Bez presuda protiv zvaničnika
Iako se Vlada trudi, nedostatak optužnica i pravosnažnih presuda svakako sprečava žrtve da prijave svoje mučitelje
Vlada Crne Gore još ne ispunjava minimum standarda u borbi protiv trgovine ljudima, zbog čega će Stejt department (SD) nastaviti da posmatra i izvještava o stanju u toj oblasti.
SD zamjera Crnoj Gori što nema istraga, optužnica i pravosnažnih sudskih presuda protiv bilo kojeg trgovca bijelim robljem, uključujući i visoke državne zvaničnike.
Izvještaj Stejt departmenta odnosi se na period od 1. aprila 2016. do 31. marta 2017, a države su raspoređene u tri grupe.
Prema metodologiji izvještaja, one zemlje koje su prepoznale problem trgovine ljudima i čine napore da ga rješavaju su u prvoj grupi. Crna Gora je u drugoj grupi, među drtžavama koje nijesu ispunile minimum standarda, ali rade na rješavanju problema. U trećoj grupi su države koje nijesu u dovoljnoj mjeri zainteresovane za zaustavljanje trafikinga.
“Iako se Vlada trudi, i tokom izvještajnog perioda je povećala izdvajanja za skloništa civilnog sektora za žrtve trafikinga ali i za Kancelariju za borbu protiv trgovine ljudima, te usvojila Akcioni plan i strategiju u ovoj oblasti, nedostatak optužnica i pravosnažnih presuda svakako sprečava žrtve da prijave svoje mučitelje. Zbog toga je Crna Gora u ovom izvještajnom periodu dobila lošiju ocjenu”, konstatuje SD.
Ističe se da u 2015. i 2016. nije bilo optužnica za krivično djelo trgovine ljudima, a da sudskih epiloga nije bilo još od 2014.
“Nije bilo nijedne istrage, optužnice ili presude protiv Vladinih zvaničnika kada je u pitanju trgovina ljudima. Tokom 2015, formirano je Specijalno državno tužilaštvo, čija je nadležnost i trgovina ljudima, ali je posljednji neko sumnjičen za ovo krivično djelo 2014. Dva slučaja su rezultirala hapšenjem, tri osumnjičena za posredovanje i promociju prostitucije, ali ne i za trgovinu ljudima”, ocijenjneno je u izvještaju.
Napominje se da je u 2016. identifikovana samo jedna žrtva trafikinga, te da se radilo o djetetu koje prosi.
Takođe, SD podsjeća na to da zakoni predviđaju zaštitu žrtava, besplatnu pravnu i psihološku pomoć kako bi ohrabrili žrtve da pomognu u istragama, ali da advokati po službenoj dužnosti, koje je Vlada ovlastila da rade na ovim slučajevima, imaju malo ili nimalo iskustva sa trgovinom ljudima.
“Kao što je već poznato, u proteklih pet godina, Crna Gora je tranzitna ruta, ali i destinacija za trgovinu ljudima. Žrtve trgovine ljudima, namijenjene prostituciji su u prvom redu djevojke i žene iz Crne Gore ili drugih balkanskih zemalja, a eksplatišu se u barovima, noćnim klubovima... Djeca žrtve trgovine ljudima su uglavnom Romi i Albanci, a oni su primorani da prose. Romske djevojčice se prodaju kao supruge, a internacionalne kriminalne grupe povremeno crnogorske djevojke i žene, žrtve trafikinga, šalju u druge balkanske zemlje”, stoji u izvještaju SD.
SD ocjenjuje da je neophodno slučajeve trgovine ljudima dovesti do sudnice, ohrabriti žrtve na način što će ih tužilaštvo zaštiti tokom procesa, ali i procijeniti ko su potencijalne žrtve, posebno kada se radi o djeci koja prose ili o ženama u prostituciji.
“Neophodno je osigurati da tužioci minimiziraju povređivanje potencijalnih žrtava kroz proces istrage i iznošenja slučaja na sudu, ali i uključiti romske grupa u donošenje svih odluka koje se tiču zaštite žrtava”, zaključuje se u izvještaju.
Zaštititi žrtve, uključiti romske grupe u donošenje odluka
SD primjećuje da je Vlada usvojila strategiju i akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima, te da povećava izdvajanja za ovu oblast, ali i da organizuje dodatne obuke za policiju, tužioca, sudije, civilni sektor...
Ipak, ocjenjuju da je neophodno slučajeve trgovine ljudima dovesti do sudnice, ohrabriti žrtve na način što će ih tužilaštvo zaštiti tokom procesa, ali i procijeniti ko su potencijalne žrtve, posebno kada se radi o djeci koja prose ili o ženama u prostituciji.
“Neophodno je osigurati da tužioci minimiziraju povređivanje potencijalnih žrtava kroz proces istrage i iznošenja slučaja na sudu, ali i uključiti romske grupe u donošenje svih odluka koje se tiču zaštite žrtava”, zaključuje se u izvještaju.
( Tina Popović )