Nikšićki komunisti položili cvijeće na grob Ljuba Čupića
Stanišić je kazao da su borci koji su položili živote za slobodu „prožeti čojstvom i rodoljubljem“ vjerovali u ideje za koje su se borili
Povodom 4. jula, Dana borca, nikšićki komunisti položili su cvijeće na grob Čedomira Ljuba Čupića i evocirali uspomene na dan kada je 1941. godine na sjednici Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Beogradu donesena odluka o podizanju oružanog ustanka.
Predsjednik nikšićkog komiteta JKP CG Radislav Stanišić kazao je da su borci koji su položili živote za slobodu „prožeti čojstvom i rodoljubljem“ vjerovali u ideje za koje su se borili.
„Žalosno je što danas moramo konstatovati da ne postoji ništa od onoga zašta su se borili sinovi i kćeri jugoslovenskih naroda i položili živote, a to je Jugoslavija, bratstvo i jedinstvo, sloboda, socijalizam i vlast radničke klase“, kazao je Stanišić.
Kako je istakao narodnooslobodilačka borba stvorila je mnoge heroje, a jedan od njih je i Ljubo Čupić koji je stijeljan 9. maja 1942.godine, ispod Petrove glavice u Nikšiću.
„Prezirući ljudsko ništavilo on je svojim bićem, kako na sudu tako i na gubilištu, svjedočio jednu veliku istinu da jedino čovjek koji je slobodan zaslužuje da se zove tim imenom. U njegovom prkosnom osmijehu sabrana je sva naša istorija, borba pokoljenja koji su plaćali krvavu cijenu za zlatnu slobodu“, kazao je Stanišić i dodao da je Čupićev osmijeh postao simbol otpora.
Kuća u Beogradu, u kojoj je donesena odluka o podizanju ustanka, kasnije je pretvorena u muzej „4. jul“.
Dan borca, koji je često nazivan i „praznikom ustanka naroda Jugoslavije“, za državni praznik proglašen je 26. aprila 1956.godine. Proslavljao se u čitavoj Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji, da bi nakon njenog raspada postao državni praznik Savezne republike Jugoslavije. Kasnije se obilježavao samo u Srbiji, do 2001.godine, kada je i tamo ukinut odlukom Vlade.
( Svetlana Mandić )