Dobro došli u prvi muzej pod vodom

Zahvaljujući angažmanu poznatog beogradskog TV reditelja, pasioniranog ronioca i ekološkog aktiviste Dušana Varde, Crna Gora će uskoro biti bogatija za podvodnu stazu, prvu te vrste na istočnoj obali Jadrana južno od Lastova.

Kroz pilot projekat NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM) iz Sutomora koji predvodi Varda, “probna” podvodna staza biće postavljena u uvali Maljevik kod Sutomora.

Tokom jula i avgusta, probna (pilot) instalacija podvodne arheološko-biološke staze u Maljeviku biće otvorena i slobodna za sve posjetioce koji su zainteresovani da istraže dio crnogorskog podmorja.

“Podvodne staze u zaštićenim područjima u moru posljednjih decenija širom svijeta pravi su hit, takođe i novi vid promocije zaštite mora usmjeren ka najširem krugu posjetilaca. Nisu namijenjene roniocima sa bocama i skupom ronilačkom opremom, već su dostupne svakom ko ima masku i disaljku i zna da pliva”, kaže Varda.

On ukazuje da podvodnu stazu čini niz vidno obilježenih bova koje ispod morske površine nose table sa fotografijama, tekstom ili grafičkim prikazom onoga što se u okolini tog mjesta može vidjeti. Varda dodaje da je pilot projekat prve podvodne arheološko-biološke staze u Maljeviku nastao iz jednog većeg projekta saradnje Crne Gore i Italije u oblasti podvodne arheologije.

“Projekat ARGONAUT je planiran kao međunarodna saradnja u oblasti podvodne kulturne baštine, zamišljena kroz muzejske instalacije, aplikaciju o podvodnim stazama i direktnu komunikaciju posjetilaca muzeja sa roniocima na arheološkom nalazištu ispod vode. Pilot projekat podvodne arheološke staze koji se realizuje ovog ljeta u Maljeviku, samo je uvod u mnogo širu priču za koju se nadamo da će biti realizovana u narednim godinama”, tvrdi Varda.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara, dodaje, prva je prepoznala posebnost projekta podvodnih arheoloških staza i dala podršku za njegovu realizaciju. Zahvaljujući toj podršci, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je na lanjskom konkursu “Turistička valorizacija i afirmacija kulturnog nasljeđa” prepoznalo projekat kao “novi vid u promociji kulturne baštine”.

“Otkriće podvodnog arheološkog nalazišta u Maljeviku prije sedam godina izazvalo je veliku senzaciju u domaćim, ali i inostranim medijima, i jedino je moguće da ga ovako posjetite - stavite masku za ronjenje i otplivate nepunih stotinu metara od obale, gdje na dubini od dva metra možete vidjeti klesane kamene blokove, djelove neke monumentalne građevine koji su završili na dnu mora”, ukazuje on.

Varda ističe i da je Turistička organizacija Bar takođe uvidjela potencijal ove nesvakidašnje lokacije za turiste. JP Morsko dobro, koje je zajedno sa TO Bar podržalo ARGONAUT projekat, u ovom pilot projektu, kaže Varda, takođe je prepoznalo mogućnosti razvijanja budućeg plana sličnih podvodnih staza “koje bi mogle biti postavljene širom crnogorskog primorja već od sljedeće godine”.

“Podvodne staze nisu samo turistička atrakcija. One su prije svega edukativnog karaktera, a u zaštitu mora Crna Gora tek treba da ulaže i da pravi iskorake u tom pravcu. Dakle, one su jako dobar instrument u oblasti zaštite mora jer su idealan spoj edukacije, sporta, turizma i zabave koji za efekat ima podizanje svijesti o ulozi morskih ekosistema i važnosti očuvanja morskog svijeta. Nadamo se da će uskoro biti odobren i međunarodni ARGONAUT projekat, te da će Crna Gora dobiti priliku da znatno unaprijedi svoju poziciju u zaštiti podvodnog i kulturnog blaga”.

Varda, čiji je napoznatiji rad na ovim prostorima popularna TV serija "Podvodni svijet Crne Gore", magistrirao je na temu zaštite životne sredine i u svom javnom djelovanju posebnu pažnju poklanja upravo ovoj oblasti, sa posebnim akcentom na Crnogorsko primorje, jer već decenijama ljeto provodi uglavnom u porodičnoj kući u Sutomoru.

Varda napominje da su neke naučne činjenice o Crnoj Gori manje poznate, prije svega da naša zemlja ima najveći indeks biodiverziteta vaskularnih biljaka u Evropi, "te u stručnim krugovima ima status Eldorada za botaničare".

“Crnogorsko podmorje oduvijek je po stepenu svog biodiverziteta bilo najbogatiji dio Jadranskog mora, neke vrste postoje samo u ovom dijelu Jadrana i zato je ono posebno zanimljivo naučnicima i istraživačima koji se bave ovom oblašću. Nažalost, krivolov i brojne druge 'urbanizacijske' aktivnosti ugrožavaju zdravu morsku sredinu decenijama unazad i sistematski degradiraju kvalitet koji Crnogorsko primorje ima”, zaključio je Varda.

Crna Gora još nije proglasila zaštićena područja u moru

ARGONAUT projekat bi, pored ostalog, omogućio izradu aplikacije za mobilne uređaje koji bi doživljaj podvodne staze podigli na najviši nivo, do sada ostvaren tek na nekoliko lokacija u svijetu, ističe sagovornik “Vijesti”, napominjući da crnogorsko podmorje obiluje nesvakidašnjim bogatstvom i znamenitostima “koje se u toj mjeri koncentrisane rijetko gdje mogu naći u Mediteranu”.

"Uprkos tome, Crna Gora je i dalje posljednja država u Sredozemlju koja nije proglasila nijedno zaštićeno područje u moru u svojim teritorijalnim vodama", kaže sagovornik "Vijesti".

Galerija

( Radomir Petrić )