Bankarski sektor i digitalna budućnost

Kritički osvrt na ulogu banaka u razvoju CG ekonomije

Bankarski sektor u Crnoj Gori djeluje više kao kočnica nego kao motor razvoja. Umjesto da podrže preduzetništvo i ubrzaju ekonomski rast, banke se često ponašaju kao zatvoreni oligopol ili kartel, ostvarujući enormne profite na teret građana i privrede. Skupština, Vlada i Centralna banka Crne Gore (CBCG) to posmatraju sa distance, rijetko sistemski intervenišući kako bi zaštitili građane, klijente, i/ili podstakli konkurenciju, produktivnost banaka i razvoj investicionog bankarstva.

Banke kao bastion profita, a ne razvoja

Crnogorske banke zarađuju stotine miliona eura godišnje, ali taj kapital rijetko završava u projektima koji bi podstakli dugoročnu ekonomsku transformaciju zemlje.

- Visoke naknade i mizerni prinosi: Banke nameću visoke naknade za osnovne usluge, dok štedišama nude gotovo nepostojeće kamate. Prosječna kamatna stopa na depozite iznosi tek 0,08% do 0,54%, daleko ispod inflacije, što de facto smanjuje vrijednost ušteđevine građana.

- Ograničena ponuda finansijskih proizvoda: Sekundarno tržište kapitala praktično ne postoji, investicioni fondovi su rijetkost, a faktoring i sofisticirani oblici finansiranja su nedostupni. Crna Gora tako ostaje izolovana od globalnih trendova u modernom bankarstvu.

Brojke koje otkrivaju suštinu problema

Ukupni godišnji prihodi banaka prelaze 500 miliona eura, a gotovo 460 miliona dolazi isključivo od kamata i naknada - dok razvojni aspekti bankarstva ostaju marginalizovani.

Vrijeme je za hitne reforme:

- Regulacija naknada i transparentnost: CBCG mora postaviti stroge limite na naknade i obavezati banke na veću transparentnost.

- Podsticanje investicionog bankarstva: Banke moraju aktivnije finansirati sektore sa visokim razvojnim potencijalom poput poljoprivrede, tehnologije i održivog turizma.

Drugi dio: Digitalne banke kao alternativa - primjer Revoluta

U svijetu u kojem digitalne banke redefinišu pravila igre, Crna Gora ne smije ostati zarobljena u zastarjelim finansijskim modelima. Revolut, licencirana digitalna banka u EU, nudi inovativni pristup koji može donijeti revoluciju i u crnogorski finansijski pejzaž.

Revolut kao simbol digitalne transformacije:

- 50+ miliona korisnika globalno, uključujući 500.000 u Hrvatskoj;

- 8,5 miliona transakcija mjesečno u Hrvatskoj, od čega 2,8 miliona kartičnih plaćanja;

- Prihodi od 2,2 milijarde dolara u 2023. i 545 miliona dolara dobiti prije oporezivanja.

Prednosti digitalnih banaka:

- Minimalne naknade: Nema skrivenih troškova - osnovne transakcije su besplatne ili znatno jeftinije.

- Brzina i pristupačnost: Plaćanja, štednja i investicije dostupni su kroz intuitivne aplikacije.

- Globalna fleksibilnost: Besplatna međunarodna plaćanja i konverzije valuta po realnim kursevima.

Otvaranjem tržišta za digitalne banke, Crna Gora bi ne samo osnažila finansijsku inkluziju, već bi i stvorila pritisak na tradicionalne banke da unaprijede usluge i snize cijene.

Budućnost CG bankarstva - reforma, ili digitalna revolucija

Crna Gora stoji na ekonomskom raskršću. Tradicionalne banke mogu nastaviti s praksama koje koče ekonomski potencijal zemlje, ili mogu prepoznati neminovnost promjena i prilagoditi se novoj eri. Istovremeno, država mora otvoriti vrata digitalnim rješenjima i omogućiti građanima pristup modernim, pristupačnim i efikasnim finansijskim alatima.

Promjena je neizbježna. Pitanje je samo hoće li doći kao rezultat progresivnih reformi - ili kao odgovor na nezaustavljiv pritisak globalne digitalne revolucije. Crna Gora ne može sebi priuštiti luksuz čekanja. Vrijeme za akciju je sada.

Premijer je na potezu - digitalizacija više ne smije ostati samo na riječima. Dovođenje digitalne banke i njeno puno operativno prisustvo u Crnoj Gori, uz potpunu integraciju carinskog sistema s evropskim standardima, može brzo i značajno ubrzati trgovinu, smanjiti troškove i povećati konkurentnost domaćih preduzeća. Kada se tome dodaju rješenja poput trade finance, bržih rokova plaćanja, ubrzanog obrta kapitala, osiguranja robe i faktoringa, otvara se jasan put ka nižim cijenama i većoj produktivnosti trgovine.

Istovremeno, potrebno je razbiti monopole i ukloniti barijere koje štite interese krupnih regionalnih uvoznika i distributera. Oslobađanjem trgovine i omogućavanjem pristupa najpovoljnijim tržištima, Crna Gora može stvoriti dinamičnije i zdravije poslovno okruženje.

Digitalna transformacija nije samo prilika - ona je nužnost za povećanje produktivnosti i dugoročni ekonomski napredak zemlje.

( Zoran Ljumović )