Traženo više para za stranke, PES bio protiv: Napuštanjem opozicije blokirane izmjene propisa o finansiranju partija

Predstavnici vlasti i opozicije u radnoj grupi za izradu Nacrta izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja sporili su se oko toga da li treba povećati iznose novca koje partije dobijaju iz budžeta.

Za povećanje je bio jedan broj predstavnika i vlasti i opozicije, ali se tome usprotivio vladajući Pokret Evropa sad (PES), tako da to nije u ušlo u Nacrt izmjena Zakona, čije je usvajanje sada upitno jer je opozicija odlučila da blokira Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu koji priprema taj propis.

“PES je bio protiv tako da to nije unijeto”, kazao je “Vijestima” kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad).

Potpredsjednik Skupštine i član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Camaj (Albanski forum) je na sjednici tog tijela održanoj prošlog petka pitao šta je sa predlogom da se poveća iznos iz budžeta za finansiranje partija.

“Bilo je riječi da se malo poveća taj procenat za finansiranje političkih partija iz budžeta, kako bi se smanjila mogućnost korišćenja drugih izvora finansiranja. Vidim da se raspodjela mijenjala na 30 odsto sa 20 odsto što je bilo do sada, ali smo govorili i da se onaj iznos od 0,5 odsto malo poveća”, rekao je Camaj.

Prema aktuelnom Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, za finansiranje redovnog rada partija u Skupštini izdvaja se 0,5 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za kapitalni budžet i budžet državnih fondova (tekući budžet). Za troškove izborne kampanje izdvaja se 0,25 odsto tekućeg budžeta (bez kapitalnog i budžeta fondova). Od toga se 20 odsto raspodjeljuje u jednakim iznosima partijama u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista, a ostatak dobijaju partije koje osvoje mandate.

Kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević (DPS) kazao je, odgovarajući Camaju, da je tačno da je o tome razgovarano, ali da nema tih izmjena u Nacrtu.

“Tačno je da su predstavnici političkih partija u Radnoj grupi izrazili potrebu da zbog transparentnosti i cijelog seta drugih razloga razmatramo izmjenu procenta. Ako ne dođe do promjene Nacrta koji ide na javnu raspravu, onda ćemo svakako imati prostor da na javnoj raspravi o tome razgovaramo i kroz izvještaj sa javne rasprave imamo Nacrt drugačije formulisan u određenim segmentima. Pozivam da to ne bude na uštrb kvaliteta”, rekao je Rakočević.

Čarapić: Crna Gora ne smije biti talac neodgovorne politike opozicije

Čarapić je pozvao sve članove Odbora da se što prije vrate radu, kako bi završili počete procese i Nacrt izmjena Zakona o finansiranju političkih partija dali na javnu raspravu i poslali ga Evropskoj komisiji na davanje mišljenje.

“Crna Gora ne smije biti talac neodgovorne politike opozicije. Evropski put nema alternativu i svaki pokušaj njegovog sabotiranja od strane onih kojima je vlastiti interes važniji od interesa države mora biti osujećen”, rekao je Čarapić odgovarajući na pitanje “Vijesti” šta će biti sa Nacrtom zakona nakon što je opozicija napustila Odbor za izbornu reformu.

Odbor je trebalo da stavi Nacrt na javnu raspravu 18. decembra, ali je opozicija u utorak izašla iz tog skupštinskog tijela zbog dešavanja na Ustavnom odboru kada je konstatovan prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, a u srijedu je odbila poziv premijera Milojka Spajića na dijalog. Kako Odbor za izbornu reformu ima jednak broj članova iz vlasti i opozicije (po osam), izlaskom opozicije nema kvorum za rad.

“Blokadom Odbora opozicija očigledno nastoji da koristi izbornu reformu, a samim tim i budućnost evropskog puta Crne Gore, kao polugu za radikalizaciju i vršenje pritiska radi ostvarivanja svojih uskostranačkih interesa, ignorišući višestruke poruke zvaničnika Evropske unije da bez izborne reforme nema ni ulaska Crne Gore u EU. Jasno je da opozicija ovakvim djelovanjem žrtvuje evropsku budućnost Crne Gore zarad političke koristi”, rekao je Čarapić.

Za usvajanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata, koje je najavljivano do kraja godine, potrebna je dvotrećinska podrška poslanika, što znači da je vladajućoj većini potrebno da obezbijedi još dva glasa iz opozicije, s obzirom na to da imaju 52 u parlamentu.

