BLOG Civilna odbrana Gaze: Najmanje 22 Palestinca ubijena u izraelskim napadima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da će Siriji obezbijediti žito i druge poljoprivredne proizvode na humanitarnoj osnovi, nedjelju dana poslije pada moskovskog saveznika, predsjednika Sirije Bašara el Asada.

"Sada možemo da pomognemo Sirijcima sa našom pšenicom, brašnom i uljem, našim proizvodima koji se koriste širom svijeta da bi se obezbijedila sigurnost hrane", rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju.

Prema njegovima riječima, Ukrajina je u kontaktu sa partnerima i sirijskom stranom kako bi se riješila logistička pitanja.

"Podržaćemo taj region kako bi stabilnost tamo postala osnova za naš pokret ka pravom miru", dodao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik je dodao da će te isporuke biti dio programa "Zrno Ukrajine", pokrenutog 2022. godine za pružanje pomoći u hrani najsiromašnijim zemljama.

Čak i u ratu, Ukrajina, jedan od najvećih svjetskih proizvođača žita, zadržava ogromne proizvodne kapacitete.

(BETA)

Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami  izjavio je danas da njegova zemlja ima diplomatske kontakte sa sirijskom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam, koja je predvodila pobunu koja je smijenila predsjednika Sirije Bašara el Asada.

Hajat Tahrir al Šam "ostaje zabranjena teroristička organizacija (u Velikoj Britaniji), ali možemo da imamo diplomatske kontakte, dakle stupili smo u kontakt", zbog formiranja vlade u toj zemlji i bezbjednosti zaliha hemijskog oružja u Siriji, dodao je Lami.

Poslije 11 dana ofanzive, koalicija pobunjeničkih frakcija predvođenih radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam zauzela je 8. decembra veći dio zemlje, okončavši pola vijeka vlasti porodice Asad, dok je predsjednik sa porodicom otišao u Rusiju gdje je dobio azil.

Civilna odbrana Gaze saopštila je danas da su u izraelskim napadima tokom prethodne noći u Pojasu Gaze poginule najmanje 22 osobe, uključujući novinara Al Džazire i tri spasilačka radnika.

Katarska televizija je saopštila da je snimatelj Ahmed al Luh ubijen "u izraelskom bombardovanju" izbjegličkog kampa Nuseirat u centru opkoljene palestinske teritorije.

Portparol Civilne odbrane Mahmud Basal rekao je da su spasioci radili tokom noći i pronašli 18 tijela, dok je na desetine ljudi povrijeđeno.

Četiri osobe su poginule, a osam je povrijeđeno u napadu na šator u kome se nalaze desetine raseljenih ljudi u Deir el Balahu, gradu u centru palestinske teritorije, prema istom izvoru.

Basal je rekao da je među poginulima najmanje troje djece.

Izraelska vojska, koju je AFP kontaktirao, potvrdila je da je sprovela napade na oblasti Bejt Hanun i Bejt Lahija.

Izraelska vojska već nekoliko nedjelja izvodi vojne operacije na sjeveru pojasa Gaze, čiji je cilj da spriječi pregrupisavanje boraca Hamasa.

Vojska tvrdi da je tamo eliminisala desetine "terorista".

Izraelska ofanziva je ostavila najmanje 44.976 mrtvih u Pojasu Gaze, od kojih su većina civili, prema najnovijim podacima Hamasovog ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamas, a koje UN smatraju pouzdanim.

(BETA)

Britanska vlada će izdvojiti 50 miliona funti (60,1 milion evra) za pomoć najugroženijim građanima u Siriji, Libanu i Jordanu, saopštilo je večeras britansko ministarstvo spoljnih poslova.

Poslije pada predsjednika Sirije Bašara el Asada "odlučni smo da podržimo sirijski narod dok planira novi put", rekao je britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami.

Taj finansijski doprinos, koji će biti upućen uglavnom agencijama UN, trebalo bi da omogući "hitno jačanje humanitarne pomoći" koja se pruža sirijskom stanovništvu, posebno osnovnih dobara i "obnavljanje" usluga, kao što su bolnice i škole.

