Direktor Air Montenegra primio 4.685 eura

Najveću platu u za decembar prošle godine od 12 državnih preduzeća primio je Vukadin Stojanović, izvršni direktor Air Montenegra. On je zaradio ukupno 4.685,02 eura.

Krajnji neto iznos Stojanovićeve plate uvećan je za 1.000 eura, kako se navodi u obrazloženju, jer je tako „definisano za lice imenovano na funkciju Accountable Menager-a u Društvu shodno regulatornim zahtevima“.

Po visini plate, za Stojanovićem sledi Ivan Asanović, izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koji je zaradio je u posljednjem mjesecu 2024. godine 3.900,42 eura računajući i naknadu od 500 eura.

U CGES-u ističu da je "naknada izvršnog direktora utvrđena u skladu sa "Politikom naknada Crnogorskog elektoprenosnog sistema AD", a da je stavka iz platne liste - ostale naknade isplaćena u skladu sa Odlukom broj 10-D/24-3435/1 od 18.12.2024. godine, koja je isplaćena svim zaposlenima i licima kako je navedeno u Odluci".

U Odluci CGES-a se navodi da je novogodišnja naknade u iznosu od po 500 eura neto, isplaćena svim zaposlenima u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu AD koji su angažovani po ugovoru o radu na neodređeno radno vrijeme, ugovoru o radu na određeno radno vrijeme, kao i angažovanim radnicima preko Agencije za ustupanje zaposlenih. Novogodišnje naknade isplaćene su i licima koja su bila zaposlena u CGES-u a koja su prekinula radni odnos u 2024. godini po bilo kom osnovu.

Od preostalih izvršnih direktora decembarska naknada, isto od 500 eura, isplaćena je još samo u "Monteputu". Izvršnom direktoru "Monteputa" Milanu Ljiljaniću, na ime neto zarade za decembar 2024. godine, isplaćen je iznos od 3.390,77 eura uključujući i naknadu od 500 eura, koju su u mjesecu decembru 2024. godine, primili svi zaposleni u ovoj državnoj kompaniji.

Boris Mihajlović, izvršni direktor "Barske plovidbe", u decembru prošle godine primio je platu u iznosu od 2.741,50 eura.

Zoran Kovaćević, izvršni direktor Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" u Igalu, u decembru 2024. primio je 2.235,24 eura, a njegov kolega Ilija Pješčić, izvršni direktor "Luke Bar" u istom mjesecu zaradio je 1.926,43 eura.

Decembarska plata Miljana Ivanovića, izvršnog direktora Montenegro bonusa iznosila je 1.966,17 eura. Josip Đurašković, izvršni direktor Pošte dobio je za isti period lični dohodak u iznosu od 2.404,01 eura.

Plata Krsta Radovića, v. d. izvršnog direktora "Regionalnog vodovoda Crnogosko primorje" za mjesec decembar 2024, godine, iznosila je 3,367,89 eura u neto iznosu, sa uključenim startnim dijelom zarade i dodatkom za minuli rad.

Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja, zaradio je u decembru 3.505,23 eura, a Ćamil Hodžić, sada već bivši izvršni direktor HTP "Ulcinjska rivijera", za isti mjesec dobio je 3.277,56 eura.

U odgovoru RTCG naveli su samo iznos bruto ličnog dohotka generalnog direktora Borisa Raonića, koji je iznosio 4.572,49. U obrazloženju se ističe da se u “obračunskom listu nalaze podaci koji se odnose na obračunski koeficijent fiksnog djela zarade, minuli rad, smanjenje bruto zarade po osnovu poreza na lično primanje, ostali odbici i neto zarada zaposlenog, nakon što su izvršene korekcije po osnovu obustava i isti predstavljaju lični podatak za čije korišćenje je potrebna saglasnost lica čiji se podaci obrađuju”.

Služba za opšte i pravne poslove RTCG, u skladu sa tim, kako se ističe, na isplatnom listu obavila je "anominizacija raznih vrsta odbitaka, tj. obustava kako se ne bi narušila njihova privatnost i pravo na zaštitu ličnih podataka".

U RTCG su, čini se, u "anonimizaciji" malo pretjerali pa se iz isplatnog lista ne vidi koliku je zapravo neto platu u decembru primio Boris Raonić.

Savjet RTCG, podsjećamo, početkom decembra je usvojio ugovor o radu generalnog direktora Borisa Raonića, koji je na tu funkciju ponovo izabran 31. avgusta. Raonić će, prema ugovoru o radu dobijati 1.867,5 eura mjesečno, plus dvije prosječne neto zarade u RTCG iz prethodnog mjeseca, što je dodatnih 1.600 eura, jer je prosječna plata u toj medijskoj kući oko 800 eura, ukupno oko 3.600 eura svakog mjeseca.

