"Stečena prava" kladioničara ostaju

Nakon što je Ustavni sud ocijenio da je postavljanje terminala za klađenje u ugostiteljskim objektima neustavno, direktorica Uprave za igre na sreću Milena Savović Baptista odlučila je da postojeći terminali zadrže, a da se koncesije za nove ne izdaju.

Savović Baptista je tako odlučila jer su joj prethodno Vlada, odnosno, Ministarstvo finansija tražili da se izjasni o odluci Ustavnog suda, koji uz odluku nije dao svoje mišljenje.

To je navedeno u odgovoru na poslaničko pitanje Aleksandra Damjanovića (SNP) koji je 9. maja uputio premijeru Dušku Markoviću. On je Markovića pitao šta je izvršna vlast preduzela da bi ispunila odluku Ustavnog suda, odnosno, uklonila aparate za klađenje iz ugostiteljskih objekata.

Ustavni sud je 24. februara ove godine donio odluku kojom je ukinut dio Pravilnika o prostornim i tehničkim uslovima za priređivanje kladioničkih igara, odnosno dio rečenice ”i u ugostiteljskim objektima” koja se odnosi na priređivanje kladioničarskih igara na terminalima. Službeni list je tek 10. aprila objavio odluku Ustavnog suda. Iako je odluka Ustavnog suda bila javna to nije spriječilo Upravu za igre na sreću da do objavljivanja odluke u Službenom listu izda još oko 100 novih koncesija.

Marković je prošle sedmice iz Skupštine, kada je obrazlagao ukidanje naknada za majke, poručio da će Vlada "revnosno izvršavati sve odluke Ustavnog suda". Vlada je u najkraćem roku, po odluci Ustavnog suda, ukinula naknade za majke, retroaktivno primijenila zakon i tako eliminisala stečeno pravo, ali ipak neće ukidati stečene neustavne koncesije za postavljanje terminala za klađenje.

Damjanoviću je odgovore u ime Markovića uputio ministar finansija Darko Radunović i to skoro dva mjeseca od upućivanja zahtjeva.

Radunović je u dopisu naveo da je od Uprave za igre na sreću tražio odgovor na pitanje Damjanovića. Uprava je organ u sastavu Ministarstva finansija.

"Imajući u vidu da je Ustavom utvrđeno da kada Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine njihove odredbe, za koje je odlukom Ustavnom suda utvrđeno da nijesu saglasne sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se primjenjivati na odnose koji su nastali prije objavljivanja odluke Ustavnog suda ako do tog dana nijesu pravosnažno riješeni", piše u dopisu u koji “Vijesti” imaju uvid.

Kako se dodaje, shodno toj odredbi, Uprava za igre na sreću se izjasnila da o objavljivanja odluke striktno primjenjuje odluku nadležnog suda.

Inicijativu Ustavnom sudu za ukidanje spornog dijela Pravilnika je, osim Damjanovića, podnijelo i Udruženje Montenegrobet.

NVO Građanska alijansa je tražila da se hitno sprovede odluka suda.

Ugostiteljski objekti nijesu određeni kao mjesta za klađenje

Ustavni sud nije dao preporuku za poštovanje odluke. U obrazloženju odluke sud je naveo da je poništen dio rečenice "i u ugostiteljskim objektima" jer oni kao moguća mjesta za klađenje nisu definisana zakonom, a Pravilnik je podzakonski akt. Sud je odbacio drugi navedeni razlog za poništenje Pravilnika koji se odnosi na maloljetničko kockanje kao nerelevantan.

Postavljanje terminala za klađenje omogućeno je u aprila 2013. kada je tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, u Pravilnik unio rečenicu “Uplate za klađenje na terminalima za klađenje mogu se primati u kladionicama ili za to posebno uređenim prostorijama koje ne mogu biti površine manje od 3 metra kvadratna”. Bivši ministar finansija Raško Konjević je u julu 2016. u Pravilnik unio da se uplate za klađenje mogu primati i u ugostiteljskim objektima.

Donijete su i mjere da su koncesionar ili vlasnik objekta odgovorni ako se maloljetnik kladi.

( Marija Mirjačić )