Spora i nevidljiva borba protiv diskriminacije

Dječji i prisilni brakovi, nasilje i prosjačenje i dalje su problem Roma i Egipćana. Nedostaju projekti za stambeno zbrinjavanje, žene nemaju zdravstvenu zaštitu i nisu u mogućnosti da plate porođaj

3240 pregleda0 komentar(a)
Obezbijediti da što više djece RE populacije ide u vrtić, Foto: Luka Zeković

Napredak u socijalnoj inkluziji, zaštiti i promovisanju ljudskih prava Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki je nezadovoljavajuć, a ključni problem i dalje ostaje nepovoljan položaj romske i egipćanske populacije”, zaključeno u izvještaju o realizaciji akcionog plana strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana za prošlu godinu.

U tom dokumentu stoji da su pomaci spori i teško vidljivi i pored velikog broja edukacija i seminara na temu borbe protiv anticiganizma i diskriminacije Roma i Egipćana u cilju suzbijanja ovih pojava.

Dječji, prisilni i ugovoreni brakovi, kao i nasilje u porodici i prosjačenje su i dalje problem u RE populaciji, uprkos brojnim aktivnostima na smanjenju ovih pojava, zaključuje se u izvještaju.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava konstatuje da se projekti u oblasti kulture sprovode bez organizacije, dugoročnog plana, strateškog pristupa i jasno definisanog programa. Podsjećaju i da je isključenost RE zajednice u političkom životu prepoznata i u izvještaju Evropske komisije.

“U prethodnom periodu nijesu urađene izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u cilju definisanja cenzusa za političke predstavnike RE populacije na 0,35 odsto kako bi se obezbjedilo da, uprkos njihovoj brojnosti, RE zajednica bude predstavljena u nacionalnom parlamentu”, piše u izvještaju.

Jedan od najvećih izazova, tvrde u Ministarstvu, je nedostatak programa za stambeno zbrinjavanje socijalno ugroženih porodica.

“Pored toga, i dalje postoji veliki broj nebezbjednih, neuslovnih i nelegalizovanih naselja i objekata u kojima žive građani RE populacije, a veliki broj tih naselja su bez struje, vode i infrastrukture”, navodi se u dokumentu.

Izvještaj pokazuje i da je na svim nivoima obrazovanja nedovoljno razvijena svijest o važnosti obrazovanja među pripadnicima RE populacije usljed loše socio-ekonomske situacije.

“Takođe, jedan od izazova za nadležne institucije u narednom periodu je nedovoljno poznavanje i korišćenje službenog jezika, posebno za učenike od prvog do trećeg razreda osnovne škole. Izazov za veće učešće djece RE populacije u predškolsko obrazovanje predstavlja i obezbjeđivanje redovnog prevoza od predškolske ustanove do kuće i obratno”, piše u dokumentu.

Ministarstvo konstatuje da je regulisanje zdravstvene zaštite povezano sa regulisanjem građanskog statusa i ličnih dokumenata i da je u rješavanju tih problema u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak. Međutim, i dalje određeni broj građana i građanki RE populacije nema regulisanu zdrastvenu zaštitu, a najčešći je slučaj kod trudnica koje su prilikom porođaja često u nezavidnoj situaciji iz razloga što nijesu u mogućnosti platiti troškove.

“Rješavanje problema građanskog statusa i ličnih dokumenata je planirano da se završi u potpunosti do kraja 2025. godine. Iako je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak, i dalje određeni broj građana/građanki RE populacije nema regulisan građanski status i ne posjeduje lična dokumenta, odnosno postoji određeni broj apatrida”, navodi se u izvještaju.

Ministarstvo je preporučilo da se u cilju smanjenja diskriminacije pokrene poseban program u cilju edukacija službenika, prosvjetnih radnika, mladih i građana Crne Gore, a da nadležne institucije apliciraju sa Instrumentom za pretpristupnu pomoć (IPA) kod Evropske unije kako bi se riješio problem u vezi sa stanovanjem.

Preporučili su Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i lokalnim samoupravama da obezbijede prevoz za djecu RE populacije predškolskog uzrasta kako bi veći broj pohađao vrtiće…

Preporuka ministarstvima zdravlja i unutrašnjih poslova je da pronađu rješenje kako se trudnice RE populacije ne bi suočavale sa problemom neregulisane zdravstvene zaštite i plaćanja troškova porođaja.

Neophodno je, tvrde, obezbijediti i više dnevnih centara, odnosno prihvatilišta za djecu koja prose.