Obilježena 80. godišnjica najveće pomorske tragedije novijeg doba na južnom Jadranu
Na detalje tragedije parobroda "Cetinje" 10. decembra 1944. kada je taj mali željezni brod od 100 bruto-tona bio jedino raspoloživo sredstvo transporta između gradova i naselja u ratom razrušenoj i tek oslobođenoj Boki Kotorskoj, podsjetio je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan
Kiša i hladno vrijeme, jednaki kakvi su vladali u Boki i na dan ove tragedije 10. decembra 1944, nisu juče spriječlili brojne predstavnike institucija i građane da se okupe ana mjesnom groblju u Donjoj Lastvi kod Tivta, gdje je održana komemoracija žrtavma potonuća parobroda "Cetinje".
Sjenima poginulih u tragediji koja se desila prije tačno 80 godina, došli su se pokloniti predstavnici Opštine Tivat predvođeni predsjednikom lokalng parlamenta Miljanom Markovićem i sekretarkom za društvene djelatnosti Oliverom Mišković- Vidojević, komandant Mornarice Vojske Crne Gore kapetan fregate Milasn Jevtović, predstavnici OBNOR-a Tivta i više susjednih gradova, čelnici Zajednice Italijana Crne Gore, rodbina poginulih i brojni građani.
Skup su prigodnim recitalom, uveličali učenici Osnovnih škola "Drago Milović" iz Tivta i "Branko Brinić" iz Radovića koji su sa svojim profesioricama istorije, došli da odaju počast poginulima što su sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Donjoj Lastvi.
Uz zvuke "Tišine" u izvođenju trubača Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, na spomen-kosturnicu u kojoj počivaju posmrtni ostaci žrtava tragedije, položeni su vijenci i cvijeće, a katolički i pravoslavni vjerski obred pomena stradalima, služili su lastovski župnik don Nikola Majić ispred Kotorske biskupije i sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske, protoptrezviter Pavle Pajić.
Na detalje tragedije parobroda "Cetinje" 10. decembra 1944. kada je taj mali željezni brod od 100 bruto-tona bio jedino raspoloživo sredstvo transporta između gradova i naselja u ratom razrušenoj i tek oslobođenoj Boki Kotorskoj, podsjetio je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan. Dok je tek drugi put za redom nakon oslobođenja zaliva od okupatora, plovio na liniji od Kotora, preko Tivta do Herceg Novog, nakrcan sa preko 200 ljudi – mahom civila, ali i pripadnika jugoslovenskih partizanskih jedinica, italijanske partizanske divizije "Garibaldi", te zarobljenih njemačkih vojnika, "Cetinje" pod zapovjedništvom kapetana Boža Paparele iz Dubrovnika, je 10.decembra 1944. oko 9 časova u sred Tivatskog zaliva, naišao na magnetnu protivbrodsku minu.
Jedna od preko 80 takvih mina koje su u najvećoj tajnosti na dnu zaliva Boke pred svoje povlačenje iz Boke, položili Njemci, a koja je imala eksplozivno punjenje od čak 350 kilograma, bukvalno je razorila maleni parobrod dug tek tridesetak metara.
Od siline eksplozije, "Cetinje" se prepolovilo i potonulo za manje od tri minuta, odnoseći sa sobom na dno mora više od 200 žrtava. Tačan broj poginulih nikada nije utvrđen jer se u još uvijek vanrednim prilikama u tek oslobođenoj Boki tada nije vodio precizan spisak putnik što su se ukrcavali i iskrcavali na jedini civilni parobrod što je tada plovio na ruti Kotor-Prčanj-Stoliv-Perast-Risan-Kamenari-Tivat-Đenovići-Herceg Novi.
Zvaničan bilans nesreće koji su saopštile partizanske vlasti bio je 87 poginulih, iako je zapravo, stradalo više od 200 ljudi. Bilo je samo 11 preživjelih među kojima je bio i teško ranjeni zapovjednik »Cetinja«, kapetan Božo Paparela. Brguljan je istakao da je ovaj tragični događaj, uprkos njegovom velikom istorijskom značaju, nedovoljno prisutan u obrazovnim programima crnogorskih škola i ponovio inicijativu OBNOR-a Tivta da se žrtvama tragedije parobroda "Cetinje" podigne adekvatnan spomenik u Velikom gradskom parku Tivta, odnosno da jedna od ulica u gradu ponese ime u njihovu čast.
Na sudbinu 15 italijanskih vojnika – pripadnika italijanske partizanske divizije "Garibaldi" koji su stradali na parobrodu »Cetinje« podsjetio je Aleksandar Dender, predsjednik Zajendice Itaklijana Crne Gore iz Kotora, naglašavajući da su oni, nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom r atu u spetembru 1943. godine, mogli da se vrate sa Balkana u domovinu, ali to nisu uradili, već su stupili u redove jugoslovenskih partizanskih jedinica i zajendo sa njima se do oslobođenja Boke u kasnu jesen 1944. borili protiv vojnih snaga njemačkog Trećeg rajha.
"Ovi naši sunarodnici su to uradili birajući pravu stranu istorije i mi ćemo ih pamtiti ne samo kao žrtve ove tragedije, več ćemo ih pamtiti i kao hrabre ljude koji su ovdje ostali i kada su mogli otići, poštujuči svoju savjest i svoj moralni kodeks. Znameniti francuski pisac Viktor Igo je jednom rekao da mrtvi žive onoliko dugo koliko žive i ljudi koji misle na njih. Zato su ovakvi događaji poput ovoga danas veoma važni, jer čuvaju sjećanja", istakao je Dender.
Nakon komemoracije na groblju u Donjoj Lastvi, delegacije Opštine Tivat, Mornarice i OBNOR-a, vijenac su sa plovila Mornarice VCG, položile i u more u Tivatskom zalivu, na poziciji potonuća parobroda »Cetinje«.
( Siniša Luković )