Medijska buka
Od pritiska društvenih mreža do preplavljenosti informacijama – posljedice koje medijski sadržaji ostavljaju na psihu modernog čovjeka
Stručnjaci širom Balkana upozoravaju na negativne efekte koji se javljaju uslijed prekomjernog izlaganja medijskim sadržajima, posebno onima koji se odnose na nasilje, depresiju i druge psihološke traume. Da li su, međutim, mediji isključivi krivci za pogoršanje mentalnog zdravlja ili su samo ogledalo problema koje društvo već ima?
Doktor Aleksandar Popović, psihijatar i psihoterapeut, ističe da je prekomjerna izloženost medijima ozbiljan faktor rizika za razvoj različitih mentalnih poremećaja.
„U posljedne vrijeme primijetili smo značajan porast depresije i anksioznosti među mladima, a jedan od faktora koji doprinosi ovome svakako je i medijsko okruženje. Neprestano bombardovanje negativnim informacijama i dramatičnim događajima može ozbiljno uticati na psihološko stanje“, objašnjava Popović.
Međutim, on kaže da mediji mogu biti i alat za očuvanje mentalnog zdravlja ukoliko se koriste odgovorno.
On ističe tzv. Papageno efekat, prema kojem adekvatno izvještavanje o mentalnim problemima, poput suicida, može imati pozitivan uticaj.
“Kada se problemi mentalnog zdravlja obrađuju sa pažnjom, poput načina na koji se novinari u Beču obučavaju da izbjegnu senzacionalizam, može se značajno smanjiti broj samoubistava. Primer je pad stope suicida u bečkom metrou za čak 75% nakon implementacije ovih mjera,” naglašava Popović.
Ipak, dodaje, senzacionalističko izvještavanje, poznato kao Verterov efekat, ima suprotan ishod – porast broja samoubistava. To pokazuje koliko je važno kako se mediji odnose prema osjetljivim temama.
Profesor Mario Hibert sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji se bavi istraživanjem uticaja medija na društvo, naglašava važnost odgovornosti medija u predstavljanju informacija.
„Mediji imaju moć oblikovanja stvarnosti u kojoj živimo. Kada prenose vijesti o nasilju, katastrofama i nesrećama, ne uzimaju u obzir emocionalnu cijenu koju takve informacije imaju na publiku. Nažalost, izostaje potreba za odgovornošću i zdravim pristupom informisanju“, ističe Hibert.
Hibert dodaje da su posebno ugroženi mladi ljudi koji formiraju svoja mišljenja i stavove na osnovu sadržaja kojem su izloženi.
„Istraživanja pokazuju da mladi ljudi koji konstantno konzumiraju negativne medijske sadržaje razvijaju pesimistički pogled na svijet, što može dovesti do ozbiljnih psiholoških problema. Zbog toga je potrebno da mediji prepoznaju svoju ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja“, smatra Hibert.
Novinarka televizije Nova M Željka Mirković, koja se bavi temama iz psihologije i mentalnog zdravlja, ističe da je važno da novinari postanu svjesni posljedica svojih izvještaja na duhovno stanje ljudi.
„Mnogi novinari i novinarke nemaju dovoljno obrazovanja o psihološkim aspektima izvještavanja, a s obzirom na sveprisutnost medija u današnjem društvu, potrebna je edukacija o tome kako i na koji način izvještavati o osjetljivim temama“, kaže Mirković.
Ona naglašava da je kod izvještavanja o teškim temama poput samoubistava, nasilja i prirodnih katastrofa potrebno primjenjivati specifične etičke smjernice, kako bi se smanjio negativan uticaj na mentalno zdravlje gledalaca i čitalaca.
„Novinari treba da prepoznaju kada je dovoljna distanca između isticanja detalja o tragedijama i pružanja konstruktivnih informacija koje mogu pomoći onima koji se suočavaju sa sličnim izazovima“, dodaje ona.
Uticaj društvenih mreža – saveznik ili neprijatelj?
S druge strane, društvene mreže često prikazuju nerealne standarde života, što doprinosi osjećaju nezadovoljstva i depresije, posebno kod mladih.
