršenje ugovornih obaveza od strane ponuđača, s obzirom na to da je odluka donijeta u skladu sa zakonskim procedurama, uslovima tendera koje smo postavili u skladu sa potrebama i procjenama Mornarice VCG”.
“Unaprijed insinuirati da će doći do neizvršenja obaveza, smatramo neosnovanim i neprimjerenim. Ugovorom su propisane zaštitne mjere za naručioca u slučaju neizvršavanja ugovorenih obaveza na ugovoreni način i u ugovorenom roku”, poručili su iz Krapovićevog resora, ne odgovorivši precizno ko će iz ministarstva biti odgovoran ako “Incom” ne obavi posao na odgovarajuči način i pritom ošteti nove drvene elemente.
Na pitanje jesu li upoznati da je “Incom” kao podizvođače angažovao dva fizička lica, odnosno preduzetnike iz Bara i Budve, iz Ministarstva su kazali da po Zakonu o javnim nabavkama “postoji i mogućnost korišćenja sposobnosti drugog subjekta, o čemu je ponuđač dužan da navede podatke u ponudi”.
“’Incom’ je podnio samostalnu ponudu, što je Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke i konstatovala u postupku pregleda i ocjene ponude. Tenderskom dokumentacijom nisu bili predviđeni uslovi za učešće u postupku javne nabavke u dijelu stručne i tehničke sposobnosti koji se tiču stručnih i kadrovskih kapaciteta koji su potrebni za izvršenje ugovora. Stručni i kadrovski kapaciteti koje će privredni subjekat angažovati za izvršenje ugovora su stvar poslovne politike i organizacije rada samog privrednog subjekta”.
( Siniša Luković )