Protesti legitimni, odgovor vlasti zabrinjava
Ekspertkinja Fridom hausa za Balkan kaže da je sve što se dešava u Srbiji posljedica višegodišnjeg propadanja institucija
Zahtjevi demonstranata u Srbiji su opravdani, ali zabrinjava odgovor vlasti koja ponavlja dobro poznat obrazac nesrazmjerne upotrebe sile na protestima, izjavila je ekspertkinja američke organizacije Fridom haus za Balkan Aleksandra Karpi.
Još jedan obrazac koji se ponavlja jeste da vladajuća stranka u Srbiji raspisuje vanredne izbore u toku neke krize, ali ističe da nema naznaka da se išta od izbornih uslova promijenilo, rekla je Karpi za Glas Amerike (VOA).
Ekspertkinja Fridom hausa skreće pažnju i na fenomen "transakcione politike" koja je sve češća između Srbije i Zapada, i zbog koje možda spoljni pritisak na vlast nije onakav kakav bi protivnici vlasti očekivali.
Aleksandra Karpi kaže da je aktuelni protesti u Srbiji podsjećaju na proteste "Srbija protiv nasilja", poslije masovnih ubistava u Beogradu i kod Mladenovca u maju 2023, uz specifičnosti da sada proteste predvode studenti.
"Brine me odgovor vlasti na ove proteste... Vidimo da je sve više nasilnih sukoba sa policijom i meni se čini da postoji nesrazmjerna upotreba sile prema demonstrantima, to je zabrinjavajuće. Ali je takođe jedan obrazac ponašanja vladajuće stranke koji već dugo pratimo. Vidjeli smo to i na protestima protiv kopanja litijuma u avgustu. I to je znak upozorenja u smislu kuda ide srpska demokratija", rekla je Karpi.
Ona je podsjetila da Fridom haus godinama bilježi da je demokratija u opadanju.
"Pozitivna strana priče je što i dalje postoji lokalni zahtjev za demokratijom i zahtijevaju se odgovornost i transparentnost. Ali, prostor da se ti glasovi čuju i značajnije utiču na političku scenu, se drastično smanjuje".
EU i SAD su tiho reagovale na proteste protiv litijuma i to odaje utisak sve veće 'transakcione' politike. U smislu da, dokle god Aleksandar Vučić nudi ekonomske ili bezbjednosne koristi - podršku Ukrajini, na primjer - neće biti jakog međunarodnog pritiska
Govoreći o protestima koje je pokrenula pogibija 15 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, Karpi je rekla da je važno naglasiti da su lokalni zahtjevi demokratski i legitimni, zbog života koji su izgubljeni.
"Sve ovo što se sada dešava je posljedica višegodišnjeg propadanja institucija, a Srbija svake godine sve više pada prema našim pokazateljima", rekla je ona.
Karpi je skrenula pažnju i na narativ koji njeguje predsjednik Srbije, taktiku da se delegitimišu demonstranti.
"Kada se priča o 'obojenim' revolucijama, o tome da to nisu legitimni protesti, da su finansirani iz inostranstva, da je to državni udar - sve smo to već vidjeli na svim protestima u proteklim godinama. I onda kada govorimo o međunarodnim faktorima, kako bi neko iz inostranstva mogao to da prokomentariše, a da to ne bude iskorišćeno kao adut vladajuće stranke i upotrijebljeno protiv demonstranata? Situacija je veoma kompleksna", rekla je Karpi.
Ona je mišljenja da bez međunarodnog pritiska ne možemo očekivati da režim preko noći napravi neke promjene.
„A kada govorimo o široj zapadnoj politici prema regionu posljednjih godina, ona je - blago rečeno - bila da se ne miješa mnogo direktno“.
„EU i SAD su tiho reagovale na proteste protiv litijuma i to odaje utisak sve veće 'transakcione' politike. U smislu da, dokle god Aleksandar Vučić nudi ekonomske ili bezbjednosne koristi - podršku Ukrajini, na primjer - neće biti jakog međunarodnog pritiska - na koji znamo da ova vlast reaguje“, rekla je Karpi.
Ona je kazala da zabrinjava izvještaj Amnesti internešnala, u kojem se navodi da srpska policija i obavještajne službe koriste softver za špijuniranje kako bi pratili novinare, disidente, aktiviste.
„Nas u Fridom hausu je ovaj izveštaj jako zabrinuo. Znamo da taj nivo nadzora nije samo nesrazmjeran, nego da jako negativnno utiče na demokratiju - podriva procedure, privatnost, osnovne demokratske procese, funkcionisanje institucija, utiče na slobodu govora i civilno društvo“, rekla je ekspertkinja Fridom hausa za Balkan.
( A.Š. )