(BETA)

Katarska televizija Al Džazira saopštila je večeras da je jedan od njenih novinara ubijen u izraelskom napadu na Pojas Gaze, gdje je izraelska vojska u ratu sa palestinskim pokretom Hamas.

"Kamerman Al Džazire Ahmed al Luh ubijen je danas u izraelskom bombardovanju", navela je ta televizija.

Al Džazira je dodala da je napad bio usmjeren na izbjeglički kamp Nuseirat u centralnom dijelu opkoljene palestinske teritorije.

(BETA)

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da njegovoj zemlji "nije u interesu da se suprotstavi" Siriji, nekoliko dana nakon što je naredila svojim snagama da zauzmu tampon zonu pod kontrolom UN koja razdvaja dvije zemlje na Golanskoj visoravni.

"Nemamo interesa da se suprotstavimo Siriji, mi ćemo definisati politiku Izraela prema Siriji na osnovu realnosti na terenu", rekao je Netanjahu, prenio je njegov kabinet.

Izraelska vlada je ranije danas odobrila plan premijera da se udvostruči broj stanovnika u izraelskom okupiranom i anektiranom dijelu sirijske Golanske visoravni.

"Vlada je jednoglasno odobrila plan premijera Netanjahua za demografski razvoj na Golanskoj visoravni. U svjetlu rata i novog fronta u Siriji (poslije pada predsjednika Bašara el Asada) i želje da se udvostruči populacija Golana, to je odluka koja jača lokalitete Golana i države Izrael", navodi se u saopštenju.

(BETA)

Francuska diplomatska misija otputovaće u utorak u Damask prvi put poslije 12 godina, izjavio je danas francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro.

Cilj posjete četiri diplomata biće da "povrate uticaj Francuske, uspostave prve kontakte sa novim vlastima i procjene hitne potrebe stanovništva na humanitarnom nivou", rekao je Baro za radio Frans enter.

Baro je u subotu bio u Jordanu gdje se sastao sa američkim, evropskim, arapskim i turskim zvaničnicima o tranziciji u Siriji poslije smjene 8. decembra vlasti predsjednika Bašara el Asada.

Poslije 11 dana ofanzive, koalicija pobunjeničkih frakcija predvođenih radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam zauzela je veći dio zemlje, okončavši pola vijeka vlasti porodice Asad.

Novi premijer zadužen za tranziciju do 1. marta, Mohamed al Bašir, obećao je vladavinu prava i da će garantovati prava svih u Siriji, suočen sa zabrinutošću međunarodne zajednice.

(BETA)

Vlada Izraela odobrila je plan za širenje izraelskih naselja na Golanskoj visoravni, koju okupira, navodeći da je odluka donijeta "u svjetlu rata i novog fronta prema Siriji", te iz želje da se udvostruči izraelska populacija na tom području.

"Jačanje Golanske visoravni znači jačanje države Izrael, a to je posebno važno u ovom trenutku. Nastavićemo da je držimo, razvijamo i naseljavamo", izjavio je Benjamin Netanjahu u saopštenju koje je prenio Rojters.

Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sar najavio je danas da će se izraelska ambasada u Irskoj biti zatvorena "zbog ekstremne antiizraelske politike Vlade u Dablinu".

Izrael je opozvao svog ambasadora u maju, pošto je Irska postala jedna od tri zemlje EU koje su najavile da će unilateralno priznati palestinsku državu.

Irska nije opozvala svog izaslanika u Izraelu, prenose izraelski mediji.

Vlada Irske je prošle nedjelje glasala za pridruživanje Južnoj Africi u pokušaju osude Izraela za genocid, u Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu.

"Antisemitske akcije i retorika Irske protiv Izraela su zasnovane na delegitimizaciji i demonizaciji jevrejske države i na duplim standardima", saopštio je Sar.

On je ocijenio da je Irska "prešla sve crvene linije u svojim odnosima s Izraelom".

"Izrael će investirati svoje resurse u promovisanje bilateralnih odnosa sa zemljama svijeta u skladu sa prioritetima koji takođe potiču od odnosa raznih zemalja prema njemu", najavio je izraelski ministar.

