Po šumama i gorama, i oko rupe na Tjentištu
Na Tjentištu je juče obilježeno 75 godina Bitke na Sutjesci, pjevalo se i igralo, evocirale uspomene na bivšu SFRJ. Posjetioci ljuti jer još nije sanirano klizište koje je zimus naružilo spomenik
Više hiljada poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe (NOB) evociralo je juče na Sutjesci uspomene na bivšu SFRJ, a jaka je bila i emocija zbog ogromne rupe, koju je ispod spomenika na Tjentištu, u Bosni i Hercegovini, zimus uzrokovalo nevrijeme.
Rupa je znatno naružila izgled Doline heroja, gdje su u junu 1943, u Drugom svjetskom ratu, u obračunima sa nacističkim trupama Trećeg Rajha, na vrhovima Zelengore, pali mnogi partizani. Zbog vremenskih neprilika, u februaru se pokrenulo klizište na Tjentištu i odnijelo jedan krak stepenica, koje vode do spomen obilježja i kosturnice, a za sobom ostavilo ogromnu rupu. Kako je ostalo samo jedno usko stepenište do spomen-obilježja, juče je, na obilježavanju 75 godina bitke na Sutjesci, hiljade ljudi iz bivših republika SFRJ, najviše starih, stvorilo ogromnu gužvu pri usponu i silasku.
“Sramota je kako se odnose prema kulturi i istoriji koja je zajednička svim narodima sa ovih prostora”, kazao je Milenko, član Udruženja boraca NOB-a iz Vareša.
Međutim, ni to juče nije spriječilo posjetioce da se dobro zabave uz muziku i igru, a najstariji među njima bili su i najveseliji. Neki su donijeli muzičke instrumente (gitaru ili harmoniku), pa su pojedine grupe i nezavisno od oficijelnog programa igrale uz kolo. Čuli su se zvuci i stihovi pjesama: “Po šumama i gorama”, “Računajte na nas”, “Od Vardara, pa do Triglava”...
Zbog prirode događaja, koji je bio jedan od stubova ideje i kulture bivše SFRJ, pokrenuta je debata o državi prije četrdeset godina i današnjih država, koje su nastale raspadom SFRJ.
Osamdesetpetogodišnja Ševala iz tuzlanskog Udruženja boraca smatra da se u vrijeme njene mladosti teže živjelo, ali da su svi bili srećniji i zadovoljniji.
“Prve patike sam dobila u srednjoj školi, a do tada sam ljeti u školu išla bosa. Ali smo se družili, voljeli i učili da živimo zajedno. Danas više toga nema”, kazala je.
Na pitanje zašto danas nije tako, kazala je da su sve uništile “današnje budale” na vlasti.
Sedamdesetogodišnji Mate iz Udruženja boraca Dalmacije smatra da su današnje elite rasturile “bratstvo i jedinstvo”, zbog čega nam se vraćaju neke “stare bolesti”.
“Svjedoci smo ponovnog jačanja nacionalističkih pokreta, protiv kojih smo se borili u NOB-u, a političke elite su te koje rasplamsavaju takve emocije i stavove”, kazao je.
Događaj je organizovao crnogorski Savez udruženja boraca narodno-oslobodilačkog rata (SUBNOR), a kulturno-umjetnički program vodio je sekretar udruženja Dragan Mitov Đurović.
Iako je crnogorski SUBNOR bio organizator, događaju su prisustvovala i udruženja boraca iz svih bivših republika, kao i crnogorski najviši zvaničnici.
U crnogorskoj delegaciji bili su predsjednik Skupštine Ivan Brajović, potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, portparol Vrhovnog državnog tužilaštva Veselin Vučković, specijalni državni tužilac Milivoje Katnić i zamjenik načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Svetozar Brajković. Oni su nakon ceremonije položili vijenac na Ljubinom grobu, gdje se zarad saboraca i ranjenika žrtvovao cijeli crnogorski odred.
Nakon programa u hotelu Nacionalnog parka “Sutjeska” za sve goste je pripremljen vojnički pasulj.
Crnogorske borce danas “sigurnim korakom” vodi DPS
Iako se udruženja boraca predstavljaju kao nezavisne nevladine organizacije, na okupljanju na Tjentištu su mnogi njihovi članovi, pored obilježja komunističkih i antifašističkih parola, nosili i obilježja političkih partija.
Manji broj učesnika nosio je majice Socijaldemokratske partije BiH, koja je nastala od bivšeg Saveza komunista te republike, ali mnogo veći broj učesnika nosio je majice i štampane izborne programe “Sigurnim korakom”, pod kojim je na posljednjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori nastupala Demokratska partija socijalista (DPS), takođe nastala od republičkog Saveza komunista.
Članovi udruženja i promoteri partije objašnjavaju da te partije najviše pomažu njihova udruženja. Uskoro sanacija klizišta i spomenika, Crna Gora pomaže sa 45.000 eura
Šef Sektora za razvoj u NP “Sutjeska” Đorđe Vujović kazao je da će ubrzo početi sa sanacijom klizišta na Tjentištu, ali i sa obnovom spomenika. Tvrdi da će Republika Srpska (BiH) donirati značajna sredstva za obnovu spomenika i klizišta, a da je zasada, pored RS, oko 45.000 eura izdvojila i Vlada Crne Gore. Iz drugih država su, kazao je, sredstva donirala samo lokalna udruženja boraca.
Vujović je rekao da je turistička sezona počela lijepo i da očekuju da ove godine bude najveća posjećenost parku.
Tome je, tvrdi on, znatno doprinijela obnova i otvaranje spomen doma Bitke na Sutjesci, koje su posjetili i reporteri “Vijesti”. On je kazao da će brzo obnoviti i velike freskopise na zidovima doma, koji su vandalski išarani i izgrebanii dok muzej nije radio. Za obnovu doma, Unesko je, rekao je Vujović, donirao 35.000 eura.
Tjentište je veliko za turističke obilaske, ali je bilo premalo kad se bježalo od Njemaca
Kao sjećanje na najveličanstveniji i odlučujući obračun Pete neprijateljske ofanzive, čiji je cilj bio uništenje partizana, ostao je 19 metara visok, bijeli spomenik na Tjentištu, remek-djelo kipara Miodraga Živkovića.
U junu, 1943. godine, izgladnjele, iznurene i opkoljene partizanske čete su na planinama između rijeka Sutjeska i Piva, pobijedile nadmoćnijeg i brojnijeg neprijatelja - fašističke sile osovine. U bici je poginulo oko 7.500 partizana (597 partizanki) sa jedne, i oko hiljadu Njemaca sa druge strane. Najviše strdalih bilo je u Drugoj dalmatinskoj udarnoj brigadi - njih 764.
U borbi su ranjeni i vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) Josip Broz Tito i britanski kapetan Bil Stjuart.
Nakon te bitke, jugoslovenski partizani su međunarodno priznati kao jedini pokret na teritoriji bivše SFRJ, koji se bori protiv fašizma. Bitka je trajala od 27. maja do 15. juna 1943. godine.
Jedan od učesnika manifestacije prokomentarisao je kako je Tjentište isuviše veliko i puno značajnih kultuno-istorijskih lokaliteta da bi se obišli za jedan dan, na šta mu je sagovornik odgovorio:
“Boga mi, meni je otac kazao da im je bilo premalo kada su bježali od Njemaca ’43”.
Galerija
( Ivan Čađenović )