Građansko obrazovanje biće obavezno
Iz MPNI ističu da uvođenje novih predmeta nije definisano Strategijom, ali da planiraju da rade na tom važnom segmentu
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) tražili su da uvođenje obrazovnog predmeta Građansko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori bude prepoznato u Strategiji reforme obrazovanja.
Iz radne grupe Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ističu da izučavanje pojedinih predmeta na određenim nivoima obrazovanja nije direktno pitanje koje strategija adresira, ali da planiraju uvođenje posebnog predmeta i integraciju relevantnih tema u druge predmete, kako bi se osigurao sveobuhvatan uticaj na razvoj cjelovite ličnosti učenika.
“Uvođenje novih predmeta u obrazovni sistem biće rezultat detaljne analize nastavnih planova i programa, uključujući njihov status (obavezni ili izborni) i fond časova. Građansko obrazovanje predstavlja izuzetno važan segment obrazovanja mladih i biće prepoznato u reformi obrazovnog sistema, posebno u kontekstu unapređenja ljudskih prava, demokratskih procesa i razvoja ključnih kompetencija 21. vijeka, kao što su kritičko mišljenje, rješavanje problema i razvijanje socijalnih i emocionalnih vještina”, navodi radna grupa.
Kažu da su u tom kontekstu posebno važna dva segmenta - pozitivna praksa prilikom sprovođenja ovog predmeta do 2017. godine, kao i iskustva brojnih evropskih zemalja koje su uspješno integrisale građansko obrazovanje u svoje kurikulume kroz kombinaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti, čime su dodatno obogatile obrazovni proces.
HRA i ANIMA predložile su da vraćanje Građanskog obrazovanja u status obaveznog predmeta prati revizija nastavnog plana i programa kako bi se sadržaji prilagodili savremenim potrebama i izazovima.
“Podsjećamo da je Građansko vaspitanje bilo obavezan predmet u osnovnim školama od 2004. do 2017. godine, a Građansko obrazovanje u srednjim školama od 2006. do 2017. godine, kada je reformom degradirano na nivo izbornog predmeta. Ova promjena značajno je oslabila mogućnost da mladi steknu ključna znanja i vještine koja su potrebna za izgradnju demokratskog društva”, naveli su iz NVO sektora i preporučili obuku nastavnog kadra kako bi se osiguralo kvalitetno izvođenje nastave.
Strategija reforme obrazovanja do 2035. godine trebalo bi uskoro da bude usvojena na sjednici Vlade.
( Ana Komatina )