U martu ove godine, Vlada Crne Gore je objavila da Boris Raonić ima najveću neto platu u državi u februaru - 4.042,56 eura. Nakon toga, Raonić je sam zatražio od Savjeta RTCG da mu se plata smanji, tako što neće primati dodatak od tri, već samo od dvije prosječne plate u RTCG. On je svakog mjeseca primao varijabilni dodatak na zaradu od tri prosječne plate.

Generalni direktor Radio-televizije Crne Gore zaradio je 2023. godine 47.587,56 eura, a njegova osnovna plata iznosila je 3.965 eura, što je gotovo pet prosječnih zarada u državi.

Raonić je te podatke dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije, u redovnom godišnjem izvještaju za 2023. godinu.

Na SPI zahtjeve o decembarskoj zaradi izvršnih direktora nisu odgovorili iz "Air Montenegra", "Plantaža", Aerodroma Crne Gore, a Elektroprivreda Crne Gore i CEDIS su odbila zahtjeve za informacijama od javnog značaja.

"Vijesti" su do podataka o platama izvršnih direktora najvećih državnih preduzeća došle uz pomoć MANS-ove aplikacije "Pitajte institucije".

Institut Alternativa: Netransparentna primanja

U analizi Instituta Alternativa, objavljenoj krajem avusta prošle godine, navodi se da zaključak da ugovori izvršnih direktora državnih preduzeća do kojih se uspeli doći ukazuju na različite prakse u pogledu načina definisanja zarada, bonusa i otpremnina. Raspon različitih mehanizama obračuna, ugovornih definicija i iznosa svjedoči o mreži netransparentnih primanja, nepostojanju utvrđenih standarda načina obračuna i mjerenja složenosti ovih poslova, zaključuju u Institutu Alternativa.

Poseban problem u pogledu transparentnosti primanja menadžmenta, ističe se u analizi Instituta Alternativa, je i nedostupnost aneksa ugovora. Jednom sklopljeni, ugovori direktora se često mijenjaju, a aneksima se uglavnom redefinišu upravo zarade, koeficijenti rada i otpremnine.

U najvećem broju slučajeva, ističe Institut Alternativa, osnovne zarade direktora vezane su za prosječne zarade zaposlenih u tim preduzećima. Najčešće se radi o tri prosječne zarade (EPCG, CEDIS, Regionalni vodovod, Radio-difuzni centar, Marina Bar, Morsko dobro…), uz izuzetke kao što su direktori CETI-ja i Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju, koji imaju zaradu od dvije i po prosječne neto zarade u društvu, Barske plovidbe sa 2,2 prosječne neto zarade u društvu. Dešava se i da se različito utvrđuje osnova obračuna, kao prosječna zarada u prethodnoj godini ili mjesecu (EPCG). U određenim preduzećima se za definisanje zarade izvršnog direktora koristi iznos prosječne neto zarade na državnom nivou (Montenegroturist – u visini jedne, BELEN – tri prosječne zarade, Castello Montenegro – od jedne i po do dvije prosječne zarade).

U pogledu politike bonusa, zaključuje se u nalaizi, ne postoji jedinstvena praksa njihovog utvrđivanja, obračuna, uslova isplate ili načina odobravanja.

Prema ugovorima o radu kojima smo imali pristup, na bonuse imaju pravo direktori Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Morskog dobra, RTCG, Fonda za inovacije i Naučno tehnološkog parka. Bonus izvršnog direktora RTCG iznosi najviše dvije prosječne neto zarade u tom javnom preduzeću. Direktori IRF-a i Morskog dobra imaju pravo na bonuse “u skladu sa ostvarenim pozitivnim rezultatima poslovanja”. Direktorica Fonda za inovacije ima pravo na novčane nagrade, međutim ugovor ne definiše iznos niti uslove. Za dodjelu bonusa direktorici Naučno-tehnološkog parka potrebna je saglasnost Vlade, što nije slučaj sa drugim preduzećima.

U Institutiu Alternativa ističu Neophodno je da Vlada novim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru uspostavi jasne smjernice načina sklapanja i izmjene ugovora sa izvršnim direktorima državnih preduzeća, limite zarade, jedinstven način obračuna, modele bonusa koja će odgovarati učinku preduzeća i riješi pitanje određivanja primjerenog iznosa otpremine u slučaju raskida ugovora.

Prema mišljenju Instituta Alternativa, sadašnja zamršena mreža nadležnosti i obračuna primanja dozvoljava previše diskrecionih nadležnosti kako odborima direktora, tako i samoj Vladi u proizvoljnom određivanju vrijednosti koeficijenata za pojedina preduzeća. Ni Vlada ni poslanici još uvijek nijesu pokazali na djelu da žele da se pozabave sistemskim rješavanjem problema u radu državnih preduzeća.

( Vukašin Obradović )