Vlada ne odustaje od gradnje hidroelektrane Komarnica, ekolozi i dio NVO protiv, konačna odluka sredinom 2025.

Agencija za zaštitu životne sredine do sredine naredne godine treba da odluči da li će dati saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja hidroelektrane na životnu sredinu

5547 pregleda9 komentar(a)

Je li gradnja Hidroelektrane Komarnica nova energetska bajka ili projekat koji će Crnoj Gori donijeti benefite?

Postupak za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, koji je uradila Elektroprivreda još je u proceduri, a iz Ministarstva energetike kažu da je pitanje ovog projekta otvoreno i da se potencijalnoj realizaciji ne može pristupiti bez pozitivnog stave Agencije za zaštitu životne sredine.

Sa druge strane, iz Crnogorskog društva ekologa, navode da je gradnja ove hidroelektrane put kojim se ne smije ići.

“Izgradnja hidroelektrane i izgradnja brane od 171 metar ima toliki negativni efekat da jednostavno ne postoji mjera kompenzacije i ne postoje mjere koje bi ublažile taj negativni efekat”, rekla je Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa.

“EPCG je uradila Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, isti dostavila na uvid Agenciji za zaštitu životne sredine i od Agencije dobila set primjedbi koje treba da budu otklonjene do februara 2025.godine. Nakon toga slijedi revizija od strane Agencije i konačni stav po pitanju ovog projekta do sredine 2025.godine", kažu iz Ministarstva energetike.

Više detalja nijesu Televiziji Vijesti otkrili ni iz Agencije za zaštitu životne sredine. Procijenjena vrijednost projekta sa pratećim objektima je od 260 do 290 miliona eura, a predviđa se da hidroelektrana Komarnica godišnje proizvodi 213 gigavat sati struje. Stoga Mićanović kaže da nam se najavljuje projekat koji puno košta, a koji nam uzima rijeku za vrlo malu količinu energije.

„To nije projekat od koga Crna Gora zavisi, to nije projekat od koga zavisi energetski sektor, to nije projekat koji će nas učiniti energetskom silom, kako se često spominje, već je to jedan veliki eksperiment i energetski i ekonomski koji je baziran na podacima koji su stari i po 30-40 godina.“

Vlada je nedavno usvojila Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor energetike, među kojima se nalazi i gradnja ove hidroelektrane. Iz resora Saše Mujovića kažu da to ne znači nikakav novitet ili promjenu stava, nego prostu konstataciju da je projekat važan za Crnu Goru, ali da se može realizovati samo uz određene pretpostavke.

„Pa sama ta konkretna odluka Vlade koju pominjete nam još jednom ukazuje da se odluke koje se tiču svih nas, koje pogađaju i lokalno stanovništvo, i ekološki aspekt, i pravni, i ekonomski, i sve ostalo, da se donose na političkom nivou“, kaže Mićanović.

I dok je sudbina ovog projekta još neizvjesna, iz nevladinog sektora poručuju da poslije potopa nema kajanja.