Sar je rekao da ima zemalja koje su zainteresovane da jačaju veze s Izraelom, a još nemaju ambasadu u toj zemlji.

On je najavio da će Izrael otvoriti ambasadu u Moldaviji, koja već ima ambasadu u Tel Avivu.

(BETA)

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da budžet za odbranu zemlje mora biti povećan, pred sve većim prijetnjama i naveo nedavne događaje u Siriji i zbacivanje predsjednika Bašara al Asada od strane islamističkih snaga.

"Izrael mora biti u stanju da se brani sam protiv svake prijetnje", rekao je Kac komitetu, koji pored ostalog provjerava troškove za odbranu.

"Neposredni rizik po zemlju nije nestao i nedavni razvoj događaja u Siriji povećava intenzitet prijetnje, uprkos tome što lideri pobunjenika teže da ostvare privid umjerenosti", rekao je Kac, prenose izraelski mediji.

Ministar odbrane Izraela je u petak rekao da je naredio vojsci da se pripremi da ostane na sirijskoj strani planine Hermon tokom narednih zimskih mjeseci, pošto je izraelski cilj da "spriječi da pogranično područje dospije u pogrešne ruke".

Diplomate SAD i Turske su se sastale da diskutuju o zajedničkom nastojanju u sprečavanju oživljavanja Islamske države poslije pada Asada.

To se dešava usred međunarodnih napora da se procijeni novo sirijsko rukovodstvo iz islamističkog Hajat Tahrira al- Šama, koji je potekao iz Al-Kaide, ali je kasnije prekinuo veze sa tom džihadističkom terorističkom organizacijom.

(BETA)

Izaslanik Ujedinjenih nacija za Siriju Geir Pedersen stigao je danas u Damask, gdje je pozvao na brzo ukidanje zapadnih sankcija poslije svrgavanja predsjednika Bašara el Asada.

Napadi izraelske vojske na Iran u oktobru drastično su smanjili sposobnost Irana da proizvodi balističke rakete, izjavio je neimenovani izraelski vojni izvor za Vašington post.

Kako je rekao prije tih napada Teheran je bio u stanju da proizvodi gorivo za dvije nove balističke rakete dnevno, a sada je vjerovatno to ograničeno na jednu nedjeljno. Isti izvor je procijenio da će se tako nastaviti tokom godine dana.

Bivši izraelski ministar odbrane Joav Galant izjavio je za američki list da je cilj napada 26.oktobra bio da se osigura da će Iran biti slabiji, a Izrael jači, te da Teheran ne bude u mogućnosti da odgovori na buduće napade.

Izraelski mediji navode da je u tim napadima ciljana i iranska protivvazdušna odbrana i navodno aktivno postrojenje za usavršavanje nuklearnog oružja.

"Nema strateške odbrane oko Teherana", rekao je Galant, dodajući da su napadi bili odmazda za iranski baražni napad balističkim raketama na Izrael 1. oktobra, kao i da su stvorili mogućnost da se dejstvuje protiv Irana prije nego što proizvede nuklearno oružje.

Galant je uz to potvrdio da Izrael stoji iza napada u aprilu na radarski sistem za protivvazdušnu bateriju u iranskom gradu Isfahanu. Taj napad je bio odgovor na napad dronovima i raketama na Izrael 13. aprila, prvog direktnog napada Irana na IzraeL.

"Mi pogađamo precizno, ali to nije bilo dovoljno da ih odvratimo", rekao je Galant.

Iran i pored iskazanih prijetnji svojih lidera nije odgovorio na izraelski napad u oktobru.

(BETA)

Sukobi koji su izbili danas između naoružanih grupa u zapadnom libijskom gradu Zavija, oko 47 kilometara zapadno od glavnog grada Tripolija, izazvali su požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji, saopštili su zvaničnici.

Borbe se vode između snaga lojalnih plemenu Šurafa protiv lokalnog gospodara rata Mohameda Kušlafa. Kušlaf je pod sankcijama UN od 2018. godine zbog umiješanosti u trgovinu ljudima.

Nije jasno šta je izazvalo sukobe, ali oni nisu neuobičajeni u zapadnoj Libiji, koju kontroliše niz milicija i naoružanih grupa koje su u savezu sa vladom premijera Abdula Hamida Dbeibaha.

