Medvjeda Đura zvanično tek sad traže: Dio nadležnih o nestanku životinja u Piperima saznao iz prijave NVO i medija
“Direkcija za lovstvo će u narednim danima, u saradnji sa nadležnim organima, detaljnije ispitati slučaj”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede I iz Uprave za veterinu priznaju da su za slučaj nestanka medvjeda Đura saznali tek tri mjeseca nakon što se to dogodilo
Da je mužjak mrkog medvjeda starosti oko dvije godine nestao iz prihvatilišta u selu Blizna nadomak Podgorice u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) saznali su tri mjeseca od nestanka, tek pošto je iz Nevladine organizacije “Korina” upućena inicijativa za inspekcijski nadzor.
To su “Vijestima” u utorak 17. decembra kazali iz Uprave, na čijem je čelu Vladimir Đaković.
Upravi su pitanja prvi put upućena 2. decembra, kada je redakcija nezvanično informisana o nestanku medvjeda iz piperskog sela. Istog dana, pitanja su poslata i Upravi policije (UP) i vlasniku imanja Miljanu Miličkoviću. Iz UP nisu ni u međuvremenu odgovorili, a Miličković se oglasio tek po objavi prvog teksta.
“Vijesti” su 2. decembra prvi put pitanja poslale i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji vodi Vladimir Joković. Iz tog resora, redakciji su, nakon podsjećanja, odgovorili dvije sedmice kasnije.
“Direkcija za lovstvo će u narednim danima, u saradnji sa nadležnim organima, detaljnije ispitati slučaj”, naveli su u odgovoru.
Iako u zakonskoj obavezi, o nestanku medvjeda, kako je ranije potvrđeno “Vijestima”, Miličković nije informisao i Agenciju za zaštitu životne sredine (EPA).
Prema zapisniku veterinarskog inspektora u koji je redakcija imala uvid i što su “Vijesti” objavile ranije, vlasnik imanja i zoološkog vrta, instrukcije da, osim policiju, “u cilju istrage” više nikoga ne obavještava o nestanku medvjeda, dobio je od službenika policije.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, lice koje ima dozvolu za držanje divlje životinje u obavezi je da o svim promjenama koje utiču ili mogu uticati na validnost dozvole obavijesti organ uprave, a posebno ako se radi o uginuću, uništenju, bijegu, te drugim okolnostima koje mogu uticati na izdatu dozvolu.
Medvjed koji je nestao, Miličkoviću je povjeren na privremeno čuvanje, dok se ne nađe adekvatno rješenje za njegov smještaj.
Ostavljen na kapiji, nestao bez traga
Medvjed koji je nestao je mužjak kojeg je u julu 2023, u transporteru, nepoznata osoba ostavila na kapiji imanja čiji je Miličković vlasnik. Medvjed je u nagradnoj igri koju je Miličković organizovao dobio ime Đuro.
Meče, tada starosti oko sedam mjeseci, privremeno je zbrinuto kod njega.
U martu su iz ASI i “Četiri šape” Vladi Crne Gore uputili inicijativu sa molbom da im se pomogne da se Đuro izmjesti iz prihvatilišta u selu Blizna i da se za njega obezbijedi trajno rješenje u specijalizovanom prihvatilištu. Vlada je, nakon toga, u junu usvojila Zaključak kojim je data saglasnost EPA da sprovede proceduru zbrinjavanja te jedinke. Plan je bio da se medvjed, kako je saopšteno “Vijestima”, premjesti u specijalizovano prihvatilište u Bugarskoj.
Miličković je, međutim, 9. septembra, kako je naveo u prijavi policiji, primijetio da medvjeda nema, a slučaj je Odjeljenju bezbjednosti Podgorica prijavio tri dana kasnije, 12. septembra.
U prijavi je, takođe, naveo i da je medvjed taj prostor već napuštao, ali i da su uspijevali da ga brzo pronađu. Miličković je inspektorima rekao i da je u proteklom periodu imao probleme sa međunarodnom organizacijom “Animal Survival International” (ASI), da ne tvrdi da njihovi saradnici u Crnoj Gori imaju veze sa nestankom medvjeda, ali da “iskreno sumnja” na to.
ASI nestanak povezuje sa posjetom veterinara
Miličković je ranije rekao da se “misteriozni nestanak životinje desio upravo onog trenutka” kada je, “putem pisma, obavijestio kompletnu Vladu, ministarstva i sve nadležne institucije o kršenju zakona i bespravnom pokušaju izvoza medvjeda Đure”.
Iz ASI odbacuju te navode:
“U taj proces uključeni su svi nadležni organi - EPA, Uprava za veterinu, Ministarstvo ekologije, Lovna inspekcija. Svi su znali i bili uključeni u plan preseljenja medvjeda Đura u specijalizovano prihvatilište u Bugarskoj otkako je u junu 2024. donesena odluka Vlade kojom se to nalaže. Sugerisanje da je Miličković bio taj koji je obavijestio nadležne institucije o ovoj odluci nije istina”.