Nikola Camaj “Vijestima” je rekao da je tekst ovog zakona usaglašen i spreman za javnu raspravu i da “dalja saradnja zavisi od susreta premijera i opozicije”, koji se neće desiti, jer je opozicija poziv odbila.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Zirojević, podsjetio je da su premijeru odgovorili da nemaju o čemu da razgovaraju dok je stanje ovakvo kakvo je trenutno.

“Dakle, dok god na snazi imamo ustavni puč i neustavnu samovolju većine, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, između ostalog, što se nas tiče ne postoji, kao i sve ono što je predmet rada ovog odbora”, rekao je Zirojević.

Iz Demokratske partije socijalista i GP URA nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su po ovom pitanju spremni da pregovaraju sa Spajićem.

Predsjednica Posebnog kluba poslanika i članica Odbora Jevrosima Pejović je kazala “Vijestima” da je opozicija jedinstvena u odgovoru Spajiću u vezi sa situacijom u Ustavnom sudu, ali da će za ostalo “odlučiti”.

Izmjenama predviđena potpuna zabrana zapošljavanja tokom kampanje

Čarapić je, obrazlažući predloženi Nacrt na sjednici, podsjetio na preporuke Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koje su identifikovale određene oblasti koje su zahtijevale izmjene, kako bi se zatvorile potencijalne rupe “koje su korišćene za zaobilaženje pravila o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, naročito u pogledu finansiranja od strane trećih lica, zatim regulacije podrške u vidu nenovčanih priloga i neefikasnih mehanizama na sankcionisanje”.

“Uvažena je preporuka da je neophodno preispitati ravnotežu između javnog i privatnog finansiranja, kako bi se osiguralo da sistem javnog finansiranja i zakonom propisane aktivnosti i aktivnosti vezane za kampanju ne daju neproporcionalnu prednost velikim etabliranim strankama na šetu malih ili novih političkih partija”, naveo je Čarapić.

Rekao je da je Radna grupa prihvatila činjenicu da je nepovjerenje građana u regularnost izbora direktno povezano sa percepcijom korupcije i neregularnostima u finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

“S tim u vezi prihvaćene su brojne sugestije civilnog sektora koje se prije svega odnose na sprečavanje zlopotreba javnih resursa u svrhu političke promocije, posebno tokom izbornih kampanja, a izmjenama zakona se uvodi i potpuna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru za vrijeme izborne kampanje, što je iskorak u odnosu na dosadašnje rješenje koje ih praktično i nije ograničavalo budući da su ti izuzeci postali pravilo”, kazao je Čarapić.

Naveo je da je u tom dijelu korigovan režim sankcija, a jako bitna novina je definisanje položaja trećih strana kada je u pitanju kampanja i finansiranje političkih subjekata.

“Mogu slobodno da kažem da smo mi među rijetkim zemljama, ne samo u Evropi, nego u svijetu koje su dali neki vid definisanja kampanje od strane trećih lica. Smatram da je to isto iskorak u odnosu na postojeće stanje i da smo na ovaj način dali dodatno unapređenje ovom zakonskom tekstu koje može poslužiti i čak kao neki tekst koji se može komparativno koristiti i izučavati kada je u pitanju ovaj dio”, kazao je Čarapić.

Odbor, koji je oformljen krajem 2023, od januara do početka aprila održao je četiri sjednice, a potom nije zasjedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak učešća u radu uslovio povlačenjem tada uvedene prinudne uprave u Šavniku. Nakon što je ta odluka opozvana, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka rada, i fokusiranje na izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Skupština je produžila rok za rad tog tijela do 31. decembra 2025.

Od posljednje promjene izbornih zakona prošlo je više od deset godina, jer ni prethodnih nekoliko odbora za izbornu reformu nije završilo rad, takođe zbog blokade tadašnje opozicije.

“DPS-u ne odgovara napredak Crne Gore u evropskim integracijama”

Čarapić je podsjetio da DPS i njihovi saveznici već drugi put ove godine blokiraju rad odbora.

“Ovoga puta iz razloga koji su potpuno nevezani za temu izborne reforme, pokazujući da im ne odgovara napredak Crne Gore u evropskim integracijama. Posebno je indikativno da se ovo dešava u trenutku kada je Crna Gora, nakon sedam godina jalovih pregovora, konačno zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Takav uspjeh nisu postigle prethodne vlade Duška Markovića i Dritana Abazovića”, rekao je Čarapić.

Podsjeća da je Evropska komisija u posljednjem Izvještaju pozvala Crnu Goru na hitne izmjene Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja.

Upravo je, kako kaže, taj zakon bio predmet šestomjesečnog rada odbora, koji je pripremio Nacrt izmjena i planirao da ga stavi na javnu raspravu 18. decembra.

( Biljana Matijašević, Željka Vučinić )