Libija je godinama podijeljena između rivalskih administracija na istoku i zapadu. Zemlja je utonula u haos nakon građanskog rata 2011. godine, u kome je zbačen i ubijen dugogodišnji vladar Moamer Gadafi.

Borbe su zatvorile glavni priobalni put koji povezuje Zaviju sa drugim gradovima u zapadnoj Libiji, a nastava u školama je obustavljena. Sukobi su prouzrokovali ozbiljnu štetu na rezervoarima za skladištenje u rafineriji nafte Zavija, saopštila je Libijska nacionalna naftna korporacija.

Meci su pogodili rezervoare za naftu što je dovelo do požara, navodi se, uz napomenu da su vatrogasci uspjeli da zaustave širenje požara i curenje gasa.

Libijom trenutno upravlja Dbeibahova vlada u Tripoliju i administracija premijera Osame Hamada na istoku, koja je u savezu sa snagama moćnog vojnog komandanta Kalife Haftara.

(BETA)

Izrael i Jordan vodili su tajne razgovore o situaciji u Siriji, rekla su tri izraelska zvaničnika za novinski sajt Aksios.

Izraelski mediji javljaju danas, pozivajući se na nekoliko izvještaja, da su šef izraelske bezbjednosne službe Šin Bet Ronen Bar i general major Šlomi Binder iz vojne obavještajne službe tajno posjetili Jordan i u petak razgovarali sa jordanskim generalima o toj temi.

Novinski sajt Vala je objavio da su Izraelci razgovarali sa Ahmadom Husnijem iz obavještajne službe i drugim jordanskim oficirima.

Pozivajući se na visoke izraelske oficire, taj novinski sajt javlja da se razgovaralo o rastućoj pretnji krijumčarenja oružja iz Irana preko Jordana palestinskim ekstremističkim organizacijama na okupiranoj Zapadnoj obali.

Vala takođe javlja da je Jordan centralni posrednik između Izraela i sirijskih opozicionih organizacija koje sada formiraju prelaznu vladu.

Javni servis Kan u međuvremenu javlja da je Izrael zabrinut da bi sirijski pobunjenici, koji su brzo zbacili režim Bašara al Asada, mogli da inspirišu ekstremističke organizacije u Jordanu i pokušaju da svrgnu vladara Hašemitske Kraljevine Jordan, kralja Abdulaha Drugog.

Pozivajući se na izraelske izvore, Kan javlja da su najviši izraelski zvaničnici, uključujući i članove bezbjednosnog kabineta, razgovarali o mogućnosti da se ono što se desilo u Siriji dogodi u Jordanu, što bi imalo velike posljedice po Izrael. Najduža izraelska granica je sa tom kraljevinom.

(BETA)

Izraelska vojska napala je više od 60 vojnih ciljeva širom Sirije za samo nekoliko sati, saopštila je danas nevladina organizacija Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Ta organizacija sa sjedištem u Londonu zabilježila je sinoć 61 vazdušni napad za manje od pet sati.

Izrael pojačava vazdušne napade na sirijsku teritoriju, a cilja prvenstveno tunele ispod planina u kojima su skladišta balističkih raketa, dodala je nevladina organizacija.

Ona je zabilježila 446 izraelskih vazdušnih napada otkako su pobunjenici zbacili sirijskog predsjednika Bašara al Asada 8. decembra, prenio je AFP.

Izrael tvrdi da su napadi potrebni kako bi se spriječilo da Asadov vojni arsenal padne u ruke lidera džihadista koji bi mogli da ih upotrijebe protiv jevrejske države ili da se naoruža libanski Hezbolah.

Izraelski mediji napominju da Sirijsku opservatoriju za ljudska prava vodi jedna osoba, te da je sirijski vojni analitičari često optužuju sa pogrešno izvještavanje i preuveličavanje, te izmišljanje broja žrtava. Opservatorija ima veliku mrežu saradnika na terenu, i izvještavala je od početka građanskog rata u Sriji.

