Zašto se gojimo iako ne jedemo više od naših roditelja?
Čak i ako jedemo istu količinu hrane koju su jeli naši roditelji prije dvadesetak do trideset godina, nama je danas mnogo teže da održavamo istu kilažu i da se ne gojimo, pokazala je studija objavljena u časopisu Obesity Research & Clinical Practice.
Autori studije su proučavali prehrambene navike 36.400 Amerikanaca u periodu od 1971. do 2008. godine i njihove podatke o fizičkoj aktivnosti 14.419 ljudi između 1988. i 2006. godine. Oni su te podatke grupisali po količini hrane, fizičkoj aktivnosti, starosti i indeksu tjelesne mase. Pokazalo se da osoba koja je 2006. godine jela hranu iste kalorične vrijednosti uzimala iste količine makronutritijenata poput bjelančevina i masnoća kao i osoba iste starosti 1988. godine, njen IMT je bio veći za 2,3 boda. Drugim riječima, danas su ljudi teži za deset procenata u odnosu na one tokom osamdesetih godina, čak i ako se pridržavaju režima ishrane i vježbanja.
"Naši rezultati istraživanja govore da, ako imate 25 godina, trebalo bi da jedete manje i vježbate više od mladih ljudi iste starosti tokom osamdesetih godina, ako želite da spriječite gojenje", rekla je Dženifer Kuk, profesorka na Univerzitetu Jork u Torontu.
Ipak, postoje tri moguća razloga za ovako nešto, iako autori tvrde da nemaju dokaza za to.
Prvo je što su ljudi izloženi sve većoj količini hemikalija koje bi mogle da prouzrokuju povećanje tjelesne težine. Pesticidi bi mogli da usporavaju razgradnju kalorija ili da mijenjaju hormonske procese tao da se zbog toga povećavaju kilogrami. Kao drugi krivac se navodi i sve veća upotreba ljekova na recept, posebno onih protiv depresije. Baš ta vrsta ljekova, kako oni tvrde, povezuje se sa uvećanjem težine. Krivac bi mogla da bude i crijevna flora koja se promjenila s vremenom. Promjenile su se bakterije u crijevima, između ostalog i pod uticajem toga što se sve više hrane tretira antibioticima i hormonima. Doktorka Kuk smatra da i sve češća upotreba vještačkih zaslađivača može da doprinese promjeni mikroflore.
Da mikroflora ima važnu ulogu u tome hoćemo li da se gojimo više ili manje govore i neke druge studije. Na primjer, Francuzi su "presadili" mikrofloru debelih miševa na one mršave, a rezultat je da su i kod njih počele da se nakupljaju masnoće.
Na promjene mikroflore u velikoj mjeri utičemo i mi sami svojim navikama - pušenjem, alkoholom, ljekovima. Isto tako, na floru je moguće uticati i povoljno, posebno promjenom načina života, a prije svega ishrane. Inače, studija objavljena u Journal od the American College of Cardiology pokazala je da je najbolji način ishrane mediteranska kuhinja jer ne samo da snižava masnoće, visok pritisak i šećer, nego i utiče na obim struka vrlo povoljno, prenosi Nedeljnik.
( Vijesti online )