“Montesalina” bi da pokrene proizvodnju soli u ulcinjskoj Solani

U javnom pozivu ministarstva navedeno da prestanak proizvodnje soli, odnosno prestanak regulacije vodnog režima u području solane danas ugrožava cjelokupan ekosistem

19902 pregleda10 komentar(a)
Proizvodnja soli stala 2013: Ulcinjska solana, Foto: Jasna Gajević

Kompanija “Montesalina”, bivša “Solana L&L Company”, koja je i ranije bila zainteresovana za zakup ulcinjske Solane, prijavila se za revitalizaciju preduzeća na nedavno objavljeni javni poziv za dostavljanje poslovnih ideja za povećanje održivosti tog područja Parka prirode.

To je “Vijestima” potvrdio izvršni direktor “Montesaline” Adrian Gazivoda.

Ovaj javni poziv je objavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a ponude se mogu dostavljati do 14. januara naredne godine.

“Na ovaj način kompanija ‘Montesalina’ je pokazala interes za očuvanje ovog istorijskog i prirodnog bisera. Cilj inicijative je oživljavanje tradicionalne proizvodnje soli i osiguranje održivog razvoja ovog područja, poznatog po svojoj kulturnoj i ekološkoj važnosti”, kazao je Gazivoda.

On je podsjetio je da je Solana ima višedecenijsku tradiciju u proizvodnji soli i da se smatra jednim od ključnih staništa za ptice migratorne vrste.

“Nakon godina neaktivnosti, ovaj javni poziv predstavlja priliku za ponovno pokretanje proizvodnje, uz očuvanje prirodnih resursa i kulturnog identiteta”, naveo je Gazivoda.

Ministarstvo je nedavno javno pozvalo sva fizička i pravna lica iz zemlje i inostranstva, da predlože inovativne ideje koje će doprinijeti podsticanju proizvodnje soli i nusproizvoda na tradicionalan način, podsticanju diverzifikacije lokalnih proizvoda povezanih sa proizvodnjom soli, podsticanju drugih vidova proizvodnje komplementarnih proizvodnji soli (koristeći morsku vodu i bazene evaporacije), sprečavanju širenja invazivnih biljnih i životinjskih vrsta, te njihovom iskorištavanju u ekonomske svrhe, očuvanju halofita, unapređenju postojeće industrijske infrastukture, razvoju novih sadržaja u cilju ponovnog korišćenja industrijske infrastrukture, restauraciji i održavanju dovodnog kanala od Rta Đerane do Solane...

Cilj poziva je i da se dođe do ideja koje će pomoći primjeni obnovljivih i alternativnih izvora energije u cilju unapređenja efikasnosti rada pumpi, razvoju održivih ponuda posjetiocima uz ponudu interpretacije prirode i nasljeđa na području Parka prirode, očuvanju i obnovi kulturne baštine, pejzaža kao što su kalimere i drugih tradicionalnih lokalnih vještina, upotrebi peloida (medicinsko blato) u medicinske, terapeutske i kozmetičke svrhe, očuvanju ekosistema, te zaštićenih vrsta i staništa, obrazovanju o zaštiti prirode i biološkoj raznovrsnosti i ublažavanju uticaja klimatskih promjena na životnu sredinu...

Gazivoda je istakao da njihova poslovna ideja uključuje modernizaciju procesa proizvodnje soli uz strogo poštovanje principa održivog razvoja. Plan, kako je kazao, predviđa stvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, kao i saradnju sa ekološkim i turističkim organizacijama kako bi se dodatno promovisala vrijednost Solane.

“Ovo je jedinstvena prilika da spojimo tradiciju i inovaciju. Naš cilj je da Solanu “Bajo Sekulić” ponovo pretvorimo u ekološki i ekonomski značajan centar, koji će donositi koristi i zajednici i prirodi”, istakao je Gazivoda.

Naveo je da lokalne vlasti i javnost s nestrpljenjem iščekuju rezultate tog procesa, s obzirom na značaj revitalizacije Solane za cjelokupni region.

“Očekujem se da će odabrane ideje biti predstavljene u narednim mjesecima”, kazao je Gazivoda.

U pozivu Ministarstva podsjeća se da je Park prirode Ulcinjska solana smještena na mjestu nekadašnje lagune i močvare u delti Bojane i da je to područje prvenstveno važno zbog velikog bogatstva biodiverziteta - brojnih vrsta i grupa ptica, zaslanjenih staništa sa brojnim halofitama.

Ministarstvo navodi da je Solana počela sa radom 1934. godine, a da je proizvodnja soli stala 2013. godine i konstatuje se da prestanak proizvodnje soli, odnosno prestanak regulacije vodnog režima u području solane, danas ugrožava cjelokupan ekosistem”.

Kompanija “Montesalina”, kako su “Vijesti” ranije objavile, krajem prošle godine pisala je Privrednom sudu o namjeri za dugoročni zakup Solane “Bajo Sekulić” u Ulcinju. U slučaju pozitivnog odgovora ta kompanija namjeravala je da počne pregovore sa Vladom o preuzimanju najstarije ulcinjske fabrike na minimum 20 godina.

Gazivoda je tada potvrdio da je pismo o namjeri početkom decembra prošle godine prvo uputio premijeru Milojku Spajiću i Vladi Crne Gore i da je odgovor od Ministarstva ekonomskog razvoja, na čijem čelu je Nik Đeljošaj, dobio desetak dana kasnije.

Đeljošaj ih je uputio na stečajnog upravnika i Privredni sud kako bi sve naredne eventualne odluke bile usklađene sa važećim zakonima i naravno, mišljenjem Privrednog suda.

Stečaj u ulcinjskom preduzeću uveden je sredinom 2005. godine, a nakon neuspjelog plan reorganizacije u klasičnom stečaju je od 2011. godine.

Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima, shodno odluci Vlade upravlja, najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja od avgusta 2015. godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.

Opština Ulcinj koja je trebalo da preuzme upravljanje Solanom u avgustu 2022, ranije je odustala jer nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao. Opština upravljačku strukturu na Solani nije uspostavila ni do danas iako u posljednje vrijeme čini sve da dođe do rješenja uprkos tome što ima različite poglede od Vlade po pitanju modela upravljanja preduzećem.

Potrebni inovativni pristupi u upravljanju područjem

U Ministarstvu podsjećaju da Solana zauzima oko 14,5km² slanih bazena, a ukupna površina područja iznosi 14,77km². Okružena je kanalom koji drenira okolne močvare i “knete”, ne dozvoljavajući da se njihova voda miješa sa solanskom.

“Zbog različitih pritisaka i prijetnji, te troškova održavanja povoljnog stanja biodiverziteta i staništa u Parku prirode solana, potrebni su nam inovativni pristupi u upravljanju područjem. Zbog toga želimo pojačati saradnju s lokalnim zajednicama i drugim akterima kako bi razvili inovativna rješenja za održivo upravljanje resursima”, piše u pozivu.

Dodaje se da je on podijeljen u dvije kategorije - prioritetne ideje koje mogu ublažiti glavne prijetnje (skupo održavanje vodnog režima solane, invazivne strane vrste, zahtjevna sanacija infrastrukture solane, slaba turistička ponuda) i ostvariti nove izvore prihoda i druge ideje koje doprinose dobrobiti prirode ili poboljšanju biodiverziteta, bez nužnog ostvarivanja prihoda.