Šolc zvanično pada, spremaju se novi izbori u Njemačkoj

Njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) podnio je prošle srijede predsjednici Bundestaga Berbel Bas zahtjev za glasanje o povjerenju njegovoj vladi.

Time započinje proces koji vodi ka prijevremenim izborima 23. februara. Dani koji slijede donijeće značajne promjene u njemačkoj politici i zvanično otvoriti predizbornu kampanju.

Šta će se dešavati tokom sedmice?

Ovog ponedjeljka (16. decembar) Bundestag glasa o povjerenju Vladi Olafa Šolca, koje je kancelar zatražio nakon raspada semafor-koalicije, to jest nakon raskola Socijaldemokrata i Zelenihsa jedne, i Liberalasa druge strane.

Nema sumnje da će Šolcovoj Vladi biti izglasano nepovjerenje te da će se otvoriti put ka novim izborima.

U utorak i zvanično počinje izborna kampanja. Odgovarajući odbori Socijaldemokrata, Demohrišćanai Liberala planiraju da usvoje i objave izborne programe.

U srijedu i četvrtak Šolc putuje u Brisel, gdje se održavaju konsultacije o Ukrajini i samit EU. Istovremeno, njemački parlament Bundestag ima radnu sedmicu i zasjeda do petka.

Posebna procedura

Pitanje povjerenja Vladi rijetko se postavlja u Njemačkoj. U posljeratnoj istoriji postavljeno je samo pet puta. Stoga je proces specifičan.

Najprije će Šolc govoriti oko 25 minuta i obrazložiti zašto pokreće pitanje povjerenja. Slijedi dvosatna rasprava, u kojoj će govoriti predstavnici svih poslaničkih klubova i grupa. Onda će biti održano poimenično glasanje o povjerenju.

Nakon što se Šolcu izglasa nepovjerenje, otići će u dvorac Belvi, kako bi od njemačkog predsjednika Frank-Valtera Štajnmajera zatražio raspuštanje Bundestaga i raspisivanje novih izbora.

Kako će izgledati izborni programi stranaka?

Iako konačni izborni programi još nisu usvojeni, postoje nacrti koji pokazuju na koje će se teme stranke fokusirati.

U nacrtu programa demohrišćanskih stranaka stoji, na primjer, ukidanje socijalne pomoći (Bürgergeld), vraćanje migranata sa granice, poreska rasterećenja i radikalni preokret u privrednoj politici.

SPD se zalaže za poboljšanja za mlade porodice, stabilan nivo penzija i popuštanje dužničke kočnice.

Zeleni su se, pored klimatskih ciljeva i rasterećenja za preduzeća, fokusirali na takozvani klimatski dodatak. To je novčana pomoć koja se isplaćuje kako bi se ublažili rastući troškovi energije, hrane i života uopšte.

Alternativa za Njemačku želi napustiti EU, ukinuti euro i dozvoliti abortuse samo u izuzetnim slučajevima. Ljevica se zalaže za socijalnu pravdu, zaštitu klime i mirovnu politiku.

O čemu će Bundestag još odlučivati?

Čak i kada se Olafu Šolcu izglasa nepovjerenje i zatraži raspuštanje parlamenta, Bundestag će ostati funkcionalan.

Sljedeće sedmice planirano je izglasavanje Zakona o boljoj zaštiti Ustavnog suda od političkog uticaja, a vodiće se i rasprava o misijama Bundesvera u inostranstvu. Prije izbora trebalo bi da bude usvojen i Zakon o poreskim olakšicama.

Liberali namjeravaju da zajedno sa Socijaldemokratama i Zelenima izglasaju Zakon o daljem poreskom rasterećenju na dohodak i zaradu za fizička lica i preduzeća, uprkos raspadu vladajuće koalicije.

Od 27. do 31. januara održaće se vjerovatno posljednja kompletna sedmica zasjedanja Bundestaga prije izbora, dok su za 10. i 11. februar planirana još dva dodatna dana zasjedanja.

( Deutsche Welle )