O rezervama s rezervom

Pandemija korona virusa, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, te mnogobrojne globalne krize i potencijalne prirodne katastrofe, nameću pitanje zašto Crna Gora nema robne rezerve, koje su ukinute Zakonom o interventnim nabavkama 2003?! U jeku pandemije korona virusa, 42. Vlada je, 24. februara 2022, usvojila Informaciju o formiranju robnih rezervi i planirala izradu studije o opravdanosti njihovog formiranja (gov.me).

Na sjednici 43. Vlade, održanoj 12. januara 2023, zauzet je stav da "Crna Gora treba da vrati robne rezerve" i razmotrena informacija o izrađenoj Studiji o potrebi formiranja robnih rezervi, što je lično potvrdio tadašnji premijer Abazović za Agenciju MINA. Budžetom za 2023. novac za "vraćanje robnih rezervi" nije planiran, pa je bilo za očekivati da će se realizacija tog važnog projekta odgoditi do formiranja 44. (ili n-te) vlade.

Početkom jula 2024, odgovarajući na poslaničko pitanje, potpredsjednik Vlade, gospodin Đeljošaj, obrazložio je plan formiranja robnih rezervi pozvavši se na studiju Ekonomskog fakulteta, urađenu 2022, prema kojoj je za formiranje robnih rezervi bilo neophodno 21,34 miliona eura. Upoznao je poslanike da će radna grupa, koju će činiti predstavnici ministarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i zdravlja, predložiti zakonsko rješenje za formiranje robnih rezervi za poljoprivredno-prehrambene proizvode, ljekove i sanitetski materijal, dok je Nacrt zakona o formiranju rezervi nafte i nafnih derivata već bio u skupštinskoj proceduri. "Treba imati u vidu da su troškovi najveći u prvoj godini, dok se uspostavi adekvatan sistem i izvrši kupovina robe, koja će se nalaziti u državnom vlasništvu, dok su budući troškovi značajno manji. Takođe, da u budžetu trenutno ne postoji dovoljno novca za formiranje robnih rezervi prema predloženim količinama, predloženo je formiranje Agencije, koja bi postepeno akumulirala novac za formiranje rezervi i bavila se kontrolom i praćenjem snabdijevanja tržišta i drugim poslovima. Rezerve poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ljekova i sanitetskog materijala trebalo bi formirati za obezbjeđenje mjesečnih potreba, dok bi rezerve nafte i njenih derivata, primjenom industrijskog modela, trebalo obezbijediti za tromjesečne potrebe. Za poslovanje robom u sastavu robnih rezervi bila bi zadužena Agencija..." (vijesti.me).

U avgustu 2024. premijer 44. Vlade, gospodin Spajić, izjavio je sljedeće: "Vlada će osnovati državno preduzeće, koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz robnih rezervi. Pored benefita koji će se ogledati u nižim i stabilnim cijenama osnovnih životnih namirnica, velika povoljnost će biti i za osobe sa socijalnim potrebama, invaliditetom, penzionere i druge osobe, koje imaju poteškoće da pješice idu do supermarketa po namirnice", (objavilo više medija). Da li je ili nije premijer mislio da formiranjem robnih rezervi može obuzdati rast cijena, to je njegov problem, ali njegova obećanja o dostavi namirnica su bila ne samo populistička, nego neumjesna i, djelimično, uvredljiva.

Krajem novembra 2024, portal aktuelno.me je objavio post sa fb Fidelity consultinga, u kome piše da "u budžetu za 2025. godinu nema sredstava opredijeljenih za preduzeće za dostavu namirnica, niti robnih rezervi".

"Za formiranje nafnih rezervi predviđeno je korišćenje 7,5 miliona eura direktne budžetske podrške Crnoj Gori od Evropske komisije i uvođenje naknade od 3 (tri) centa po litru na bezolovni benzin, eurodizel i tečni naftni gas", saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa. Da li je namet na građane od 3 centa po litru goriva do 2029. "evropski" ili balkanski gest, sasvim je svejedno. Jedino znamo da su tromjesečne naftne zalihe jedno od ključnih mjerila za zatvaranje poglavlja 15 u okviru evropskih integracija. Dok nadležno Ministarstvo, konačno, ima šta da radi, za očekivati je da i ona buduća Agencija, koja treba da "akumulira novac", udari "namet na vilajet" i tako obezbijedi poljoprivredno-prehrambene proizvode te ljekove i sanitetski materijal. Tako bi kompletirali "narodne" robne rezerve.

Vrijedi spomenuti i onaj premijerov muštuluk građanima da "struja neće poskupiti", a još se ne zna kako će subvencionirati onih 3,41% poskupljenja koje je odredila RAE. Ministar energetike ne taji da će to biti iz budžeta. "Ne znaju kako" ali znaju da do 2027. "moramo ispuniti evropski standard", što podrazumijeva cijenu električne energije od 28 centi po kilovat-satu. Kao da uživaju da siromašne građane drže u strahu?! Ipak se nadamo da, u konkretnom slučaju, nijesu u pravu, jer EU brojke govore da za cijenu električne energije ne postoji "evropski standard". U mnogim državama, cijena je znatno ispod evropskog prosjeka!

( Milojka P. Perović )