Kako su dodali, takva odluka Vlade zasnovana je “na pažljivoj procjeni svih relevantnih institucija o doživotnim potrebama ovog medvjeda”. “Te nedostatku bilo kakvih specijalizovanih objekata, veterinarske zaštite ili stručnosti u Crnoj Gori za pružanje takve vrste doživotne njege”, rekli su “Vijestima”.
Dodali su i da su u donošenju odluke o premještanju medvjeda Đura u prihvatilište u Bugarskoj poštovani svi propisi i da su ga, nakon odluke Vlade, odobrili svi nadležni u Crnoj Gori.
Tvrde i da “nijedan stručnjak za zdravlje medvjeda nije izvršio potpunu veterinarsku procjenu zdravlja medvjeda Đura”.
“Naprotiv, kada je stručnoj veterinarki sa Lajbnicovog instituta za istraživanje zooloških vrtova i divljih životinja u Berlinu bio dozvoljen ograničen pristup za vizuelnu procjenu, u pratnji crnogorskih veterinarskih inspektora, ista je istakla značajnu zabrinutost u vezi njegovog rasta, težine, razvojnog statusa i ukazala je na potrebu hitnog preseljenje u prihvatilište gdje bi se mogle obezbijediti potpuna zdravstvena briga i sva neophodna njega za medvjeda”, rekli su iz ASI.
Ta procjena je, dodaju, bila dio priprema za preseljenje i “preduzeta je uz puno učešće Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva ekologije i Ministarstva poljoprivrede”.
“Đuro je nestao nešto više od nedjelju dana nakon ove službene veterinarske posjete”, rekli su “Vijestima” iz ASI i dodali da je Miličković “dobio samo privremenu dozvolu za držanje medvjeda, koji je ostao u vlasništvu države, a država je odgovorna za sve odluke o njegovom budućem stalnom smještaju i zbrinjavanju”.
“Zoološki vrt nije ispoštovao zvanične zakonske obaveze i procedure da o nestanku medvjeda obavijesti nadležne organe, Agenciju za zaštitu životne sredine i Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove”, naveli su iz ASI.
Nadležni da utvrde gdje je
Miličković je u ranijem reagovanju iznio optužbe da je on “svojim otporom, natjerao one koji su već imali dogovorenu prodaju životinje da je nasilno odnesu, tačnije ukradu”.
Iz ASI su kazali da “nikakva agencija ili organizacija nije sklopila bilo kakav dogovor o prodaji ove životinje”:
“Medvjeda je Crna Gora trebalo da donira specijalizovanom prihvatilištu za medvjede u Bugarskoj putem ugovora o donaciji i u skladu sa svim zahtjevima CITES-a. Sada je na nadležnim crnogorskim vlastima da detaljno istraže okolnosti nestanka ovog medvjeda i da utvrde gdje se medvjed nalazi”.
Miličković: Međunarodni eksperti rezervat ocijenili najboljim ocjenama
Iz Uprave za veterinu “Vijestima” su rekli da je tokom inspekcijske kontrole nakon njegovog nestanka, Miličković naveo da on nikada nije bio vlasnik mladunčeta mrkog medvjeda pod imenom Đuro, već da je mladunče boravilo u zoo parku od 31.07.2023. do utvrđivanja trenutka nestanka 09.09.2024.
Miličković je od Agencije za zaštitu životne sredine tražio da mu se odobri trajno držanje tog medvjeda. Zahtjev je Agenciji podnio 30. avgusta 2023, ali se, tvrde iz Agencije, nije odazvao na poziv da da izjavu i nije dostavio raspoloživu dokumentaciju i nije “detaljno upoznao Agenciju sa uslovima vezanim za smještaj jedinke vrste mrki medvjed”.
“Laička javnost lako može steći utisak da sam trebao lično da dostavim rezervat za medvjede veličine preko 8.000 kvadrata do njihove kancelarije”, odgovor je Miličkovića na te navode.
Široj javnosti, navodi on, nije poznata činjenica da su, nakon izgradnje rezervata za medvjede u Piperima, u njegovom parku gostovali međunarodni eksperti.
“…Koji su životni prostor-rezervat i zdravlje medvjeda u svom elaboratu ocijenili visokim ocjenama. Usmenim putem su nas, u prisustvu velikog broja delegata iz raznih sektora državne uprave, pohvalili i svrstali među 2 odsto najboljih rezervata u Evropi, zbog velikog prostora, visokog drveća i vodenih površina koje isti sadrži.
Tom gostovanju međunarodnih stručnjaka prisustvovali su i delegirani predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine, pa im sigurno nije nepoznat izgled niti funkcionalnost rezervata”, tvrdi Miličković.
( Damira Kalač )