(BETA)

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se sinoć u nekoliko gradova u Izraelu da demonstracijama pojača pritisak na vladu kako bi uticala na oslobađanje talaca u Pojasu Gaze, poslije više od godinu dana rata sa palestinskim pokretom Hamas.

Među okupljenima su bili članovi porodica otetih.

Sve je više znakova mogućeg nastavka pregovora za postizanje prekida vatre u Pojasu Gaze i dogovora o oslobađanju talaca, dok je glavni posrednik Katar nedavno pominjao novi zamah u tim pregovorima.

Druga zemlja posrednik, SAD, saopštila je juče da je "vrijeme da se konačno zaključi sporazum" o prekidu vatre i oslobađanju talaca. To je rekao šef američke diplomatije Entoni Blinken, koji je juče boravio u Jordanu.

U Egiptu, treći posrednik, predsjednik Abdel Fatah al-Sisi sastao se danas sa američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Džejkom Salivenom i američkim koordinatorom za Bliski istok i sjevernu Afriku Bretom Mekgerkom, kako bi razgovarali o naporima za pregovore o sporazumu o prekidu vatre u Gazi.

Tokom napada Hamasa 7. oktobra 2023. na izraelsko tlo kidnapovana je 251 osoba. Tokom jedne razmjene oslobođeno je 105 talaca. U Gazi je ostalo 96 otetih, od kojih je 34 izraelska vojska proglasila mrtvim.

(BETA)

Sjedinjene Američke Države su uspostavile direktan kontakt sa grupom Hajat Tahrir al Šam, koja je predvodila koaliciju koja je preuzela vlast u Siriji, izjavio je juče američki državni sekretar Entoni Blinken, čija je zemlja opisala tu islamističku grupu kao - terorističku.

"Bili smo u kontaktu sa grupom Hajat Tahrir al Šam i drugim stranama", rekao je Blinken novinarima nakon razgovora o Siriji u Jordanu.

Blinken je rekao da je kontakt bio dio napora da se locira Ostin Taj, američki novinar kidnapovan 2012. godine na početku građanskog rata u Siriji.

"Naglasili smo svim stranama sa kojima smo bili u kontaktu da je važno pronaći Ostina Tajsa i vratiti ga kući", rekao je Blinken, koji je u Jordanu učestvovao u razgovorima sa arapskim, evropskim i turskim diplomatama o situaciji u Siriji.

(BETA)

Lider koalicije kojom dominiraju islamisti i koja je preuzela vlast u Siriji Abu Mohamed el Golani, osudio je juče upad izraelskih snaga na jug zemlje, rekavši da je zemlja previše iscrpljena ratom da bi se angažovala u novom sukobu.

Izraelske snage ušle su u tampon zonu sa Sirijom neposredno nakon što je predsjednik Bašar el Asad smenjen 8. decembra. Ujedinjene nacije su osudile kršenje sporazuma o između Sirije i Izraela iz 1974. godine.

Izraelci su jasno prešli granice ulaskom u tampon zonu, što "prijeti neopravdanim zaoštravanjem u regionu", rekao je El Golani.

El Golani, koji sada nosi svoje pravo ime, Ahmad al Šareh, rekao je da "sirijsko stanje iscrpljenosti poslije godina rata i sukoba ne dozvoljava nove sukobe".

Pokrenut 2011. godine represijom prodemokratskih demonstracija, rat u Siriji je ostavio više od pola miliona mrtvih, primorao je oko šest miliona Sirijaca da pobjegne, i razorio zemlju.

Od Asadovog pada, Izrael je pojačao napade protiv svog susjeda, gađajući vojna mjesta u Damasku i širom zemlje.

(BETA)

Lider libanskog pokreta Hezbolah izrazio je juče nadu da nove sirijske vlasti, koje su smijenile saveznika pokreta, sirijskog predsjednika Bašara el Asada, neće normalizovati odnose sa Izraelom, zakletim neprijateljem Hezbolaha.

"Nadam se da nova vlast u Siriji smatra Izrael za neprijatelja i da neće normalizovati odnose", rekao je Naim Kasem u svom prvom televizijskom govoru nakon pada Asada sa vlasti.

Hezbolah je tokom rata u Siriji vojno podržavao Asadovu vladu.

(BETA)