Koji su simptomi gojaznosti i kako ih kontrolisati
Gojaznost se može kontrolisati povećanjem tjelesne aktivnosti i redukcijom unosa kalorija. Potrebna je prilagođena dijeta koja sadrži zdrave monozasićene i polizasićene masti
Gojaznost znači da imamo previše sala. To nije isto kao biti predebeo. Osoba s viškom kilograma teži više nego bi trebalo u odnosu na težinu svojih kostiju, mišića, masti i vode u tijelu. A kod gojaznosti se radi o akumulaciji abnormalnih količina masti. Ljudi se smatraju gojaznima kada je njihov indeks tjelesne mase veći od 30, dok se normalni indeks tjelesne mase kreće između 25 do 30.
Indeks tjelesne mase je težina tijela podeljena kvadratom visine i izražava se u kilogramima po metru. Zbog nemogućnosti da odole emocionalnim signalima i nekontroliranom jedenju, gojaznost za 60 odsto više pogađa žene nego muškarce.
Genetika, kalorijska neravnoteža i loš izbor načina života su neki od brojnih razloga gojaznosti kod žena. Višestruke trudnoće i današnji način života koji podrazumjeva mnogo sjedenja, u poređenju sa životom nekoliko decenija unazad, rezultira porastom broja gojaznih žena.
Konkretni simptomi gojaznosti
Gojaznost kod žena vodi do gomilanja masnog tkiva oko stomaka što predstavlja rizik za kardiovaskularne bolesti, visoki pritisak i dijabetes. Oni koji su gojazni kao djeca imaju veće šanse da budu gojazni kao odrasle osobe. Steroidi i još neki ljekovi mogu da imaju štetan uticaj na težinu i mogu dovesti do gojaznosti. Glavni problem je konzumiranje hrane koja ima puno kalorija i nedostatak fizičke aktivnosti koja bi uticala na sagorijevanje viška kalorija. Takođe, žene koje imaju sporiji metabolizam imaju više problema sa održavanjem težine.
Simptomi gojaznosti su poremećen san, kratkoća daha, žučni kamen, proširene vene, apneja u snu... Indeks tjelesne mase koristi se za dijagnozu gojaznosti, pa ako je viši od 30, osoba se smatra gojaznom. Postoji i instrument - kalibarski šestar - kojim se može izmjeriti tjelesna mast mjerenjem debljine kože.
Kako je uspješno kontrolisati
Gojaznost se može kontrolisati povećanjem tjelesne aktivnosti i redukcijom unosa kalorija. Potrebna je prilagođena dijeta koja sadrži zdrave monozasićene i polizasićene masti.
Ugljeni hidrati i nezdrave masti moraju se smanjiti, a unos hrane bazirane na kalcijumu kao kelj, brokoli, losos, kupus, mora se povećati. U ishranu treba uvrstiti žitarice od cijelog zrna, sjemenke i lisnato povrće. Redovno kretanje i vežbanje od 60 minuta što više dana nedeljno čuva od gojaznosti, prenosi Nedeljnik.
( Vijesti online )