Otvoren festival "Ubrzaj" u Podgorici: Osvijetliti magle nepravdi u kojima živimo

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "UBRZAJ" više je od filmskog festivala, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević na svečanoj ceremoniji otvaranja jubilarnog, 15. izdanja manifestacije, ističući da svakim filmom i svakom pričom podsjeća na značaj, razumijevanje i odbranu ljudskih prava.

Festival je otvoren sinoć u Podgorici, u velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", a tom prilikom prisutnima su se, pored Uljarević, obratili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, a uručene su i nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma, nakon čega je uslijedila projekcija filma "Novosadsko sjećanje" autora Aleksandra Reljića uz obraćanje autora na kraju.

"Festival UBRZAJ nije samo prilika da gledamo filmove, on je poziv na razmišljanje, na dijalog, ali i na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih, bez obzira na granice, jezik, vjeru ili porijeklo", kazao je predsjednik Crne Gore Milatović.

On je dodao da je festival, koji se tradicionalno održava na Međunarodni dan ljudskih prava, postao simbol kolektivne posvećenosti promovisanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava.

"Ljudska prava nisu apstraktni koncepti ili privilegija koja pripada nekolicini. Ona su suština naše čovječnosti, neotuđiva i univerzalna, a odgovornost da ih štitimo pripada svakom od nas. Odgovornost postaje još važnija u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom, ravnodušnošću. U takvom svijetu kulturni događaji poput ovog festivala igraju ključnu ulogu, podsjećajući nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstičući da se aktivno zalažemo za bolje društvo. U svemu tome, film ima jedinstvenu moć. On prevazilazi granice jezika, kulture i identiteta, otvarajući vrata empatiji i boljem razumijevanju", poručio je Milatović.

Suočavanje sa pričama koje se ne vide na prvi pogled

Postavljajući pitanje "Što su nama kriva ljudska prava?", Uljarević je kazala da je tako jer možda "postavljaju ogledalo društvu, suočavaju nas sa pitanjima od kojih ne bismo smjeli bježati".

"Mi smo kroz festival Ubrzaj insistirali na tom suočavanju kako bi osvijetlili magle nepravdi u kojima živimo... Obilježavamo 15 godina istrajnosti, budnosti, principijelnosti, trezvenosti, borbenosti i predanog rada da skrenemo pažnju na ono što često ostaje ispod površine. U ovaj jubilej je utkana naša misija, da osnažimo svijest, inspiri[emo promjene i budemo stalni podsjetnik na značaj borbe za pravdu, dostojanstvo i ljudska prava. Ovogodišnji moto Festivala je "Ispod površine" i on nas poziva da se suočimo sa pričama koje se ne vide na prvi pogled, sa onim tihim zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. U vremenu kada egoizam, površnost i senzacionalizam često zasjenjuju suštinu, festival Ubrzaj ima zadatak da osvijetli te svojeve, da potakne na promišljanje, da uznemiri, da pobudi empatiju i da nas podstakne na akciju", poručila je ona.

Satler je istakao da ga je veoma obradovao poziv da prisustvuje festivalu koji govori o ljudskim pravima, za koja se bori i Evropska unija, iako se to ponekad zaboravi.

"Ponekad ljudi misle da je Evropska unija u osnovi ekonomski projekat, da je tu riječ o životnom standardu, o prihodima, o porezima... Nije. Veoma je važno znati, a srećan sam što se to razumije ovdje u Crnoj Gori, da je Evropska unija mirovni projekat. To je mirovni projekat izgrađen na obećanju, na ruševinama Drugog svjetskog rata, na užasima, na zločinima, na mitingu, na onome "nikada više" i mislim da je sve to nešto što nikada ne smijemo zaboraviti ako mislimo napredovati", rekao je on.

Satler se osvrnuo na današnje okolnosti u svijetu i kazao da "uopšte nema razloga da budemo zadovoljni kada imamo rat velikih razmjera na evropskom kontinentu, još jedan veliki na Bliskom istoku, u Gazi i brojne druge sukobe, te podsjetio da je važno da ne izgubimo iz vida sve te užasne povrede ljudskih prava, a čime se treba baviti.

