Brajović: Dođite da radite, umjesto što samo primate platu

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović poručio je opozicionim poslanicima koji i dalje bojkotuju parlament da dođu i da rade, umjesto što, kako je naveo, samo primaju platu.

Brajović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je Demokratski front prvi shvatio da se bojkot parlamenta ne isplati, a zatim i još nekoliko nezavisnih poslanika.

„Jednom dijelu opozicije se ne vraća u Skupštinu, jer bi u dijalogu sa drugim poslanicima morali da prođu ozbiljnu provjeru svojih kapaciteta, a sami znaju kolike su im kompetencije“, kazao je Brajović.

Kako je naveo, neki od njih koji sebe predstavljaju spasiocima države udružuju se sa jasno deklarisanim protivnicima ključnih crnogorskih vrijednosti, ili pokušavaju da po svaku cijenu pronađu formulu političkog opstanka.

„I pored svega, a to je najvažnije, država i njene institucije funkcionišu. Od strateških opredjeljenja i ciljeva nema odstupanja, a ni pregovora“, istakao je Brajović.

On je rekao da Crnu Goru, državu članicu NATO saveza, očekuje dalje prilagođavanje standardima razvijenih država, proces koji će biti zaokružen članstvom u Evropskoj uniji (EU).

U međuvremenu će, smatra Brajović, opozicija vjerovatno nastaviti da pravda loše izborne rezultate izbornim uslovima.

„To su, navodno, ključne primjedbe, a ne žele da učestvuju u pripremi i izglasavanju njihovih izmjena u skladu sa preporukama relevantnih međunarodnih organizacija“, kazao je Brajović.

Na pitanje šta bi poručio poslanicima koji i dalje bojkotuju parlament, on je kazao „neka dođu da rade, ne samo da primaju plate“.

„Kako god da odluče, mi radimo i idemo naprijed“, dodao je Brajović.

Upitan da li je realno da ovaj saziv Skupštine do kraja mandata radi u nepotpunom sastavu, i kako bi se to odrazilo na ugled i ulogu parlamenta, on je rekao da je koalicija na vlasti pokazala „izraženu političku volju, visok nivo tolerancije i otvorena vrata za povratak“.

Brajović je podsjetio da se najveća opoziciona grupa, koja se vratila u parlament, trenutno solidariše sa poslanikom Milanom Kneževićem, i dodao da pojedini poslanici, kao i DF, takođe vide pogubnost odsustva iz parlamenta.

O povratku, kako je naveo, još jedino licitiraju pojedine partije ili jednokratno formirane grupacije, u zavisnosti od procjene trenutnih političkih potreba. „I to i takvo iskrivljeno tumačenje demokratije Crna Gora će prevazići“.

Logično je, smatra Brajović, da se svi opozicioni poslanici vrate u skuštinske klupe.

„U međuvremenu propadaju njihovi pokušaji da se nametnu domaćoj i međunarodnoj javnosti kao spasioci Crne Gore. Svaki izbori ih u tome demantuju. I svaki sljedeći sve ubjedljivije“, kazao je Brajović.

On je podsjetio da je u Izvještaju Evropske komisije naglašeno da opozicija treba da se vrati u parlament, i da je „povratak političkog dijaloga u Skupštini je odgovornost svih političkih subjekata“.

„Jedinstveni stav cijele EU je da Skupština predstavlja jedino pravo mjesto za dijalog, jer su poslanici izabrani predstavnici građana. Međutim opozicija najčešće odbija da se sretne sa međunarodnim zvaničnicima, jer im se ne dopadaju njihove poruke“, naveo je Brajović.

Na pitanje kako ocjenjuje rad aktuelnog saziva Skupštine, s obzirom na to da gotovo pola mandata radi u nepotpunom sastavu, on je rekao da poslanici 26. saziva imaju ostvarene mjerljive rezultate.

„Uvjeren sam da smo odradili ogroman posao, ali ocjenjivanje bih ostavio drugima, prije svega građanima koji su nas birali“, dodao je Brajović.