Društvene mreže su postale neizbježan dio svakodnevnog života, posebno među mladima. Iako omogućavaju povezivanje i dijeljenje sadržaja, one nose i ozbiljne rizike. Stalna izloženost “savršenim” životima drugih ljudi može izazvati osjećaj nezadovoljstva, niže samopouzdanje i čak simptome depresije.
Prema izvještaju Američkog udruženja psihologa, korisnici koji provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama imaju znatno veći rizik od razvoja anksioznih poremećaja.
Doktor Popović primjećuje da se na društvenim mrežama često prikazuje “lažni pozitivizam”, koji stvara iluziju da svi osim nas vode savršen život.
“Mladi ljudi postaju anksiozni i depresivni jer porede svoje svakodnevne živote sa idealizovanim verzijama tuđih života,” objašnjava on.
Iako statistike za Crnu Goru ne postoje, Popović ističe da je prema podacima kojima raspolaže stopa suicida među mladima do 25 godina alarmantno visoka.
“Suicid je drugi vodeći uzrok smrti u ovoj populaciji, a izvještavanje o ovome često neadekvatno pristupa problemu,” upozorava on.
Mediji, iako često kritikovani, mogu igrati ključnu ulogu u podizanju svijesti o mentalnim problemima. Kampanje za destigmatizaciju mentalnog zdravlja, poput globalne inicijative “It’s OK to not be OK”, primjer su kako se platforme mogu koristiti za edukaciju i podršku.
Međutim, prema riječima doktora Popovića, ovakvi napori često su nedovoljni, jer istovremeno postoje i suprotni primjeri.
“Mediji koji prenose senzacionalne naslove i šokantne slike mogu izazvati anksioznost i paniku u društvu. Ključ je u edukaciji medijskih profesionalaca kako bi se pronašao balans, u kontroli sadržaja i vremena provedenog na mrežama. Postoji mnogo alata i aplikacija koje mogu pomoći u praćenju i ograničavanju vremena na mreži,” ističe Popović.
On dodaje da bi društvene mreže trebalo da budu prostor za pozitivnu razmjenu ideja, a ne za kritiku i nasilje.
Kako zaštititi mentalno zdravlje u digitalnom dobu?
Istraživanja pokazuju da je digitalna detoksikacija sve popularniji trend, posebno među mladima koji su svjesni štetnog uticaja stalnog prisustva na društvenim mrežama.
“Preporučujem postavljanje granica, poput vremena bez ekrana prije spavanja ili ograničavanja vremena provedenog na društvenim mrežama,” savjetuje doktor Popović.
Osim toga, sve više stručnjaka zagovara uvođenje edukacije o mentalnom zdravlju u školama. Kroz radionice i časove, mladi mogu naučiti kako da prepoznaju i upravljaju svojim emocijama. Takođe, promocija fizičke aktivnosti i zdravih stilova života ima ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.
U zemljama poput Finske i Švedske, gdje se emocionalna inteligencija i briga o mentalnom zdravlju podučavaju već u osnovnim školama, istraživanja pokazuju smanjenje stope anksioznih poremećaja i depresije kod mladih.
Što se, međutim ,po tom pitanju radi u Crnoj Gori? Ministarstvo zdravlja Crne Gore je istaklo važnost pružanja adekvatne podrške građanima, uz istovremenu edukaciju medija i novinara.
„ Ministarstvo zdravlja Crne Gore već neko vrijeme pokreće inicijative koje se bave kako poboljšanjem uslova za mentalno zdravlje, tako i edukacijom medija o ovoj važnoj temi“, stoji u odgovoru Ministarstva.
Kako dodaju, uz podršku medija, radiće na promovisanju zdravih komunikacijskih praksi i prevenciji problema poput stresa i depresije, koji su često izazvani neodgovornim medijskim izveštavanjem.
Pitanje je međutim da li i mediji i stručnjaci i vlada i društvo uopšte prepoznaju važnost ovog problema.
Ovaj tekst urađen je uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
( Danijela Lasica )