HRA: Spajić da na sjednicu Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja
"Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka"
Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je premijera Milojka Spajića da na dnevni red 62. sjednice Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
"Očekujemo od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke da bez odlaganja preduzme sve neophodne mjere kako bi nacrt ovog zakona bio dostavljen poslanicima na razmatranje prije završetka ovogodišnjeg zasijedanja", rekli su iz HRA.
Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da je usvajanje ovog zakona dio Vladinog Programa za pristupanje Evropskoj uniji 2024-2027, kao i da predstavlja važan korak ka poboljšanju uslova i kvaliteta života trans osoba u Crnoj Gori i znači usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
"Ovaj zakon je i ključni preduslov za dalji napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava). Napominjemo da se završnim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je jasno u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omoguće pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije", naveli su iz HRA.
Dodali su da trenutna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je, navode, okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.
"Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije (A.P., Garçon i Nicot protiv Francuske, 2017, § 131; X i Y protiv Rumunije, 2021, § 165)", piše u saopštenju.
"Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka", zaključuje se.
( B.R. )