Kako je kazao, poslanici koji su ozbiljno shvatili svoje obaveze, paralelno sa osnovnom zakonodavnom i kontrolnom ulogom, obavljali su niz drugih poslova.

„Podsjećam da smo u najvišem zakonodavnom domu, koji treba da bude uzorna i ogledna ustanova, zatekli finansijski haos, sumnje u zloupotrebu skupštinskih sredstava i niz drugih nepravilnosti u radu skupštinske službe“, rekao je Brajović

On je kazao da su, u skladu sa preporukama Državne revizorske institucije koja je analizirala rad Skupštine prvi put u deset godina, otklanjali jednu po jednu nepravilnost, i da su sada na dobrom putu da stvari dovedu u red.

Kako je naveo, zloupotrebama skupštinskog novca koje su se, po svemu sudeći, dešavale ne samo 2016, već i 2015. i 2014. godine, bave se nadležni državni organi. „Očekujem da ćemo i mi u Skupštini i javnost uskoro imati neki odgovor“.

„Suočili smo se i sa izazovom jačeg povezivanja i unaprjeđenja diplomatskih odnosa“, kazao je Brajović.

Skupština je, pojasnio je on, prethodne i ove godine bila izuzetno aktivna u međunarodnim parlamentarnim strukturama, „gdje smo prepoznati i podržani od strane uticajnih organizacija i pojedinaca“.

„Dali smo sebi u zadatak da napravimo iskorak i budemo ono što zaista jesmo – glas naroda. Pokretali smo teme i bavili se organizacijom događaja od šireg društvenog značaja, koje promovišu one vrijednosti koje našu zajednicu unaprjeđuju i demokratizuju“, naveo je Brajović.

On je rekao da su sve aktivnosti parlamenta i dokumenta dostupni javnosti, što je akcentovano i u izvještaju EK koja pohvaljuje ostvarenu transparentnost rada Skupštine.

„Uprkos povremenim zloupotrebama naše otvorenosti, tako ćemo i nastaviti, sa još većim ambicijama da se rad Skupštine približi građanima Crne Gore“, poručio je Brajović.

On je dodao da je dosadašnji rad ovog saziva obilježilo i neučestvovanje dijela opozicije u radu Skupštine.

„Rekao bih da je u pitanju više kvantitativna nego kvalitativna karakteristika. Kako vrijeme prolazi to je sve očiglednije“, dodao je Brajović.

On je istakao da je Skupština, od konstituisanja 26. saziva u novembru 2016. godine, donijela 186 zakona i 76 odluka, odbori su održali 363 sjednice, a obavljeno je 48 kontrolnih i konsultativnih saslušanja.

Na pitanje da li se može dovoditi u pitanje kvalitet usvojenih akata, s obzirom na to da nije bilo šire rasprave u parlamentu i da su izostale sugestije opozicionih poslanika, Brajović je rekao da plenarnoj raspravi prethode brojne aktivnosti - prije svega skupštinskih odbora, ozbiljne procedure i određeni pripremni period.

„Sa Vladom postoji intenzivna saradnja, razmjena mišljenja, sugerišemo korekcije, izmjene i dopune predloženih materijala. Trudimo se da ozbiljne primjedbe na vrijeme artikulišemo i vodimo rasprave isključivo čvrstim argumentima“, kazao je Brajović.

Osnov je, kako je naveo, u blagovremenoj saradnji, stručnosti i znanju neophodnim za kvalitetne rasprave o zakonskim rješenjima.

„Zato nekada izgleda da zakoni prođu bez puno rasprave. U svakom slučaju, mi radimo posao i za sebe i za opoziciju, radimo ozbiljan posao, nijesmo skandal-majstori“, istakao je Brajović.

On je kazao da će u svakoj prilici ponoviti da bi za donošenje zakona bilo korisnije da opozicija da svoje prijedloge i komentare.

„Ali ću takođe podsjetiti da su rasprave u Skupštini između različitih političkih takmaca vrlo često posvećene političkoj promociji a ne dnevnom redu Skupštine. Ne treba se zavaravati da dugotrajne sjednice automatski doprinose kvalitetnijim zakonskim rješenjima“, zaključio je Brajović.

( MINA )