Šansa za mir ili odugovlačenje?

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je juče da Rusija načelno podržava američki predlog za prekid vatre u Ukrajini, ali da bi svako primirje moralo da se pozabavi temeljnim uzrocima sukoba i da mnogi ključni detalji moraju biti riješeni.

Putinova podrška američkom predlogu o prekidu vatre, praćena brojnim ograničenjima, djeluje kao signal dobre volje prema Vašingtonu i otvara vrata daljim pregovorima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Takvi pregovori mogli bi pružiti stvarnu šansu za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, s obzirom na to da je Ukrajina već pristala na predlog, ocjenjuje Rojters.

“Mi se slažemo sa predlozima za prekid neprijateljstava”, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju nakon razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. “Sama ideja je ispravna i mi je, naravno, podržavamo”.

“Ali polazimo od činjenice da to zaustavljanje neprijateljstava mora biti takvo da dovede do dugoročnog mira i da eliminiše izvorne uzroke ove krize”, dodao je. Putin je zatim naveo niz pitanja koja, kako je rekao, zahtijevaju dodatno pojašnjenje i zahvalio Trampu, koji želi da bude upamćen kao mirotvorac, na njegovim naporima da okonča rat.

Putin je kazao da ruske snage napreduju duž čitavog fronta i da bi prekid vatre morao da osigura da Ukrajina ne iskoristi primirje samo za pregrupisavanje. “Kako možemo i kako ćemo biti sigurni da se tako nešto neće dogoditi? Kako će se organizovati kontrola (prekida vatre)?” rekao je ruski predsjednik. “Ovo su ozbiljna pitanja.” “Postoje stvari o kojima moramo da razgovaramo”. Putin je kazao da bi mogao da pozove Trampa kako bi razgovarali o tome.

Tramp, koji je rekao da je spreman da razgovara sa ruskim liderom, nazvao je Putinovu izjavu “veoma obećavajućom”, ali i nedorečenom, izrazivši nadu da će Moskva “učiniti pravu stvar”.

“Nadam se da će učiniti pravu stvar”, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka u Ovalnom kabinetu sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, i pružio donekle detaljniji uvid u to kako teku pregovori.

“Razgovarali smo o... ukrajinskoj zemlji i djelovima teritorije koji bi bili zadržani i izgubljeni, kao i o svim drugim elementima konačnog sporazuma. U to je uključena i elektrana. Znate, vrlo velika elektrana. Ko će dobiti elektranu, ko će dobiti ovo, ko će dobiti ono? Dakle, znate, to nije lak proces. Ali prva faza je prekid vatre.”

Tramp je takođe kazao da ne vjeruje da bi Rusija napala saveznike SAD. “To se neće dogoditi. Pobrinućemo se da se ne dogodi,” izjavio je.

Rute je izjavio da NATO ne čini dovoljno po pitanju proizvodnje oružja i da članice Alijanse moraju povećati proizvodnju, jer zaostaju za Rusijom i Kinom.

Ukrajina će, prema pisanju Rojtersa, Putinov stav vjerovatno vidjeti kao pokušaj da kupi vrijeme, dok ruske trupe istiskuju posljednje ukrajinske snage iz zapadne Rusije, a Moskva ostaje pri svojim zahtjevima koje Kijev smatra pokušajem da ga natjera na kapitulaciju.

Evropske sile su duboko zabrinute da bi Tramp mogao da okrene leđa Evropi zbog nekog velikog dogovora sa Putinom, koji bi mogao da obuhvati Kinu, cijene nafte, saradnju na Bliskom istoku i Ukrajinu.

Putin je juče kazao da bi Rusija dočekala nazad zapadne kompanije ako bi željele da se vrate, iako je dodao da su tržišta sada preuzeli domaći proizvođači i da Moskva neće stvarati nikakve posebne uslove za povratak zapadnih firmi.

“Onima (kompanijama) koje žele da se vrate, kažemo: Dobrodošli, dobrodošli u svakom trenutku”, rekao je Putin, koristeći englesku riječ “welcome”.

Dodao je da bi, ako bi Moskva i Vašington mogli da se dogovore o energetskoj saradnji, snabdijevanje gasom za Evropu moglo da se nastavi, nakon što je Rusija tokom rata izgubila svoju primarnu poziciju kao glavni snabdjevač Evrope.

Mada je na prvi pogled teoretski signalizirao svoju podršku prekidu vatre, ruski predsjednik je iznio niz ozbiljnih primjedbi na američki predlog, uključujući pitanja vezana za Kursk, nadgledanje prekida vatre i - možda najvažnije - “uklanjanje temeljnih uzroka ove krize”, kako ih on vidi.

Upravo ta fraza izazvaće zabrinutost u brojnim evropskim prijestonicama, ne samo u Kijevu, s obzirom na Putinove prethodne izjave o tome šta je, prema njegovim tvrdnjama, “isprovociralo” Rusiju - ne samo u Ukrajini, već i šire, ocjenjuje “Gardijan.

Analitičari vjeruju da će on imati niz maksimalističkih zahtjeva prije nego što pristane na bilo kakav prekid vatre, što će vjerovatno produžiti pregovore. Putin bi, kako navodi Gardijan, mogao ponovo da pokrene i neke od svojih zahtjeva iz 2021. godine, koji prevazilaze pitanje Ukrajine, uključujući poziv NATO-u da obustavi raspoređivanje oružja u državama članicama koje su se pridružile savezu nakon 1997. godine, kada je NATO počeo da se širi na bivše komunističke zemlje.

Mnogi u Evropi strahuju da bi ovi uslovi za mir mogli oslabiti sposobnost Zapada da poveća svoje vojno prisustvo i omogućiti Putinu da proširi svoj uticaj širom kontinenta.

( N. Bogetić )