Rovčanin: Izgradnja cementare u Pljevljima značajno bi uticala na crnogorsku privredu
"Izgradnja nove cementare u Pljevljima po svim ekološkim standardima košta prema relevantnim i temeljnim studijama 260 miliona eura, dok je godišnji prihod nakon otvaranja procijenjen na 94 miliona eura, a profit 40 miliona godišnje. Dakle, povrat investicije 6,5 godina", kazao je poslanik Demokrata
Izgradnja cementare u Pljevljima imala bi značajne efekte na crnogorsku privredu i realizaciju velikih građevinskih poduhvata kao što je realizacija projekta Velje brdo izgradnja autoputa i brze ceste, smatra polanik Demokrata Nikola Rovčanin.
“Ukupan uvoz Crne Gore u 2023.godini bio je 3,8 milijardi, a izvoz 674 miliona eura. Ukupna potrošnja u građevinarstvu bila je 1,1 milijardu eura, ali su zvog visokih vrijednosti imputa efekti na BDP bili svega 242 miliona eura. Uvoz cementa je oko 50 miliona eura na godišnjem nivou ili oko 400- 500 hiljada tona. Izgradnja nove cementare u Pljevljima po svim ekološkim standardima košta prema relevantnim i temeljnim studijama 260 miliona eura, dok je godišnji prihod nakon otvaranja procijenjen na 94 miliona eura, a profit 40 miliona godišnje. Dakle, povrat investicije 6,5 godina. Uz to, analiza je pokazala potrebu za 200 zaposlenih direktno, a svakako još toliko indirektno”, kazao je Rovčanin.
Ističe da je na Jagnjilu deponovano 93 miliona tona laporca što garantuju sirovinu za punih 60 godina rada, “a uz to imamo i lebdeće čestice iz emisije TE Pljevlja koje se takođe koriste u proizvodnji”.
“Realizacijom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja 2025. godine, kroz tehnološki sistem odsumporavanja dobija se proizvod ODG gips, u količinama od 140.000 tona. Ovaj nusproizvod umjesto da završi na deponiji, treba da bude usmjeren u komercijalnu upotrebu i proizvodnju građevinskog materijala. Takođe, u Crnoj Gori su do početka devedesetih radile tri ciglane i imamo decenijsku tradiciju u proizvodnji kvalietne cigle i crijepa. U Pljevljima su locirana nalazišta visokokvalitetne gline na lokalitetima Maljevca, Kalušića, Maoča i Mataruga. Dakle, imamo ozbiljan potencijal koji moramo da iskoristimo. U dijelu prostornih planova važno je napomeniti, da se kompletan sistem potencijalne lančane ekonomije nalazi u prečniku od 30tak kilometara, sve "na dohvat" ruke”, kazao je Rovčanin.
Tvrdi da ima dovoljno vremena za pokretanje moderne, ekološki prihvatljive, visokoprofitabilne privrede i lančane ekonomije s obzirom da je rad Termoelektrane Pljevlja oročen do 2041. godine.
“Uz drvoprerađivačku industriju, za koju treba posebna strategija, sve ovo predstavlja pun privredni paket za državu”, kazao je Rovčanin.
( Goran Malidžan )