"Umjetnost ima veoma važnu ulogu u očuvanju ljudskih prava. I to je ono što mi večeras ovdje slavimo i na šta je važno obratiti pažnju", poručio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori.

Žene Bara kao inspiracija svima

Prije same projekcije, uručene su i nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma koje Centar za građansko obrazovanje dodjeljuje. Gromoglasnim aplauzom i po kojom suzom ponosa pozdravljene su: Liljana, Marija, Bogdana, Snežana, Sonja, Ranka, Jovana, Nadežda i Aleksandra, izuzetne žene iz nevladine organizacije "Žene Bara" koje su osvojile nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija.

"One već sedam godina nepokolebljivo rade s najranjivijima u našem društvu, predstavljajući primjere empatije i nesebične posvećenosti. Kroz svoju kuhinju svakodnevno prehranjuju više od 250 građana i građanki, uključujući djecu, najugroženije pogođene siromaštvom... Ove žene ne pružaju samo obrok, one donose nadu, dostojanstvo i osjećaj zajedništva. Uprkos teškim okolnostima i stalnoj borbi za opstanak, uspijevaju održati ovu vitalnu uslugu, balansirajući na rubu samoodrživosti, ali nikada ne odustajući od misije da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ove žene ne donose samo hranu, već i zadovoljstvo, dignitet i razmišljanje o zajedničkom društvu. Oslobođene od teških okolnosti i konstantne borbe za opstanak, dolaze do ovog vitalnog posla, boreći se za samoodrživost, ali nikada ne odustajući od misije da pomognu ljudima kojima su vrlo potrebni. Njihova borba za ljudska prava i dostojanstvo svakog pojedinca je inspiracija svima nama", rekla je Uljarević.

Dug i glasan aplauz uz ovacije prisutnih bili su saundtrek prilikom preuzimanja nagrade.

"Vidimo se u petak ispred Gimnazije!"

Nagradu je, kao pojedinka, osvojila i Ljiljana Raičević aktivistkinja i osnivačica nevladine organizacije "Sigurna ženska kuća", pionirka u borbi za ljudska prava žena u Crnoj Gori.

"Ona je festival "Ubrzaj" osjećala kao svoj, radovala se svakom izdanju i bila neizostavni dio njegovog kreativnog duha. Pokrenula je važne i neprijatne teme, postavila temelje za institucionalnu podršku ženama žrtvama nasilja i pružila utočište, nadu i snagu stotinama žena i djece u njihovim najtežim trenucima. Njena borba prevazilazi granice jedne organizacije. Pionirka je u podizanju svijesti o rodno zasnovanom nasilju, u prvim redovima za LGBTIQ prava, srcem, uz inicijativu za REKOM, solidarnim protestima za sve ono što nam se u različitim periodima dešavalo kako bismo državu obnovili, ali i približili najboljim demokratskim praksama. Njen osmijeh i zarazna energija motivisali su sve nas, a njeno "može" je riječ koja bi mijenjala ono što su drugi smatrali nemogućim, a koja i sada ostaje snažna poruka i danas", obrazložila je Uljarević.

Ljiljana Raičević nije bila u mogućnosti da primi nagradu, ali je to u njeno ime uradila unuka Hana, uz snažnu emotivnu, ali i borbenu poruku koju je hrabra i vična djevojčica poslala.

"Mi smo beskrajno ponosni na sve što si postigla, a najviše na to što si ista ona borkinja kakvu svi poznajemo", kazala je, između ostalog, Hana, u ime svih, izazivajući svojim govorom uzdahe, aplauze, suze, ponos, ali i sigurnost u to da izrasta u mladu ženu koja će nastaviti borbu za bolje društvo.

"Babika, hvala ti u ime svih žena i djevojčica! I zato, i u tvoje i u svoje ime poručujem - nastavljamo dalje tvojim stopama i vidimo se u petak ispred Gimnazije", poručila je Hana.

( Jelena Kontić )